Dostupni linkovi

logo-print

Potpisana deklaracija o Panevropskom naftovodu


Enis ZEBIC, Radovan BOROVIC

Na trasi dugoj preko 1.850 kilometara i preko teritorija pet država, nakon današnjeg potpisa ministarske deklaracije, kreće se u pripremu izgradnje naftovoda od Crnog mora do Trsta „teškog“ između dvije i tri i po milijarde dolara. U Trstu bi se naftovod po sistemu „cijev na cijev“ povezao sa postojećim evropskim TAL (Trans Alpine Line) naftovodom. O značenju naftovoda, hrvatski premijer Ivo Sanader, nakon potpisivanja zajedničke deklaracije:

„Po procjenama stručnjaka, investicija u cijeli projekt će biti negdje oko dvije do tri i po milijarde američkih dolara, a za Hrvatsku od 550 do 980 milijuna američkih dolara. Govorim u tim rasponima jer će konačna cifra ovisiti o kapacitetu. Direktne ekonomske koristi koje će imati Hrvatska su negdje oko 1,3 do 2,5 milijarde američkih dolara. Ponavljam – ovisno o kapacitetu koji se bude gradio.“

Pomoćnik ministra za naftu u Ministarstvu energetike i rudarstva Vlade Srbije Slobodan Sokolović, za Radio slobodna Evropa o mogućim prihodima od naftovoda za srbijanski budžet:

„Kako bismo pratili metodologije po kojoj su naše kolege u Hrvatskoj procenili njihov income po osnovu tog tranzita, znači naplate troškova tranzita, onda bi mogli govoriti o oko 500 do 600 miliona dolara, srazmerno kilometraži projekta odnosno naftovoda koji će prelaziti preko teritorije Srbije.“

Koristi će imati i naftna industrija, a u krajnjoj konzekvenci i kupci:

„Možemo govoriti o diversifikaciji pravaca snabdevanja naftom rafinerija na teritoriji Srbije, što sigurno onda obezbeđuje obezbeđuje mogućnost mnogo boljeg planiranja – uštede u proizvodnji, a dobiti na plasmanu gotovih proizvoda.“

Otkud novac potreban za izgradnju naftovoda, jer za sada postoji samo trasa naftovoda „Janaf“ kroz Hrvatsku i Srbiju? O tome pomoćnik ministra gospodarstva u hrvatskoj vladi Željko Tomšić:

„Investitori će biti naftne kompanije koje imaju svoja nalazišta u kaspijskoj regiji – Exxon, Chevron, BP, NL i drugi. A jasno, vrlo veliki interes za taj projekt, pokazale su financijske institucije odnosno najveće banke – Evropska investicijska baka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka, japanske banke… Dakle, sigurno ima dosta investitora. Tako da će to biti jedna mješovita investicija. Od strane Hrvatske će jedino možda ,Janaf‘ sudjelovati sa određenom investicijom.“

Vjeran Piršić, predsjednik savjeta nevladine udruge „Eko-Kvarner“, kaže kako ekolozi daju uvjetnu potporu ovom projektu. Naime, ako se TAL i PEOP naftovodi doista kod Trsta spoje „cijev na cijev“, dakle ako se izbjegne da neka luka na ovoj obali Jadrana postane naftni terminal i ako se smanji broj tankera koji prolaze Jadranom, to će iz ekološke perspektive biti pomak nabolje, tvrdi Piršić:

„Za razliku od postojećeg stanja i onog projekta koji nije uspio, a to je ,Družba Adria‘, čini mi se da bi ovaj projekta mogao donijeti bolje stanje u prostoru. Treći faktor poboljšanja može biti kvalitetnija nafta u Sisku, jer ova kaspijska nafta navodno sadrži daleko manje sumpora nego postojeća nafta koja se koristi u Sisku. To bi moglo dovesti do poboljšanja okoliša u krugu Rafinerije u Sisku.“

Korist Srbije pola milijarde dolara

Izgradnjom panevropskog naftovoda Srbija bi obezbedila paralelan pravac dopremanja ruske i kaspijske nafte. Procenjuje se da će godišnji prihod Srbije od distribucije nafte kroz svoju teritoriju biti oko pola milijarde dolara ocena je srpskih stručnjaka i analitičara.

Kroz Srbiju će biti izgradjeno oko 200 kilometara cevi za prolazak nafte. Trenutna cena transport tone nafte na 100 kilometara iznosi oko dva dolara, i uloženo bi se veoma brzo vratilo kroz naplatu takse za transport preko srpske teritorije, kaze tehnolog u Rafineriji nafte Pančevo Aleksadar Zec i naglašava da izgradnja naftovoda neće izazvati ekološke probleme.

"Naftovod ne može da bude opasan nikako u ekološkom smislu, zbog toga što je on hermetički zatvoren. Postoje samo izlazi do drugih rafinerija i na mestima na kojima se uzimaju i proveravaju uzorci. Pošto mi već imamo jedan cevovod koji ide iz Rijeke, tankeri se utovaraju na Krku i preko Rijeke idu ka Sisku i ka Novom Sadu u rafinerijama, i na kraju završavaju u Pančevu. Ali, što znači da možda koristimo i drugi cevovod, biće u dva pravca, tako da po tom pitanju je sasvim izvesno da je to dobra stvar. Po pitanju ekologije nema problema, samo postrojenje, cevovod je uradjen po svim projektima bezbedno. Možemo samo da biramo vrstu kvalitetnije nafte, sa manje sumpora. U principu, biće veći izbor nafte."

Dakle, planiranim naftovodom povećala bi se pouzdanost snabdevanja i znatno smanjila cena transporta nafte. Projekat panevropskog naftovoda prerastao je regionalne okvire i postao strateški važan za snabdevanje evropskog tržišta sirovom naftom. Sijka Pistolova, iz elektronskog magazina Enerdzi obzerver, govori o značaju ovog projekta:

"Zašto nam je svima stalo da se on izgradi, ne samo Srbiji nego i Rumuniji, Hrvatima I Slovencima. Tim naftovodom treba da stiže nafta iz Kaspijskog regiona, koja je mnogo jeftinija od cene nafte na svetskom tržištu I berzama u Roterdamu, Londonu."

U potrazi za pitanjem kako će izgradnja panevropskog naftovoda uticati na životnu sredinu, pre svih Pančevaca, koji su u poslednje vreme imali nekoliko ekoloških akcidenata, za naš program govori profesor Zoran Stanižan koordinator Srednjoškolskog ekološkog centra u Pančevu:

"Tu je neophodno da se uradi studija koja će utvrditi da li postoje neke loše indicije po životnu sredinu. Kada se to bude utvrdilo onda će glasati i ekološka javnost grada Pančeva. Naravno da to podrazumeva detaljnu informisanost čitavim negativnim konotacijama koje mogu uslediti ukoliko taj naftovod bude izgradjen. Naravno, samim tim tiče se i podzemnih voda i tako dalje. Ali to sve će uslediti nakon izrade studije, jer posle nje imaćemo preciznija znanja o čitavoj toj problematici."

Većina stručnjaka, medju koje spada i Sijka Pistolova smatraju da će naftovod Burgas -Alksandropolis smanjiti zanimanje potencijalnih investitora za dva, planirana konkurentska projekta:

"Kako trenutno stvari stoje još ni jedna evropska a čak ni američka kompanija nije pokazala ni skriven ni otvoren interes za panevropski naftovod. Zato ja smatram da ćemo mi malo duže da čekamo na njegovu realizaciju, odnosno da će mnogo pre proraditi i Burgas -Alksandropolis i naftovod Ambo."

Nedavno su Rusija, Bugarska i Grčka potpisale sporazum o gradnji naftovoda Burgas - Aleksandropolis, a treći cevovod Burgas - Valona u Albaniji smatra se američkim projektom.
XS
SM
MD
LG