Dostupni linkovi

logo-print

Usvajanje europskog ustava nije uvjet


Najnovija izjava njemačke kancelarke Angele Merkel u kojoj upozorava da bez novog evropskog ustava nema ni primanja novih članica, nije neko obeshrabrivanje Hrvatske, nego u prvom redu ide u pravcu poticanja dogovora o unutarnjem institucionalnom uređenju Evropske unije, i to ukazivanjem na snažnu povezanost tog dogovora i procesa proširenja, kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za eurointegracije i bivši socijaldemokratski ministar za evropske integracije Neven
Mimica:

„Naime, proces proširenja je općenito prihvaćen kao važan i dobar proces, kao jedna važna politika EU, i sada poruka očito ide u pravcu – ako se ne uspijemo dogovoriti o evropskom ustavu, nećemo moći nastaviti ni tu dobru i važnu politiku proširenja. Znači, to je više poruka prema unutra, prema članicama EU, nego poruka Hrvatskoj odnosno poruka obeshrabrivanja Hrvatske i svega onoga što Hrvatska treba napraviti na svom putu prema Evropskoj uniji.“

Hrvatski građani i svi oni koji se bave eurointegracijama, znaju da Hrvatska može napraviti ono što je u njenoj moći, kaže Mimica:

„U našoj moći je dovršiti reforme, pripremiti Hrvatsku za članstvo, dovršiti pregovore, osigurati potpisivanje Sporazuma o pristupanju i nadati se da će u tom trenutku, kada taj sporazum bude pripremljen, Evropska unija iznutra biti spremna prihvatiti 28. članicu, odnosno da će biti spremna urediti svoj institucionalni okvir da funkcionira sa više od 27 članica.“

Ako postoji politička volja, smatra Mimica, usvajanje ustava čak i nije uvjet za primanje Hrvatske u Evropsku uniju:

„Tvrdnja da bez ustava nema daljnjeg proširenja čak i nije točna. Daljnje proširenje se može nastaviti i bez ustava. Ako postoji politička volja, ako postoji politički dogovor, onda se pravni način kako taj politički dogovor ostvariti može lako pronaći. Barem na dva načina – bilo izmjenom Ugovora iz Nice koji regulira poziciju novih članica, ili se samim hrvatskim Ugovorom o pristupanju može urediti sve potrebno za hrvatsko pristupanje.“

Ovu izjavu premijerke zemlje koja aktualno predsjeda Evropskom unijom, i u hrvatskim vladajućim krugovima primili su bez nervoze. Hrvatska na putu prema članstvu u Evropskoj uniji provodi strukturne reforme i pregovara, a na evropskoj razini priprema se institucionalna reforma, kaže za naš radio predsjednik Vanjskopolitičkog odbora hrvatskog Sabora Gordan Jandroković:

„Događaju se dva paralelna procesa, koji bi trebali završiti 2009. godine, na obostrano zadovoljstvo. I zato nema velike nervoze s naše strane, jer imamo dovoljno vremena i uvjereni smo da će do 2009. godine Evropa napraviti reformu svojih institucija, prilagoditi se novim uvjetima i novom proširenju.“

Bitne su reforme, a datum prijema nije toliko ni važan, misle građani s kojima smo razgovarali:

„Vlada vjerojatno dijelom prikriva loše stvari koje se dešavaju u pregovorima, a naglašava one bolje. Mada je dojam domaće javnosti, koja barem malo prati tijek pregovora, da oni ne idu tako savršeno kako se to želi prikazati. Očito je da škripi, da škripi s javnim nabavama i sa još nekim stvarima. U principu, Hrvatska će ući u Evropu, ali hoćemo li ući tako brzo kao što to vlada kaže, to je veliko pitanje.“

„Ja mislim da je najvažnije da Hrvatska napravi svoje reforme, i to ne zbog Evropske unije nego zbog hrvatskog naroda kojem su te reforme itekako potrebne, pogotovo što se tiče sudstva. A kad ćemo ući u EU, mislim da je to najmanji problem i najmanje pitanje.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG