Dostupni linkovi

logo-print

Još mnogo otvorenih pitanja


Zbog velikog političkog pritiska vladajućih garanitura u regionu ova pitanja ne rješavaju se već godinama, kaže predsjednik Foruma demokratske alternative BiH Sejfudin Tokić:

«Mnoga od ovih pitanja su na određen način dobila takvu političku dimenziju koja doprinose blokiranju naprosto - toliko su ispolitizirana da ih više nije moguće rješavati na ekspertski način, na način primjene međunarodnih standarda, jer sva ova pitanja, pogotovo pitanje granica nije neko pitanje koje se pojavljuje prvi put u međunarodnoj praksi, nego je uobičajeno pitanje između zemalja. Nažalost, kod nas je i pitanje granica dobilo jednu vrstu snažne političke, da ne kažem nacionalne, dimenzije.»

Tokić ističe da neriješena pitanja sukcesije, granica i nesaradnje sa Haškim tribunalom moraju zajedno rješavati sve zemlje regiona i dodaje da je presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu otvorila put ka boljim međususjedskim odnosima:

«Sadašnja logika međudržavnih odnosa postaje, dozvoliću sebi da dam formulaciju, papagajsko ponavljanje kako su dalji doprinosi u dobrosudsjedskim odnosima, a sporna pitanja predugo ostaju neriješena. Posebno je važno u kontekstu činjenica da je i najspornije pitanje između Srbije i BiH, pitanje koje se potencijalno pojavljivalo između Hrvatske i Srbije na određen je način došlo u bolju fazu i status nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, tako da se otvara jedna nova, ja mislim pozitivnija stranica rješevanja međudržavnih pitanja u regiji.»

Političari koji vode zemlje regiona nastale raspadom Jugoslavije još uvijek žive u vremenu sukoba i raspada i politički su nedorasli da region povedu put Evropske unije, smatra Zoran Pusić, iz Građanskog odbora za ljudska prava Hrvatske:

«Za mnoge političare su evropske integracije prije svega bile poželjne kao bijeg sa ovog prostora, a ne kao dovođenje drugačijeg sistema vrijednosti na ove prostore. Mislim, sa ovog prostora pobjeći ne možete, ne možete pobjeći fizički, ali nadam se da možemo pobjeći od onog dijela koji je nanio toliko nesreće na ovim prostorima - o tome da možemo živjeti sa svim drugima, samo ne možemo živjeti sa svojim prvim susjedima. To ne izgleda baš naročito uvjerljivo, ne ostavlja baš najbolji dojam u Evropi.»

Novonastali spor između BiH i Hrvatske zbog insistiranja aktuelne vlasti Republike Hrvatske da izgradi most kopno - Pelješac uprkos oštrom protivljenju istočnog susjeda, Pusić komentariše ovako:

«Moje mišljenje je da je puno pametnije i dugotrajnije ulagati u dobre odnose sa susjedima i napraviti autoput koji će djelomično prolaziti kroz BiH nego graditi tu nekakav most i utrošiti za to s jedne strane ogromna sredstva, a s jedne strane narušiti dobre odnose.»

Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam iz Beograda, ističe kako se nova neriješena pitanja u regionu otvaraju komplikovanjem unutrašnjeg stanja pojedinih zemalja. Trenutno goruće pitanje Balkana je Kosovo, naglašava Popov:

«Mi ćemo opet imati jedno veliko zahlađenje odnosa, pre svega na relaciji Beograd - Priština nakon određivanja statusa Kosova, koji već skoro sasvim izvesno će biti neka vrsta nadgledane nezavisnosti. Tu se odmah otvara pitanje i dalje, jer se sa tim pitanjem i igra, i nikad nije ni prestalo da se igra od Miloševićevog vremena, sa Republikom Srpskom kao mogućim nadomestkom izgubljene teritorije Kosova. Malo ko ili niko od odgovorrnih faktora u Srbiji se nije ogradio, ili se ne ograđuje od takvih mogućih kalkulacija, tako da mislim da mi idemo u susret, posebno ove godine, jednom špicu zaoštrenih odnosa.»

Popov dodaje da će Srbija, njena vlast i građani morati nastaviti život i u novonastalim geopolitičkim odnosima jer je to jedina šansa za ponovno otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Srbije s Evropskom unijom, ali i za trajno uspostavljanje mira u regionu.
XS
SM
MD
LG