Dostupni linkovi

logo-print

Ima li sankcija za vojne osobe?


Nevladine organizacije, crkva i oružane snage - to su, po istraživanjima javnog mnijenja, oni kojima se u Hrvatskoj najviše vjeruje. Vjerojatno u namjeri da očuva dobar glas Hrvatske vojske, jedan od polaznika Hrvatskog vojnog učilišta pitao je predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Stipu Mesića zašto ne oduzme čin Vladimiru Zagorcu, koje se sumnjiči za zloupotrebu položaja i ovlasti „tešku“ bar pet milijuna dolara. Općenito sam odgovorio tom časniku da je Hrvatska pravna država i da moramo provoditi njene zakona bez obzira na koga se odnose, pojasnio je Mesić novinarima:

„Budući da generalu Zagorcu nije pravomoćno suđeno, nema mogućnosti da mu se danas oduzmu niti čin, niti odlikovanja. Međutim, ukoliko bi mu bilo suđeno – ali to ne ovisi o meni – onda je to sasvim druga situacija.“

A što je sa osobama koje su u mirovnu otišle sa generalskim činovima, a naknadno su bile osuđene na višegodišnje kazne za ratne zločine? Može li se njima oduzeti činove? Ne, odgovara Mesić:

„Činovi se mogu oduzeti samo vojnim osobama. Ako je netko otišao u mirovinu, on više nije vojna osoba i u tom smislu nema automatike – njima se ne može oduzeti čin. Ali kad bi ga pozvali na vježbu, kad bi mu obukli uniformu, onda bi mu se čin mogao oduzeti.“

Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, u svom članku 166 nalaže oduzimanje čina vojnoj osobi ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od tri godine za kazneno djelo počinjeno s namjerom. Generali Mirko Norac i Tihomir Blaškić osuđeni su na ratne zločine na dulje kazne, međutim – na njih se odredba zakona ne odnosi zbog toga što su umirovljeni prije presude. Blaškić samo dan prije pravomoćne presude u Hagu ljeta 2004. godine, a Norac još ujesen 2000. godine, zajedno sa još osam aktivnih generala, zbog potpisivanja pisma koje je njihov vrhovni zapovjednik ocijenio kao bavljenje politikom, pa ih je umirovio.

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski razumije ovaj zakon tako da se on odnosi i na umirovljene časnike i generale. Dakle, po njegovoj interpretaciji, Mesić bi mogao oduzeti činove i Norcu i Blaškiću:

„To provodi vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra. Vrhovni zapovjednik nije dobio taj prijedlog ministra kad je riječ o Blaškiću i o Norcu, iako se radi o proteku vremena od već nekoliko godina, i on to nije mogao sam učiniti. A kod Zagorca je situacija drukčija. On je tek osumnjičen i u tom pogledu, formalno govoreći, još uvijek nevin dok ne bude osuđen. Tada bi se o tomu, naravno, moralno razgovarati. Ali čini mi se naprosto besmislenim tražiti da se u takvoj situaciji reagira kad se godinama na reagira za stvari koje su formalno posve iste.“

Pod pretpostavkom da Puhovski ispravno interpretira zakon, zašto, po njegovoj procjeni, ministar obrane, odnosno vlada ne pokreću postupak oduzimanja činova Norcu i Blaškiću:

„Ako Zagorac bude osuđen, vjerujem da će to biti vrlo brzo odrađeno, kako se to u današnjoj frazeologiji kaže, jer to nije politički suspektno. Međutim, kad je riječ o ratnim zločinima, obično se doživljava da je riječ o junacima koji su branili domovinu, i onda je tako nešto pokušati gotovo politički samoubilački čin. To je motiv zbog kojeg vlada ne djeluje.“

Ima osuđenika koji su aktivne vojne osobe, ali se postupak ne pokreće. Spomenimo samo Tihomira Oreškovića koji je zajedno sa Norcem osuđen za ratne zločine nad većinom srpskim civilima u Gospiću 1991. godine. On je i dalje aktivni pukovnik, iako na višegodišnjem bolovanju.

I bivši zamjenik ministra i ministrice obrane Zlatko Gareljić za naš radio kaže kako oduzimanje čina vrijedi samo za aktivne vojne osobe. Međutim, treba razmisliti o proširenju važenja i za umirovljenike, kaže on za Radio Slobodna Evropa:

„Ukoliko bi kazneno djelo bilo povezano na izravan način sa službom u oružanim snagama, mislim da bi se moglo razmišljati u tom pravcu. Ali je to u svakom slučaju, ne samo stručno, nego i – definirajmo to tako – političko pitanje. Međutim, apsolutno bi se moglo, pa i moralno razmišljati u tom pravcu da takva mjera postoji kao mogućnost.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG