Dostupni linkovi

Odmotava se klupko o pranju novca


Optužnicu za iznošenje višemilionskih iznosa na Kipar, koja obuhvata Slobodana Miloševića, Nikolu Šainovića, Mihalja Kertesa i Jovana Zebića, nekadašnje visoke državne funkcionere, u Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal označavaju kao istorijski događaj. Njome je počelo da se odmotava kriminalno klupko režima Slobodana Miloševića, kaže Tomo Zorić, portparol Tužilastva:

“Setite se kada je plata bila 10 -20 maraka u to vreme, setite se ratova, setite se svega. Ovo će biti optužnica koja će biti satisfakcija za sve građane Srbije.”

Prema rečima specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Slobodana Radovanovića, višemilionske sume koje su iznošene od 1994. do 5. oktobra 2000. godine korišćene su kasnije sa računa kiparskih banaka za finansiranje tadašnjeg režima i njihovih pripadnika:

“Za finansiranje tadašnje vladajuće Socijalističke partije Srbije, drugih partija koje su bile na vlasti, za finansiranje pojedinih pravnih lica na čijem čelu su se nalazili funkcioneri SPS-a, kao i za lične potrebe.”

Iako je za tim novcem tragao još 2001. godine tim Narodne banke Jugoslavije i policije, ta afera do sada nije doživela sudski rasplet. Tadašnji guverner Mlađan Dinkić objašnjava da su, na osnovu dokumentacije koja je doneta sa Kipra, te godine podnete krivične prijave protiv Miloševića, Kertesa i ostalih osumnjičenih, a da je naredne godine ta prijava dopunjena:

“Ostaje nejasno zašto je ta krivična prijava ležala šest godina u Okružnom tužilaštvu i da se nije nista učinilo. I super, odlično je što je sada specijalni tužilac pokrenuo taj proces.”

No, da li je klupko moglo biti razmotano mnogo ranije?

Zanimljiva je izjava odlazećeg ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića, koji je takođe učestvovao u potrazi za iznetim novcem:

“Dobili smo, posle izvesnog vremena i papira koje smo videli, nalog da se vratimo. Ja sam se vratio i rečeno mi je da više ne radim na tom poslu. Tadašnja Vlada rekla je da zaboravim Kipar i ja sam zaboravio."

A ministar pravde u tadašnjoj Vladi Vladan Batić kaže da istraga u to vreme nije mogla da se pomeri sa mrtve tačke jer su Zebić i Šainović imali poslanički imunitet. Batić kaže da je Haški tribunal na njegov zahtev dostavio Tužilastvu 2003. godine dokumentaciju o tokovima Miloševićevog novca. Zašto to nije učinjeno u poslednje tri godine - pitanje je za tužioca, kaže Batić:

“A moj odgovor je - zato jer bi bili otkriveni tajkuni koji vladaju ovom zemljom, koji su veoma involvirani u tu priču o kiparskim parama iza nekih njihovih ministara, pre svega Mlađana Dinkića. Mislim konkretno na Miškovića, Beka i neke druge.”

Do prozvanih biznismena nismo uspeli da dođemo. U kabinetu Miroslava Miškovića, vlasnika kompanije ‘Delta’ i nosioca 891. mesta na Forbsovoj godišnjoj listi najbogatijih ljudi na svetu (čija se imovina procenjuje na 1,5 milijardu dolara), našoj novinarki je rečeno da je veoma hrabra kada se usudila da pozove za izjavu - uz kasnije obrazloženje da Misković ne daje izjave. A reagovanje Tužilaštva usledilo je usred serijala ‘Insajder’ Radio-televizije B92, u kome su opisivani mehanizmi iznošenja novca iz Srbije preko Kipra. Autorka ‘Insajdera’ Brankica Stanković kaže da je država 2001. godine imala sve informacije o osnivanju of šor kompanija:

“Mi smo objavili dosta tih bankarskih transakcija između tadašnjih uspešnih biznismena i tadašnje Beogradske banke, odnosno njene of šor kompanije ‘Anteksol’. To su transakcije u milionskim iznosima bez ikakve namene. Nismo dobili odgovor na pitanje šta znači kada državna of šor kompanija da nalog da Beogradska banka isplati osobi X 14 miliona maraka bez ikakve namene. I mislim da je to taj deo koji može da bude sumnjiv. To ostaje nejasno.”

A nekadašnja direktorka Beogradske banke Borka Vučić, poznata bankarka Miloševićevog režima, tvrdi u izjavi za Radio Slobodna Evropa da je sve bilo legalno:

“Takav iznos pranja novca preko Kipra ja mogu da garantujem da nije prošao. Mislim da je to neka politička igra. Ne znam stvarno ništa o Zebiću, Šainoviću, to mi uopšte nije poznato. Znam da je bilo nekih transakcija sa Kertesom, čisto za potrebe države, da je nosilo pečat Narodne banke i Centralne banke Kipra.”

Država bi želela da uđe u trag tom novcu kad bi mogla da ga vrati, kaže Biljana Stepanović, glavni i odgovorni urednik časopisa ‘Bankar’:

“Ali ne može, jer je reč o ljudima koji sada finansiraju i ovu vlast i dosta su involvirani u ovaj sistem. Znači, očigledno da se htelo moglo se doći i do imena ljudi i do tragova gde je taj novac otišao, pa ono što je potrošeno za opravdane namene to je uredu, a ono što je nestalo bez traga da se postavi pitanje gde je. Treba razgraničiti šta je izneto da bi se nešto platilo zaista jer mi smo bili zemlja pod sankcijama i u blokadi. A drugi deo novca je to što se u međuvremenu negde izgubilo i završilo na nečijim računima i promenilo po pet – deset računa i više mu se ne zna trag.”

Tužilac je prosto sada došao u situaciju da ne može da ćuti, ali optužnice nisu podignute protiv ključnih ljudi, zaključuje Stepanovićeva.
XS
SM
MD
LG