Dostupni linkovi

logo-print

Senat odredio rok za povlačenje


Senat je nekoliko sedmica raspravljao o tome da li u tekst zakona uključiti i rok za povlačenje. No, unatoč ponovljenim upozorenjima Bijele kuće da bi određivanje datuma povlačenja američkih snaga moglo dodatno pojačati oružanu pobunu u Iraku, Senat je s 50 glasova za i 48 protiv, ipak uvjetovao daljnje financiranje vojne kampanje određivanjem 31. marta kao datuma za povlačenje američkih borbenih formacija iz Iraka.

Glasanju je prethodila žestoka rasprava Kandidat za nominaciju Republikanske stranke za predsjednika, senator John McCain:

“Senat je nedavno jednoglasno potvrdio imenovanje generala Petreusa za novog zapovjednika u Iraku. Zašto bismo mu sada uskratili priliku da provede u djelo strategiju u čijoj je izradi sam sudjelovao? Zašto bismo prepustili pobjedu neprijateljima i to sad kada smo konačno preuzeli inicijativu?"

No, dio je republikanaca po pitanju nastavka iračkog rata prešao na stranu demokrata. Među njima je i republikanski senator iz Nebraske, Chuck Hagel.

“Amerika se našla u opasnoj i izoliranoj poziciji u svijetu. Dožviljava nas se kao naciju koja je u ratu s muslimanima. Ta nepodnošljiva i opasna percepcija mora se promijeniti u trenutku kada svijet traži novi oslonac za izazove 21 stoljeća. Sjedinjene Države moraju početi planirati postupno povlačenje iz Iraka. Gubici američkih života, novca i ugleda u svijetu zbog Iraka, postali su razorni po našu zemlju,” rekao je Hagel.

Iako je podjela među senatorima po pitanju Iraka bila uglavnom po stranačkoj pripadnosti, bivši demokratski kandidat za potpredsjednika Sjedinjenih Država, Joe Libermann, čvrsto je bio na strani administracije svojih izbornih protivnika iz 2000. godine.

"Pitanje koje je upravo pred nama vrlo je jednostavno: 'Treba li Kongres nametnuti krajnji rok za povlačenje naših snaga iz Iraka?' Na to pitanje odgovaram: 'Ne, ne i ne!'" rekao je Libermann.

Ishod noćašnjeg glasanja u Senatu i nešto ranijeg u Zastupničkom domu, koji je također odredio rok za povlačenje iz Iraka (1. septembar 2008)., prvi je ozbiljniji udarac nove demokratske većine u Kongresu politici administracije predsjednika Georgea W. Busha. On je najavio kako će vetom spriječiti da zakon u kojem se određuje datum za povlačenje američkih snaga iz Iraka bude usvojen na glasanju zakazanom za kraj sedmice.

Takvu je predsjednikovu namjeru potvrdila i glasnogovornica Bijele kuće Dane Perino.

"Ovakva i slične zakonske odredbe izložit će slobodu i demokraciju u Iraku velikom riziku, ojačat će naše neprijatelje i ugroziti planove administracije za jačanje i razvoj iračke ekonomije. Zbog toga će predsjednik uložiti veto na takav zakon," rekla je glasnogovornica Bijele kuće Dane Parino.

U Iraku se trenutno nalazi oko 140.000 američkih vojnika. Od početka invazije na tu zemlju 2003. godine do danas, u tamošnjoj je misiji poginulo 3.236 pripadnika oružanih snaga SAD.
XS
SM
MD
LG