Dostupni linkovi

logo-print

Odšteta nacionalno nepodobnim radnicima


Uglavnom se radi o zahtjevima koje su podnijeli Bošnjaci i Hrvati koji su otkaze dobijali zbog nacionalne pripadnosti, odnosno što "nisu bili lojalni” tadašnjoj vlasti, kako je najčešće navođeno kao razlog otkaza. Premijer Republike Srpske nedavno je najavio da će Vlada ove godine za izmirenje naknada po ovom osnovu izdvojiti 4 milona konvertibilnih maraka:

“A ukupan iznos u narednim godinama koji treba da bude isplaćen svima koji su tada ostali bez posla, imajući u vodu uslove u kojima se to dešavali, Vlada će obezbijediti u naredne dvije do tri godine, ukupno 40 milona maraka, jer toliko računamo da treba da isplatimo shodno odluci Doma za ljudska prava. Time ćemo, nadam se, bar dio neke pravde zadovoljiti.”

Pravo na nadoknadu licima zbog nezakonitih otkaza od 1992. do 2000. godine regulisano je članom 152 Zakona o radu RS-a, koji je stupio na snagu 2000. godine, objašnjava Borislav Radić, načelnik Odjeljenja za rad i zapošljavanje u Vladi RS-a:

“Ministarstvo rada počev od 2000. godine, u roku od tri mjeseca, koliko je Zakon dao mogućnost za podnošenje zahtjeva svim licima koja su smatrala da im je nezakonito prestao radni odnos, je zaprimilo između 55.000 i 60.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na otpremninu.”

Senija Kapetanović, iz Prijedora, je samo jedna od 60.000 onih koji su podnijeli zahtjev za nadoknadu zbog nezakonitog otpuštanja sa posla. Ni šest godina od podnošenja zahtjeva nije dobila bilo kakav odgovor:

“Radila sam u rudnicima željezne rude Ljubija, bila sam član poslovnog odbora za ekonomska pitanja. Dobila sam otkaz na osnovu nacionalne pripadnosti i nikad, naravno, više nisam, svih ovih godina, ostvarila to pravo da se vratim na posao. Ali, evo, i ja sam jedna od tih koji su podnijeli zahtjev kad je bilo pokrenuto da se pošalje i da se dobije ta neka naknada. Međutim, nikad to nisam ostvarila, nikakvo obavještenje nisam dobila.”

Istu sudbinu dijeli i Aida M., 48-godišnja Banjalučanka:

“Sekretarijat za društvene djelatnosti, boračko - invalidska zaštita. Dobila sam otkaz, čini mi se, 15. mart ili april 1993. Dobila sam objašenjenje da dobivam otkaz zbog davanja lažnih podataka u vojnoj evidenciji mog supruga. Tad su se donosile one potvrde - ’Gdje ti je muž?’ ’U vojsci.’ Ja lijepo donijela muževljevu knjižicu - i sad to je duža priča. 15 dana on bio u jednoj jedinici, a nije ga zadužilo u drugoj, i sad zbog tih 15 dana, jer kao nije bio ni u jednoj jedinici, onda sam ja kao lažno dala podatke…”

Radić ističe da je tokom ovih šest godina komisija koja se bavila ovim pitanjem radila sa manje ili više uspjeha, jer su često mijenjali njeni članovi:

“Ukupno riješeno do sada je 11.450 predmeta. Od toga negdje oko 3.200 predmeta pozitivno je riješeno, znači priznato je pravo na otpremninu i stvorena obaveza prema licima u iznosu od oko 4 miliona konvertibilnih maraka za isplatu.”

Ukoliko Vladina komisija odluči da je neko ostao bez posla na nezakonit način, biće mu isplaćena u najboljem slučaju novčana naknada u visini od tri prosječne plate u RS-u, što bi iznosilo oko 1.500 konvertibilnih maraka ili oko 750 eura.

Rezervu prema najavama Vlade da će riješiti pitanje nezakonito otpuštenih radnika ima Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u, koji je i sam podnio zahtjev zbog nezakonitog otpuštanja:

“Svakako da bi bilo dobro da ljudi koji su nezakonito tokom rata otpušteni dobiju neku vrstu satisfakcije ili nadoknade, ali ja zaista, prateći dosadašnji rad vlada u BiH, nisam siguran da će tako nešto biti realizovano. Ja se bojim zapravo da i ova Dodikova retorika nije samo jedno u nizu obećanja socijalno ugroženom stanovništvu BiH, ili onima čija su neka prava, poput prava na rad, bila narušena.”

U najbolje slučaju, s obzirom da Vlada još nije ni formirala fond za nadoknadu iz kojeg bi se trebale vršiti isplate, prve nadoknade bi mogle biti isplaćene tek polovinom godine.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG