Dostupni linkovi

logo-print

Jevrejski Praznik proljeća


Rabin Elezer Papo objašnjava kako tradicionalni običaji obilježavanja ovog blagdana podsjećaju na dane ropstva dalekih predaka:

«Pesah je praznik koji se slavi sedam dana u Izraelu, osam dana u dijaspori. U toku Pesaha jede se svo vrijeme praznika, dakle svih osam dana, beskvasni hljeb, koji zapravo simbolizira s jedne strane hranu koje je egipatsko ministarstvo rada stavilo na raspolaganje ondašnjim robovima koji su gradili faraonske gradove, ali istovremeno to je i simbol slobode zato što podsjeća na hljeb koji su robovi pravili na 40-godišnjem putu kroz pustinju, kad su od onog brašna koje su ponijeli iz Egipta i koje su pomiješali s vodom pekli neke, uslovno rečeno, palačinke na stijenama. Osim toga, na Pesah prve noći praznika piju se 4 čaše vina kao uspomena na 4 glagola: izbaviću, otkupiću, spasiću i oslobodiću - kojima je Bog obećao interevenciju u cilju spašavanja robova.»

Tokom Pesaha u porodičnom krugu čita se Hagada. Bosanskohercegovački Jevreji rado čitaju Sarajevsku Hagadu, koja ima svoje specifičnosti, kaže rabin Papo:

«Hagada je prijevodu na naš jezik je kaža, priča, pripovijest, dakle pripovijest o izlasku iz Egipta, odnosno s jedne strane o jevrejskim patnjama za vrijeme ropskog života u Egiptu, a s druge strane o božanskoj intervenciji u ljudskoj istoriji, izbavljenju i svim čudima koja su se usput desila. Tekst Hagade je uvijek isti, ali različiti rukopisi Hagade su interesantni zbog različitih stvari. Ovaj naš je interesantan zato što se radi o prvom poznatom jevrejskom manuskriptu koji sadrži ilustracije koje sadrže ljudske likove. Inače, u Španiji vam ne daju reći da je to Sarajevska Hagada s obzirom na činjenicu da je ona nastala koncem 13., početkom 14. vijeka u Barceloni, i oni je zovu barcelonskom. Da Španjolci nešto nisu protjerali Jevreje iz Španije, možda bi ona i danas bila barcelonska. S obzirom na činjenicu da su Jevreji našli novi dom ovdje, onda se ona zove Sarajevska - i tačka.»

U BiH danas živi nešto više od 1.000 Jevreja. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH:

«Jevreji u BiH su jednostavno sasvim jednaki svim ostalim građanima, imaju i dijele s njima sve iste probleme, od nezposlenosti, preko malih penzija, lošeg zdravstvenog osiguranja, pa do onih svakodnevnih boljki s kojima svi živimo. Naravno, postoji jedna mala nijansa: samim tim što nisu pripadnici nijednog od tri konstitutivna naroda, neke funkcije na nivou države BiH su im zatvorene, a rekao bih da to nije veliki problem ni za BiH, ni za Jevreje.»

U proteklom ratu mnogo bogomolja je uništeno i oštećeno, tako i jevrejskih, kaže Boris Kožemjakin:

«Aškenaska sinagoga u Sarajevu bila je djelimično oštećena, a sada sredstvima Ministarstva kulture Federacije BiH, u implementaciji gradske uprave, ona je obnovljena, tako da smo tim zadovoljni. Što se tiče ostalih vjerskih objekata, oni su nacionalizovani nakon Drugog svjetskog rata, tako da su u suštini oni na određen način otuđeni od Jevrejske zajednice i Jevrejska zajednica njima ne gazduje. Nadamo se da će novim zakonom o restituciji ili denacionalizaciji, kao se on u nacrtu zove, dio tih objekata bar biti vraćen Jevrejskoj zajednici i preveden njihovoj svrsi i namjeni.»

Ukoliko bi bio usvojen zakon o restituciji, povratom nekih objekata u Sarajevu bila bi riješena i egzistencija ove zajednice, kaže Kožemjakin:

«Radi se negdje oko 14 objekata širom BiH. Reći ću vam da Jevrejska opština u Sarajevu i Jevrejska zajednica BiH djeluju, ali istovremeno djeluje i Jevrejsko kulturno, prosvjetno i humanitarno društvo La benevolencija, koje također potražuje objekat, recimo, i Mis Irbinoj gdje je danas zgrada policije, koji je ogroman, veliki i koji bi riješio sve egzistencijalne probleme Jevrejske zajednice BiH i Jevrejskog društva La benevolencija.»

No, kako vladajuće strukture već više od deceniju imaju nepomirljive stavove oko vraćanja imovine koja je svojevremeno oduzeta, rješavanje ovog pitanja moglo bi potrajati.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG