Dostupni linkovi

logo-print

Kraj petnaestogodišnje borbe za stan


Mirjana Jakopec posljednja tri dana češće plače, no što se raduje, iako je njezina petnaestogodišnja borba za stan najvjerojatnije uspješno privedena kraju:

„To je užas jedan. To ne možete shvatiti. Ponosna sam što sam Hrvatica, ali ne mogu shvatiti kao čovjek da ljudi jedan drugome mogu to učiniti. Nikada to neću moći zaboraviti. Uništili su nas.“

Suprug joj je bivši oficir JNA, Crnogorac. Dobio je prekomandu u Kragujevac još 1990. godine, prije rata. Ona i sin, koji je upravo počeo studirati, ostaju u Zagrebu. No, počinje rat i jednog dana Mirjana Jakopec vraća se s posla i u vlastitom stanu nalazi druge ljude s potvrdom Ministarstva obrane o pravu na useljenje. Doslovce sa sinom na ulici obraća se svim relevantnim institucijama:

„Pisala sam Šušku, na Kabinet predsjednika države, Šeksu, Mesiću. Mesić me je primio i hvala mu. Bila sam na razgovoru u Predsjedništvu. Išla sam u razne udruge, pa kod pučkog pravobranitelja, pa sam tužbu dala na sud.“

Mirjanin suprug danas živi u rodnoj Crnoj Gori. Prije tri dana je osobno došao u Zagreb svjedočiti u njezinu korist i donio dokumente iz kojih je vidljivo da je Hrvatsku 1990. godine napustio zbog prekomande, a ne neprijateljske djelatnosti. Nakon 16 godina Mirjana se nada pozitivnoj presudi, no neće je moći dočekati bez tableta za smirenje, što zbog stana, a još više zbog sinovljevog odlaska u London jer zbog oca Crnogorca nije uspio dobiti domovnicu, a onda niti posao u rodnoj Hrvatskoj:

„To je bilo stravično. Netko vas jednostavno izbaci iz stana, a da vam nitko nije mogao, niti htio, pomoći. Svi su bježali od nas jer smo oficirska obitelj. Nisu svi oficiri bili zločinci.“

Prema podacima nevladinih udruga za ljudska prava samo je u Splitu početkom devedesetih evidentirano oko 1005 slučajeva nasilnog provaljivanja u stanove, a 320 obitelji najgrublje je izbačeno. Predsjednica Karlovačkog odbora za ljudska prava, Jelka Glumičić, podsjeća i na brojne karlovačke slučajeve, no kaže da nitko ne raspolaže točnim podacima:

„Imamo podatak sa suda da je vođeno 1880 sudskih sporova. Od toga znamo da su dva slučaja pozitivno riješena i da je stanarsko pravo vraćeno.“

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski:

„Jako je teško reći koliko je bilo tih procesa jer u to vrijeme nije bilo objektivno moguće voditi statistiku. Ono što mi znamo je broj procesa koji su nama bili javljeni, situacije u kojima su ljudima ulazili u stanove i uzimali stanove u ime hrvatske revolucije, borbe protiv srpskog imperijalizma i slično. Imali smo prijavljeno nekoliko stotina takvih slučajeva, od kojih su se neki rješavali razmjenom brzo i mirno. Većina je završavala tako da su ljudi, koji su bili u stanovima, u njima i ostali po 5-6-10-15 godina. Postoji jedan mali broj postupaka koji su u tom pogledu pozitivno riješeni, ali broj je toliko zanemariv da ne bih bio sklon govoriti o nekom pozitivnom trendu. Taman da se i sada svi oni slučajevi, koji su nama poznati, formalno korektno razriješe, nakon toliko godina, to više ne bi moglo biti smatrano pravednim rješenjem.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG