Dostupni linkovi

Rušenje sekularizma na Univerzitetu?


Mesdžid na Filozofskom fakultetu u Tuzli postoji od 1993. godine, kada je u tadašnjoj vladi tuzlanskog okruga obrazovanje uređivao ministar Enver Halilović, aktuelni bh. ambasador u Moskvi. Funkcionalno ova prostorija za prakticiranje islamskih načela ne pripada nikome. Tako tvrdi sekretar u kantonalnom ministarstvu obrazovanja Hadže Kurtović:

„Što se tiče organizacijske strukture Univerziteta, o okviru organizacijske strukture objekti vjerski nisu predviđeni. Također, što se tiče i same Islamske zajednice, taj prostor nije u okviru ingerencija Islamske vjerske zajednice.“

Ruše li se time principi sekularizma? Student, član omladinskog pokreta Revolt, Ivica Salihbegović:

„Mislim da to u svakom slučaju nije dobro i da je to apsurd, jer BiH je sekularna država, dakle vjera bi trebala biti odvojena od države, što u našem slučaju nije. I to i ova prostorija potvrđuje.“

Da je BiH sekularno društvo, smatra i Azem Kožar, tek odnedavno dekan Filozofskog fakulteta, ali i upozorava:

„Mislim da se onaj sistem koji je za nama jako puno spotakao na ta pitanja i brojna nepovjerenja su dolazila iz odnosa tog sistema prema vjeri. Ja kao historičar znam da je to tako i mislim da u tom smislu ne bismo smjeli ponoviti grešku iz tog prethodnog sistema.“

Na Filozofskom fakultetu, kao i drugima u okviru ovdašnjeg univerziteta, ne postoje prostorije prostorije za prakticiranje drugih vjeroispovijesti. Dekan Azem Kožar kaže kako nadeležni, a fakultet to nije, ne smiju tolerisati bilo kakvu, pa ni vjersku diskriminaciju preferiranjem jednih ili ograničavanjem drugih vjerskih osjećanja:

„Mi smo sada u razgovorima u smislu da to ujednačimo, ili - ili, da ujednačimo pa da svi mogu na fakultetu imati zadovoljene te potrebe, lične potrebe za ispoljavanje vjerskih osjećanja, ili da to ne bude slučaj.“

Čelnici Univerziteta u Tuzli naglašeno govore o bolonjskim principima. Rektor Džemo Tufekčić kaže kako ti principi i nisu ništa drugo do preslikavanje američkog sistema visokog obrazovanja:

„Na univerzitetima u Americi gdje sam bio imaju isti princip, tako da studenti svih konfesija, bez obzira ko je ko, imaju mogućnost u tim svojim kampusima upražnjavati svoje vjerske obrede, svoje običaje zato što su u kampusu prisutni, a tu i stanuju, 24 sata, a vjerski objekti su daleko. Ovdje nije taj slučaj da su udaljeni, međutim želio sam princip ravnopravnosti ponuditi i drugim konfesijama.“

Univerzitet očekuje da uskoro na korišćenje dobije veliku vojnu kasarnu za gradnju modernog kampusa, gdje bi bilo prostora i za bogomolje. Ostaje generalno pitanje da li su vjerski objekti uopšte potrebni unutar javnih obrazovnih objekata. Enes Osmančević, asistent na Filozofskom fakultetu u Tuzli:

„Kada je o našem univerzitetu riječ, dakle podržavam pravo i slobodu svakog pojedinca da ispoljava svoja vjerska osjećanja, s tim što kad kažem da to podržavam, onda podražavam dakle i načelo ravnopravnosti svih ostalih da to isto čine.“

Ima mišljenja da na bh. univerzitetima vjerska infrastuktura prednjači u odnosu na informatičku. Na Univerzitetu u Tuzli studenti vladaju informacionim tehnologijima, ali infrastruktura kaska. Čemu dati prioritet? Enes Osmančević:

„Sa mog ličnog stajališta ja bih institucionalno stavio prioritet na informatizaciju, jer vjera se može prakticirati i u ostalim vjerskim objektima u gradu, a može i kući.“
XS
SM
MD
LG