Dostupni linkovi

logo-print

Knut će ostati živ


Rođen je 5. decembra prošle godine u berlinskom Zoološkom vrtu. Njegova majka Tosca, nije se htjela brinuti o njemu jer je na svijet stigao kao nedonošče. Otac Lars ionako nije bio zainteresiran za prinovu. Da se stvar dešavala u prirodi i da se u cijelu priču nije umiješao Thomas Dörflein, Knuta danas ne bi bilo. Najprije inkubator, a potom kištra prekrivena krznom i jedan plišani psić, te njegov odgajatelj, prvo je što je mali medvjed vidio u svom životu. Šest puta dnevno je Thomas hranio Knuta. Hrana za mačiće, mlijeko u prahu i čaša tople vode – stotinu mililitara kaše iz bočice s dudom. André Schüle, veterinar:

„Raduje nas što je iz dana u dan sve jači, što se već uspravlja na sve četiri noge, pomalo puže… Danas smo ga mjerili, težak je više od pet kilograma. Zubi mu rastu, lijepo su probili van i sada ga, naravno, tjeraju da glođe sve čega se dohvati, bilo da je riječ o prstu njegova poočima ili o nekoj igrački.“

Berlinski se Zoološki vrt ponosio svojom prinovom zadovoljni njegovim napretkom. A ona se početkom marta oglasilo Društvo za zaštitu životinja, koje je zatražilo da se Knuta uspava, zauvijek. Obrazloženje se temeljilo na budućem psihičkom opterećenju kojeg će, navodno, Knut doživjeti:

„Svaki put kad ga njegov odgajatelj bude napuštao, on će doživjeti traumu. Imat će potrebu da slijedi svoju ,majku‘, ali neće moći jer će morati ostati u kavezu jer je zvijer. I zato moram reći da će ta životinja svakog dana pomalo odumirati.“

Koliko god logično zvučale ove riječi članova Društva za zaštitu životinja, one nisu naišle ni na kakvo razumijevanje publike. Dapače, kompletna se najprije Njemačka, a potom i Britanija i Sjedinjene Države, podigla na noge. Osobito djeca koja su gotovo horski ponavljala:

„Knuta se ne smije uspavati!“

„Kad smo već dobili bebu medvjedića, moramo ga održati u životu. To nije pravedno, to je grozno! Šta ima loše u tome što živi s ljudima?“

I dok se po forumima i masmedijima vodila rasprava o tome treba li Knuta uspavati ili prepustiti životu s ljudima, jedini otac kojeg Knut poznaje – Thomas Dörflein – i dalje se nježno, očinski, bavio njegovim odgojem. Na red je došlo plivanje:

„Mora ga se naučiti plivati i da pije vodu, što nije nimalo lak zadatak. Polarnim je medvjedima u genima, naime, zapisano da u vodu krenu direktno glavom, a Knut je još suviše mali da bi se znao izvući van. Zato mu za sada dajem samo malo vode u posudu da bi naučio upotrebljavati jezik. Nakon jela, Knut je umoran, a san je potreban svakom tko jednog dana želi postati veliki medvjed. On puno spava, naročito poslije jela kad snagu potroši na sisanje. No već se primjećuje kako bi ipak radije otkrivao svijet nego spavao.“

Svakoga dana, Knut se u svojoj kištri i sunča. Sopstveni solarij, posebna je privilegija. Na pitanje hoće li od polarnog, ovim sunčanjem postati mrki medvjed, veterinar André Schüle odgovara:

„Ne, neće potamniti. Dva puta dnevno po deset minuta mu dajemo UV zrake kako bismo mu ojačali imuni sistem da bi ostao zdrav kakav jeste.“

Kao i svaka beba i Knut voli da mu se masira trbuh, što poočim Thomas redovno radi. Zubi su mu još uvijek mliječni i potrajat će dok dobije one prave – opasne. Knut spava u jednoj velikoj kištri, na zidu su mu nalijepljene slike njegovih roditelja i crtež jedne djevojčice koja je u vrtiću naslikala upravo Knuta. Njemačka, naime, posljednjih sedmica živi u Knut-groznici. Čak se i veliki, ozbiljni Prvi program njemačke televizije ARD uključio u priču. Od 24. marta, svake nedjelje, deset minuta do ponoći, u naredna dva mjeseca, gledaoci ove televizije će moći gledati specijalizirane emisije o tome kako napreduje polarni medvjedić. U skladu s vremenom, Knuta možete vidjeti i na internetu.

Knut trenutno teži osam kilograma, uči plivati i hodati. A kad prohoda, možda i shvati da je postao zvijezda.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG