Kada je njegov avion jutros prizemljio na aerodrom u Moskvi, kineski je predsjednik Hu Jintao vjerovatno na umu imao samo jednu misao. Kako otici iz Moskve uz garanciju dodanih isporuka ruske nafte, nepohodnih za daljnji i nesmetani razvoj najbrze rastuce svjetske ekonomije.
Tokom svog treceg do sada posjeta Rusiji od kako je 2003. godine preuzeo duznost predsjednika Kine, Hu Jintao je za svoje prioritete ovaj put odredio jacanje bilateralnih ekonomskih veza, odnosno ruska jamstva za povecanu dopremu plina i nafte za Kinu.
S druge strane, Rusija koje je vec postala najveci snabdjevac Europe ovim energentima, zeli se probiti i na nova trzista u Aziji, kaze Viktor Kremenjuk, direktor Americko-kanadskog instituta sa sjedistem u Moskvi.
"Medju Rusijom i Kinom postoji odredjen stupanj medjuovisnosti jer Kina zeli pristup ruskim energentima, a Rusija ne zeli toliko kineski novac, koliko joj treba kineska podrska na medjunarodnom planu. Mislim da su zbog toga obje zemlje vrlo zainteresirane za razvijanje medjusobnih odnosa, a da usput nijedna ne preuzme previse formalnih obaveza", kaze Kremenjuk.
Iako ce dvojica predsjednika najvise vremena provesti dogovarajuci isporuke ruskih energenata, izvjesno je da ce razgovarati i o ostalim vaznim medjunarodnim pitanjima. To se prije svega odnosi na nuklearne ambicije Sjeverne Koreje i Irana, koje se oslanjaju i na tehnologiju koju su vlastima u Pjongjangu i Teheranu svojevremeno isporucile vlade u Moskvi i Pekingu.
Hu i Putin ce takodjer razgovarati i o nastavku vojne suradnje koja je prosle godine dobila znacajan poticaj, kineskim sudjelovanjem u velikoj ruskoj vojnoj vjezbi. Rusija je, tradicionalno, najveci kineski snabdjevac oruzjem.
Dvojica ce predsjednika razgovarati i o odnosu prema Sjedinjenim Drzavama, koje Rusija i Kina dozivljavaju kao regionalnog takmaca u Aziji, ali i kao globalnog suparnika. Moskva i Peking, naime, nastoje sadasnji "unipolarni svijet", kojim dominira Amerika, prevesti u "multipolarni" u kojem ce i Kina i Rusija takodjer biti vodece sile i kao takve, protuteza Americi.
Tokom moskovskog summita, dvojica ce celnika potpisati oko 4 milijarde dolara vrijedan trgovacki sporazum i otvoriti sajam kineske privrede u Moskvi, najveci takve vrste do sada, na kojem ce se predstaviti oko 200 kineskih kompanija.
Tokom svog treceg do sada posjeta Rusiji od kako je 2003. godine preuzeo duznost predsjednika Kine, Hu Jintao je za svoje prioritete ovaj put odredio jacanje bilateralnih ekonomskih veza, odnosno ruska jamstva za povecanu dopremu plina i nafte za Kinu.
S druge strane, Rusija koje je vec postala najveci snabdjevac Europe ovim energentima, zeli se probiti i na nova trzista u Aziji, kaze Viktor Kremenjuk, direktor Americko-kanadskog instituta sa sjedistem u Moskvi.
"Medju Rusijom i Kinom postoji odredjen stupanj medjuovisnosti jer Kina zeli pristup ruskim energentima, a Rusija ne zeli toliko kineski novac, koliko joj treba kineska podrska na medjunarodnom planu. Mislim da su zbog toga obje zemlje vrlo zainteresirane za razvijanje medjusobnih odnosa, a da usput nijedna ne preuzme previse formalnih obaveza", kaze Kremenjuk.
Iako ce dvojica predsjednika najvise vremena provesti dogovarajuci isporuke ruskih energenata, izvjesno je da ce razgovarati i o ostalim vaznim medjunarodnim pitanjima. To se prije svega odnosi na nuklearne ambicije Sjeverne Koreje i Irana, koje se oslanjaju i na tehnologiju koju su vlastima u Pjongjangu i Teheranu svojevremeno isporucile vlade u Moskvi i Pekingu.
Hu i Putin ce takodjer razgovarati i o nastavku vojne suradnje koja je prosle godine dobila znacajan poticaj, kineskim sudjelovanjem u velikoj ruskoj vojnoj vjezbi. Rusija je, tradicionalno, najveci kineski snabdjevac oruzjem.
Dvojica ce predsjednika razgovarati i o odnosu prema Sjedinjenim Drzavama, koje Rusija i Kina dozivljavaju kao regionalnog takmaca u Aziji, ali i kao globalnog suparnika. Moskva i Peking, naime, nastoje sadasnji "unipolarni svijet", kojim dominira Amerika, prevesti u "multipolarni" u kojem ce i Kina i Rusija takodjer biti vodece sile i kao takve, protuteza Americi.
Tokom moskovskog summita, dvojica ce celnika potpisati oko 4 milijarde dolara vrijedan trgovacki sporazum i otvoriti sajam kineske privrede u Moskvi, najveci takve vrste do sada, na kojem ce se predstaviti oko 200 kineskih kompanija.
