Dostupni linkovi

logo-print

Razdjel između vala i vala


U Zagrebu je sinoć predstavljeno šest novih knjiga Vesne Krmpotić, istaknute hrvatske pjesnikinje i književnice koja živi u Beogradu. Riječ je o pjesnikinjinom izboru priča, basni i bajki iz arapske, perzijske, afganistanske, indijske i europske književnosti, s porukama mudrosti, a nazvala ih je „Među najljepšima najljepše“. Neke od njih pročitala je i za naš radio.


RSE: Većinu basni i priča mudrosnica iz knjiga Vesne Krmpotić trebalo bi najprije podijeliti predsjednicima i političarima diljem svijeta, počevši od vlastitih u regiji, složila se u šali i sama pjesnikinja, koja je jednu od knjiga i izravno naslovila „Priručnik za predsjednike i Prinožnik za narod“.

KRMPOTIĆ:
Priručnik je za ruku, za nekoga ko vlada. Narod je dolje, pri nogama vladara. Prinožnik im treba, zar ne?

RSE:
A vladari bi, kaže, mogli u priručniku naći i onu poznatu arapsku iz doba kalifa Omera, koji je prvo naredio da se uhiti pijanac koji je kršio zakon na ulici izvikujući svakojake pogrde i prijetnje, a onda naglo od toga odustao. „Htio sam ga kazniti zato što je kršio zakon“, pojasnio je kalif začuđenoj svjetini, „ali kad sam čuo da psuje i vrijeđa mene osobno, odustao sam od toga, zato što ja nisam zakon.“

KRMPOTIĆ: Mnogi zaborave da su oni sluge naroda i misle da je obratno, da je narod sluga njima. Sjećam se anegdote, jednog zgodopisa. Radi se o Abrahamu Linkolnu. Ulazi k njemu njegov pomoćnik i zatekne ga kako čisti cipele. Reče: „Predsjedniče, pa vi čistite svoje cipele“? Linkoln odgovori: „Pa da, a čije vi čistite“?

RSE: Vesna Krmpotić još šezdesetih godina prošlog stoljeća otkriva različite religijske svjetove i mitologiju i u njima pronalazi svoj svijet različit od sustava tradicionalističkih ideja, svijet univerzalnog kojeg, kaže, nitko nema pravo svojatati.

KRMPOTIĆ: To je ona greška koja čini razdjel između vala i vala, kada val zaboravi da je on ocean, isto toliko koliko i onaj drugi. Mislim da su razdjeli najopasnija stvar, kako za ljudski um, tako i za ponašanje koje će sukobiti stvari koje zapravo podzemno u sebi nisu sukobljene.

RSE: Vesna Krmpotić spada u najproduktivnije hrvatske pisce. Objavila je više od 80 knjiga, a još 30 ih čeka u rukopisu. Rođena je 1932. u Dubrovniku. Studirala je i živjela u Zagrebu, a kasnije, kao supruga diplomate, diljem svijeta. Već više od 20 godina stalno je u Beogradu.

KRMPOTIĆ: Volim svoju samoću u Beogradu. Živim na jednom brijegu gdje ima izvor vode i šuma iza leđa. Volim taj kraj i imam mnogo prijatelja, takvih kao što ih imam i u Zagrebu, ili bilo gdje. Ne izlazim u javnost. Kada smo promovirali ovoga mjeseca veliku knjigu na Kolarčevom narodnom univerzitetu, to je zadužbina, koncertna sala od 990 mjesta je bila s tri četvrtine puna. Bila sam zapanjena. To me je dirnulo. Vidjela sam da ima jako puno ljudi koji su željni takvih stvari o kojima smo večeras pričali i koji jedva čekaju da im netko nešto o tome kaže.

RSE: Sinoć u Zagrebu tek pedesetak ljudi. Da li zato što ipak živi u Beogradu?

KRMPOTIĆ: Uspjelo je povući tu crtu, strogu crtu – mi smo mi, oni su oni. Mi sa njima nemamo ništa zajedničko, osim tu i tamo, ali na generacijama koje tek dolaze je da prepoznaju što je to što vezuje, ne samo Balkance, nego ljude.

RSE: Osobno se kaže u Zagrebu jako dobro osjeća. Ima prijatelje, u njemu je objavila prve knjige i računa ga kao „neki svoj grad“, iako više nijedno mjesto ne može definitivno nazvati „svojim“:

KRMPOTIĆ: Meni je svuda donekle dom. Negdje više, negdje manje.

RSE: Gledano mudrošću objavljenih basni književnica Krmpotić misli da bi, unatoč svemu što se dogodilo, Zagreb i Beograd trebali težiti „najudobnijoj međusobnoj udaljenosti“, kao dva dikobraza u staroj afričkoj basni kad su se sreli u hladnoj pustinjskoj noći i željeli ugrijati vlastitom tjelesnom toplinom. No, oštre bodlje stalno su ih ranjavale dok, konačno, nisu otkrili najbolju međusobnu udaljenost – bili su dovoljno daleko da ih ne dohvate njihove bodlje, a dovoljno blizu da se uzajamno griju.

KRMPOTIĆ: Mislim da im treba jedno vrijeme da se premještaju dikobrazno, da nađu najbolje položaje svojim bodljama i svojim toplinama.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG