Dostupni linkovi

logo-print

Je li hrvatskim Srbima vraćena imovina?


S ovim pitanjem, odnosno pitanjem položaja Srba u Hrvatskoj, bavila se u utorak navečer emisija Hrvatske televizije „Otvoreno“. U njoj je, u snimljenoj izjavi, predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Đakula, na dušu Vlade uputio, između ostalih, i ovu primjedbu:

„Vidimo da im imovina nije vraćena jer ljudi žive, da ne kažem, u kakvim uslovima.“

Đakuline riječi je u istoj emisiji komentirao ministar prometa, pomorstva, turizma i razvitka, Božidar Kalmeta:

„Sve što je rekao gospodin Đakula nije istina. Imovina je vraćena i to je nešto što pravna država mora napraviti. To je jedan civilizacijski korak.“

Rasprava SDF-a i Kalmete nije završila. Kako Đakula nije bio u studiju, to je jučer reagirao pisanom izjavom na Kalmetin komentar. U njoj, između ostaloga, stoji da je: „Upravo Zadarsko-kninska županija, odakle dolazi ministar Kalmeta, područje na kojem se najdrastičnije krše prava povratnika. Na području Ravnih kotara još uvijek im nije vraćeno obradivo zemljište“.

Zašto baš tamo nije vraćeno zemljište? Zato što su Ravni kotari izuzetno plodni, kažu nam tamošnji stanovnici:

„Mi smo valjda snabdijevali cijelu Hrvatsku voćem i povrćem, sve smo snabdijevali. Mi nismo znali šta ćemo od voća i povrća. Po sto kamiona je čekalo u Zadru, svako jutro, punih krumpira, paradajza, paprika. Izvozili smo svuda.“

Kažu da je problem izraženiji:

„Tamo gdje su bogatija sela. Što su bliža moru i gradovima, to je teže naseljenje i povratak. U Bukovcu se ljudi masovno vraćaju, i staro i mlado. U bogatijim selima rade se velike kočnice.“

„Oni koji maju interesa od bogatstva drugih ljudi neće da se javljaju. Tu je problem. To bi trebalo sudski da se riješi.“

I u Srpskom demokratskom forumu i u Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci u Benkovcu potvrđuju nam da je u Ravnim kotarima ozbiljni problem nevraćena imovina. Željko Bajalica, predsjednik benkovačkog SDSS-a:

„Problemi sa kojima se susreću Srbi povratnici se odnose na protupravno korištenje njihove imovine, a tu mislim na obradivo zemljište. Rekao bih da gotovo i nema mjesta, koje spada pod grad Benkovac, u kojem Srbi povratnici nemaju tih problema.“

Srbi povratnici sve su skloniji prodati imovinu i zato je, kaže nam Željko Bajalica, problema sve manje i manje:

„Dešava se da kada Srbi povratnici dođu ovdje naprave potrebne dokumente i požele vidjeti svoju imovinu. Saznaju koji Hrvati protupravno obrađuju njihovo zemljište i onda se sa njima dogovore o nekoj naknadi. Bez obzira na tu činjenicu, koja na neki način ohrabruje, ima problema tamo gdje Hrvati, ili domicilni ili doseljeni iz Bosne, koriste obradivo srpsko zemljište na način da su posadili dugotrajne nasade. Sada je teško naći pravedno rješenje, i za njih i za prave vlasnike te zemlje.“

Kad se vlasnici pojave, onda im uzurpatori zemljišta znadu reći da ne priznaju njihov posjedovni list, nego samo vlasnički, kojeg većina povratnika nema. I tu bi trebalo intervenirati sudstvo, koje je sporo i neefikasno:

„Čini mi se da se može s pravom reći da sud nije ažuran, bar ne onako kako bi trebalo. Srbi povratnici nisu zadovoljni, niti brzinom, niti načinom, niti odnosom suda prema njihovim problemima.“

Koliko je, na koncu, zemlje uzurpirano, nitko točno ne zna. No, zna se da nelegalni ulasci u posjede Srba koče njihov povratak:

„Trebalo bi, prije svega, politički stvoriti takvu klimu koja bi odgovarala ljudima na način da im je sigurnost u potpunosti zagarantirana, da bez problema mogu doći do svoje zemlje, da bez problema mogu doći u svoje kuće.“

Tu Željko Bajalica, kako kaže, prije svega misli na lokalne vlasti koje ne podupiru dovoljno nastojanja da se poveća broj povratnika u Zadarsku županiju:

„Povratak je slab. Mislim da se na nivou cijele županije vratilo oko pet-šest posto ljudi.“
XS
SM
MD
LG