Dostupni linkovi

logo-print

Zatražen poseban status za Srebrenicu


Učesnici sastanka zaključili su, između ostalog, da teritorija opštine Srebrenica treba da ima status distrikta, te da se kao takva izuzme iz nadležnosti institucija Republike Srpske i stavi pod jurisdikciju organa Bosne i Hercegovine. Jedan od zaključaka je i da su sve institucije BiH i entiteta dužne da donesu odgovarajuće odluke, zaključke i propise u cilju dosljednog provođenja presude Haškog suda u vezi sa počinjenim genocidom u Srebrenici. Načelnik Srebrenice Abdurahman Malkić:

„Poseban status nije samo u interesu građana Srebrenici. On jeste produkt ponajprije presude i genocida koji se desio u Srebrenici, ali on je u interesu svih građana koji žive u Srebrenici.“

Članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić:

„Ova presuda prilika je međunarodnoj zajednici da se iskupi za greške u BiH koje su koštale stotine hiljada života.“

„Mislim da bi dolazak predstavnika vlasti RS-a prvo koristio ovim ljudima ovdje, koristio bi njima samima, jer bi dobili priliku i mogli da pokažu da se sebe skidaju jedan veliki teret - pomoći mjestu, pomoći ljudima koji su žrtve genocida.“

Sastanku u Srebrenici nije prisustvovao treći član kolektivnog šefa države, niti iko od predstavnika vlasti iz Republike Srpske. Komentarišući zahtjeve da se Srebrenica proglasi distriktom, predsjednik Vlade ovog bh. entiteta Milorad Dodik je izjavio u Banjoj Luci da je njegov zadatak da štiti Ustav i zakone Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te da Vlada na čijem je čelu neće oklijevati da postupi u skladu sa zakonom ukoliko dođe do urušavanja Ustava:

„A to podrazumijeva uvođenje privremene uprave u svakoj lokalnoj zajednici i podizanje odgovornosti prema licima koji takvu situaciju proizvedu.“

Stav oko dešavanja u Srebrenici, koji su proistekli nakon što je Međunarodni sud u Hagu potvrdio da se u tom gradu desio genocid, dao je i visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc - Šiling:

„To su legitimne teme u okviru političke debate. Međutim, dozvolite mi da budem potpuno jasan: takve promjene ne mogu biti nametnute, niti se o njima može jednostrano odlučivati.“

Slučaj Srebrenica, ali i događaji koji su prethodili tome, po ko zna koji put pokazuju kako se u BiH zaoštravaju ionako zaoštreni odnosi između Sarajeva i Banje Luke, a koji su bili dio predizborne retorike na kojima su lider SNSD-a Milorad Dodik i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić dobili izbore u BiH. O tome profesor sarajevskog Pravnog fakulteta Zdravko Grebo kaže:

„Ovo što se sada događa - zaista ne bih bio katastrofičan i reći da je ovo priprema za novi rat, ali znajući naše talente, vjerovatno i tako nešto nije isključeno.“

Profesor Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić ocjenjuje da sve što se trenutno dešava u BiH neodoljivo podsjeća na 90-te godine prošlog vijeka. Na pitanje šta građani BiH mogu izvući kao pouku trenutnih dešavanja, Kukić odgovara:

„Može potaći građane BiH da se definitvno odlijepe od političkih matrica koje su obilježile prethodnih 15 godina, može ih potaći na ponovni proces homogeniziranja, a može ih potaći da intenziviraju ono da definitivno spakiraju svoje najnužnije stvari i da odu tamo gdje za njih ima još uvijek nade.“

Za predsjednika Helsinškog odbora RS-a Branka Todorovića političari u BiH nemaju viziju kako zemlju izvesti iz duboke krize:

„Naši političaru nažalost profitiraju kontrolišući tu jednu veliku dozu nepovjerenja, međuetničkog, međureligijskog straha ili mržnje.“

Trenutna situacija u zemlji, ocjenjuju naši sagovornici, teško da se može prevazići sa političarima koji su na vlasti, jer BiH nema alternativnu opoziciju, a cjelokupnoj situaciji doprinose i predstavnici međunarodne zajednice koji su, kako stvari stoje, umorni od dugogodišnjih razmirica predstavnika vlasti na svim nivoima.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG