Dostupni linkovi

logo-print

Osnovana još jedna Islamska zajednica


Ljudmila CVETKOVIC, Žana KOVACEVIC

Objediniteljskim saborom u Novom Pazaru nastavljene su razmirice unutar Islamske zajednice u Srbiji, tačnije vernika okupljenih oko sandžačkog muftije i onih oko beogradskog. Iako su i ovoga puta razmenjeni oštri tonovi ipak sa obe strane upućeni su pozivi za dijalog. Muftija sandžački Muamer Zukorlić, koji je na Saboru izabran za glavnog muftiju, kaže da imenovanje beogradskog muftije Hamdije Jusufspahića za vršioca dužnosti reisu-l-uleme Rijaseta Islamske zajednice Srbije u februaru nema ni versko ni pravno utemeljenje, niti oblik međunardonog priznanja. Nakon raspada bivše Jugoslavije, u Srbiji je nastala isključivo Islamska zajednica Sandžaka, kaže Zukorlić i dodaje da je Mešihat Islamske zajednice za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu razrešio muftiju beogradskog Jusufspahića:

“Ta zajednica koja je sebe proglasila Rijasetom u Bajrakli džamiji zapravo može biti bilo što osim Islamska zajednica. Ali bez obzira na ove kvalifikacije, kao što sam rekao, ostalo je upražnjeno potpredsedničko mesto u Saboru za člana Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Mi smo time ostavili mogućnost i otvorena vrata da se dijalog nastavi i da se omogući i ovoj grupi ljudi da se uključe u legalni i legitimni rad Islamske zajednice.”

A iz Bajrakli džamije poručuju da će nalaženje zajedničkog jezika biti neophodno jer ni jedna islamska zajednica ne može imati dva poglavara. Zamenik beogradskog muftije Abdulah Numan kaže za Radio Slobodna Evropa da po uređenju Sabora svi odlučuju o sudbini muslimana koji žive u Srbiji osim njih samih:

«Gospodin Zukorlić je izabran za vrhovnog muftiju zato što još uvek potpada kao vrhovni muftija pod reisu-l-ulemu BiH. Mi kao muslimani Srbije ne možemo sebi to da dozvolimo, jer želimo da imamo slobodu da sami o sebi odlučujemo. Nećemo se nadmudrivati sa gospodinom Zukorlićem ali ćemo tražiti jedan dijalog i nadamo se da će muslimani Sandžaka sami videti u kakvu nevolju ovakva Zukorlićeva politika ih vodi.»

Ko će predstavljati Islamsku zajednicu u Srbiji, a ko njene delove, u to se država neće mešati, izjavio je za naš program ministar vera Milan Radulović:

«U Srbiji ima mesta za sve muslimane, bez obzira kako su organizovani i da li pripadaju jednom ili drugom mešihatu, muftijstvu, rijasetu, odboru. Mi prihvatamo i priznajemo i one velikodostojnike koji predstavljaju samo delove zajednice, a ne samo celinu.»

Može li ipak ovaj spor unutar Islamske zajednice da utiče na odnose između države Srbije i ove zajednice, te odnose u regionu između Srbije i BiH, i na jačanje ekstremizma, posebno imajući u vidu aktuelna dešavanja u Sandžaku – otkrivanje kampa naoružanih vehabija – pitanje je na koje nailazimo na suprotstavljene odgovore. Ministar Radulović misli da odnosi između države i vernika ne mogu biti pogoršani, kao ni da ovaj problem neće uticati na odnose u regionu:

“Zato što će vrlo brzo svi da shvate da Srbija priznaje svaku organizacionu formu muslimana u Srbiji, ali da nikome ne daje privilegije ni prednosti. Čekaćemo da se Islamska zajednica u Srbiji organizuje onako kako je to u interesu musimanskog stanovništva ove države.”

Istog mišljenja je i zamenik beogradskog muftije Abdulah Numan, za koga su sporovi u Islamskoj zajednici unutrašnja stvar:

“I niko ne može optužiti državu za bilo kakve mahinacije i manipulacije. Mi ćemo se složiti kako da se organizujemo.”

Objediniteljski sabor u Novom Pazaru i prisustvo vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH, reisu-l-uleme Mustafe Cerića ne znači involviranje Islamske zajednice Bosne u pitanja islamskog života u Srbiji, kaže za naš program Rasim Ljajić, lider Sandžačke demokratske partije:

“Islamska zajednica u Sandžaku na bilo koji način ne dovodi u pitanje integritet Srbije kao države. Islamska zajednica želi da ima duhovnu vezu sa Sarajevom, što je apsolutno i prirodno i logično i korisno. I da je jaka Islamska zajednica najbolja prepreka za širenje svakog vida ekstremizma, pa i ovog vehabijskog.”

Dešavanja u vezi sa Islamskom zajednicom uvlače državu u složen problem razjedinjene Islamske zajednice u Srbiji, kaže socilog religije Mirko Đorđević:

“Ako podrži beogradsko rešenje, onda će se sučeliti sa ostalim muslimanima u Sandžaku. Situacija je delikatna i dodatno će opteretiti ionako komplikovanu situaciju u regionu. Ova će situacija pogodovati na svim stranama, pa i u Islamskoj verskoj zajednici, jačanju ekstremizma na verskoj osnovi koji ne preza ni od nasilja, a reč je o vehabijama.”

Sandžak je dio Islamske zajednice BiH

U izjavi za Radio Slobodna Evropa generalni sekretar Islamske zajednice BiH Muhamed Salkić kaže da objedinjavanje Islamske zajednice Srbije ima višestruki značaj za muslimane u BiH:

«S jedne strane Srbija je posebna država u kojoj se organizira sad jedinstvena islamska zajednica, a s druge strane dio Islamske zajednice iz Srbije, Sandžak, je organizaciono, prema u ustavu Islamske zajednice u BiH, na neki način već priključen Islamskoj zajednici u BiH u tom duhovnom smislu jer je reisu-l-ulema iz BiH dao muraselu muftiji sandžačkom. I po našem mišljenju Beograd je napravio jedan ishitreni potez s obzirom na to da je većina muslimana u Srbiji sa svojom infrastrukturom u Sandžaku, Preševskoj dolini, Vojvodini itd. zaslužila bila da i muslimani, na čelu sa Jusufspahićem, odnosno porodicom Jusufspahić u Beogradu budu na neki način implementatori ovog objedinjavajućeg, obnoviteljskog sabora koji se održava u Sandžaku.»

Na pitanje kako i kakvu saradnju će nastaviti s Islamskom zajednicom Srbije, i s kim će održavati veze - sa Islamskom zajednicom Sandžaka ili onom sa sjedištem u Beogradu - Salkić odgovara:

«Raspoloženje muslimana u BiH u odnosu na ova dva pitanja je koncentrirano uglavnom na ovaj obnoviteljski sabor u Sandžaku, jer sve informacije ukazuju na to da je ovdje ogromna većina muslimana i, naravno, bilo bi red da se vodi računa o tome, a osim tog postoji jedna notorna činjenica da ova grupa ljudi koja je vodila Islamsku zajednicu u Beogradu za 35 godina je uradila vrlo malo u odnosu na Islamsku zajednicu u Sandžaku, koja je praktično za desetak godina napravila ogromne iskorake na planu vjerske infrastrukture, na planu organizacije itd. - i tu i slijep čovjek vidi kome treba dati podršku.»

Da podsjetimo: proglašavanjem beogradskog muftije Jusufspahića vršiocem dužnosti reisu-l-uleme Islamske zajednice Srbije praktično je proglašena njena nezavisnost od Sarajeva, čemu su se usprotivili sandžački muslimani.

Dio odgovornosti za podjele muslimana u Srbiji snose Islamska zajednica BiH i bošnjačke političke partije, smatra jedan od vodećih teologa, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Adnan Silajdžić. Prva greška bila je razbijanje bivše jedistvene islamske zajdnice koja je okupljala muslimane sa svih prostora bivše Jugoslavije, kaže Silajdžić:

«Ne treba zaboraviti da je politička nomenklatura Bošnjaka u BiH uoči samog rata, a pogotovo u toku rata doprinijela razbijanju jedinstvene islamske zajednice i ja držim da su najodgovorniji ljudi za takvo stanje stvari u Srbiji, ne samo, dakle, muftija beogradski nego i odgovorni ljudi u Mešihatu Islamske zajednice u Beogradu, a jednako tako su odgovorni ljudi i u Sarajevu koji su razbili jedinstvenu islamsku zajednicu, koja je bila i u finansijskom i u kadrovskom i u organizacijskom smislu jedna relativno moćna, ali u svakom slučaju respektabilna religijska zajednica na ovim prostorima i takvo što je učinjeno u ime zaštite državnosti BiH, što je u političkom smislu jedan nonsens, jedan apsurd. Ja sam sklon misliti da će se te razlike i ti problemi samo usložnjavati i razlike produbljivati.»

Profesor Silajdžić upozorava kako bi ovo složeno stanje unutar Islamske zajednice Srbije moglo biti predmetom manipulacije srbijanske politike, te kako će trebati još dosta vremena da se razjedinjene islamske zajednice ujedine i uspostave makar duhovnu vezu sa maticom u BiH.
XS
SM
MD
LG