Dostupni linkovi

SANU neće držati političke mitinge


Novi-stari predsednik SANU Nikola Hajdin najavljuje moderniji nastup akademije u javnosti, da se ona kao institucija ubuduće neće izjašnjavati o dnevnopolitičkim temama, kao i da osamdesetoprocentna podrška novom rukovodstvu govori da nema podela u njoj:

“Ne postoje dve struje. Akademija je jedinstvena organizacija. U čemu ona nije jedinstvena? Nije jedinstvena u tome što je svaki akademik glava za sebe. Kad govori, on govori u svoje ime. Mi se radujemo raznolikosti mišljenja u akademiji, jer je to jedini siguran put za progres jednog društva koje sebe smatra demokratskim. Mi smo u devedesetim godinama izgubili veoma mnogo. To su bile godine nazadovanja naše nauke i postoje veliki napori da se to nazadovanje prevaziđe. Moramo da se naviknemo na to i da cenimo akademiju kao naučnu ustanovu, prema vrednosti ljudi koji se bave naukom, a koji su njeni članovi. Druga vrsta pojavljivanja bi bila da držimo neki politički miting. Članovi Akademije su u svom političkom i ideološkom procesu potpuno slobodni građani koji mogu da se opredeljuju i da dejstvuju na taj način, ali ne mogu da dejstvuju u ime akademije. Ne mogu ni ja da to uradim. Prema tome, oni se pojavljuju kao ličnosti koje neko ceni više, a neko manje.”

Iako novi-stari predsednik tvrdi da podela nema, izborom rukovodstva koje reprezentuje Nikola Hajdin SANU je napravila ozbiljan otklon prema tzv. “tvrdom memorandumskom jezgru” koje je reprezentovao njegov protivkandidat, istoričar Vasilije Krestić, podržan od akademika koji su u prethodne dve decenije snažno bojili ovu instituciju političkim bojama: Mihaila Markovića, Dejana Medakovića, Koste Mihailovića, Milorada Ekmečića, Koste Čavoškog. Mnogo snažnije nego do sada u rukovodstvu akademije su zastupljeni predstavnici prirodnih i tehničkih nauka, a ubedljiva većina koja je glasala za Hajdina predstavlja veliki uspeh ne samo za samu akademiju, već i za društvo u celini, kaže akademik Vojislav Stanovčić:

“Mislim da će ovo rukovodstvo moći da void Akademiju naredne četiri godine u duhu reformi, na jedan odmeren način, vodeći pre svega računa o nauci. Dobro je što je bilo uvažavanja s obe strane. Nije bilo nikakvih niskih udaraca, ni kampanja koje bi ugled akademije dovele u pitanje. Bilo je reči o tome koliko je SANU izlazila u javnost sa stavovima u pogledu važnih državnih pitanja. Jedna opcija bi sigurno htela da to bude radikalnije naglašeno i kada bi čovek mogao verovati da će sve to što ćemo mi reći svet prihvatiti, onda bi bilo jakih razloga da se takva opcija podrži. Međutim, mi znamo da svet drukčije gleda i da je potrebno vrlo pažljivo, vrlo uporno, vrlo sistematično, ali odmereno i razumno podnositi predloge i razumno analizirati neke kritičke sugestije i primedbe koje nam se upućuju.”

RSE: Očekujete li jači upliv Akademije u društvena zbivanja?

“Ja očekujem. Čitava postojeća situacija upućuje na to da su nam potrebna zrela razmišljanja, da nam je više potrebno oslanjanje na razum, nego na želje, nego na nečiju volju.”

Akademik Andrej Mitrović, koji je takođe jedan od predlagača Nikole Hajdina, kaže da je sasvim jasno da se radi o dva duboka različita viđenja uloge akademije:

“Miloševićeva opcija je opstala i u ovim redovima. Mislim da je tu došlo do podele: da li će Srpska akademija moći od toga da se odvoji? Jednostavno, ako neće da se prizna da ta politika nije bila dobra, da se prizna da sadašnji trenutak traži neku drugu politiku. Ne može se sa tim više, pa da je bila najbolja. Za mene nije bila najbolja. Istovremeno, nude se alternative. Hoćemo li klackati i plakati za onim što je već izgubljeno, ili ćemo se boriti sa onim što je oko nas.

RSE: Verujete li Vi da se taj prelom već dogodio u većini glava?

“Ja mislim da. Sada je, čini se, trenutak da se progleda, a svet će se ponašati po svojim interesima. Ali ako mi umemo da branimo naše interese, onda će i on morati da ih manje-više prihvati.”

O čuvenom Memorandumu SANU u prostorijama najznačajnije akademske institucije nerado govore pobornici i jedne i druge opcije, uz napomenu da je on do sada doživeo različite interpretacije, a da ga je vrlo mali broj ljudi zaista i video. Na pitanje kakav je danas stav tvoraca dokumenta za koji se tvrdi da je formulisao srpski nacionalni program u predvečerje raspada Jugoslavije, odgovara Lazar Lalić, producent nezavisne televizijske produkcije »Arhitel«, koja je 2002 snimila film o sprskim akademicima:

“Oni niti su promenili mišljenje o Memorandumu i o idejama koje su u Memorandumu, niti ga menjaju i mislim da ga nikada neće ni promeniti.”

Profesor beogradskog Građevinskog fakulteta u penziji Nikola Hajdin jedan je od najpoznatijih evropskih projektanata mostova (najpoznatiji most preko Visle u poljskom gradu Plocku i Most slobode u Novom Sadu). Član je više stranih akademija i stručnih udruženja. Pored predsednika Nikole Hajdina, novi Izvršni odbor Srpske akademije nauka i umetnosti će činiti potpredsednici Nikola Tasić i Stevan Koički, kao i generalni sekretar akademik Dimitrije Stefanović.
XS
SM
MD
LG