Dostupni linkovi

Ukopani u razlike: reakcije Beograda i Prištine


Nebojša BUGARINOVIC, Gëzim BAXHAKU

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ocenio je danas da je Srbija "snažnim i neodbranjivim argumentima oborila Ahtisarijev plan u Savetu bezbednosti UN".
"Possto smo jasno dokazali da se radi o protivpravnom i nelegitimnom predlogu otimanja 15 odsto srpske teritorije, što je direktno suprotno Povelji UN, prirodno je da je značajna većina Saveta bezbednosti uvažila stav Srbije i da nije dala podršku Ahtisariju.
Jednostavna istina glasi da Ahtisarijev predlog nema podršku Saveta bezbednosti", navodi se u Kosstuniccinoj izjavi medijima.

Premijer je ocenio da se Srbija sada "mora okrenuti novom pregovaračkom procesu, sa novim medjunarodnim posrednikom".

Prema njegovim rečima, dobra je ruska ideja da Savet bezbednosti formira svoju misiju koja će doći u Srbiju da se uveri u stvarni stepen ispunjenosti obavezujuchih standarda koje je definisala Rezolucija 1244.

"To bi moglo da predstavlja dobru osnovu za novi pregovarački proces, koji bi se ovog puta kretao u jasnim okvirima Rezolucije 1244, što bi konačno omogućilo postizanje sporazumnog i pravičnog rešenja", naveo je Koštunica.

Nema novih činjenica

Vlada Kosova smatra da je neopravdan zahtev Rusije u Savetu bezbednosti UN za formiranjem jedne međunarodne komisije koja bi prikupljala činjenice o ispunjavanju Rezolucije 1244 i standarda na Kosovu, kaže portparol Vlade Kosova Uljpiana Ljama. Ona kaže da je Kosovo celo vreme vođeno od međunarodne misije UN i pod međunarodnim monitoringom i da Vlada smatra da nema potrebe za stvaranjem posebne komisije koja bi ocenila realnost na Kosovu:
«Izvršena je procena ostvarivanja standarda. Mi je nismo radili, već Ujedinjene nacije. Bilo je napretka u svaka tri meseca, zato verujemo da je ovakav mehanizam monitoringa ostvarivanja standarda i Rezolucije 1244 ostvaren tokom svih ovih godina.”
Ujedinjene nacije su, prema njenim rečima, imale realne izveštaje o standardima i, prema mišljenju Vlade, nema nikakvog razloga kojim bi se opravdalo stvaranje druge komisije za prikupljanje činjenica.
Sličan stav ima i potpredsednik Demokratske partije Kosova Hajredin Kuqi koji predlog Ruske Federacije, da se formira posebna komisije koja bi na Kosovu prikupljala činjenice o ostvarivanju Rezolucije 1244 i standarda, vidi kao pokušaj odugovlačenja procesa utvrđivanja statusa kada je predlog već predat Savetu bezbednosti UN:
«Ja mislim da takve tendencije samo stvaraju dileme i samo usporavaju predviđenu dinamiku u procesu definisanja statusa Kosova«.
Kuqi ističe da je Kosovo bilo pod administracijom onih koji traže posete radi prikupljanja činjenca o stanju na Kosovu:
«Uspesi ili neuspesi na Kosovu nose ime UNMIK-a i, sa druge strane, izaslanik generalnog sekretara UN za Kosovo redovno je informisao Savet bezbednosti UN o svom radu i stanju na Kosovu."
Kuqi ističe da ovakvi zahtevi vode, pre svega, gubljenju vremena u procesu utvrđivanja statusa.
I potpredsednik Reformističke partije ORA Ylber Hysa smatra da ovakvi zahtevi predstavljaju odugovlačenje procesa i gubljenje vremena:
«Mi smatramo da je proces utvrđivanja statusa Kosova deo procesa Ujedinjenih nacija, njenog osmogodišnjeg prisustva. Takođe ne treba zaboraviti da je i misija Martija Ahtisarija u kapacitetu posebnog izaslanika UN-a i kao takva je deo procesa Ujedinjenih nacija.»
Hysa ističe da je Savet bezbednosti UN redovno tromesečno informisan od strane UNMIK-a:
"Takođe ne treba zaboraviti da je proces Ahtisarija otvoren nakon izveštaja jednog drugog izaslanika UN-a, ambasadora Kai Ejde. To nedvosmisljeno govori da su članovi Saveta bezbednosti UN bili učesnici u procesu i redovno informisani. Mi smatramo da svaki pokušaj da se dobije u vremenu u stvari pokušaj da se vreme izgubi. I na kraju krajeva, smatramo da održavanje statusa kvo nije ni u čijem interesu.»
XS
SM
MD
LG