Dostupni linkovi

logo-print

Ima li jedinstvene energetske strategije?


Šefovi evropskih država i vlada žele izbjeći ponavljanje neugodnih situacija poput one s početka godine kada su poljske i dio njemačkih rafinerija ostale bez sirove nafte koja se inače naftovodima "Družba" doprema iz Rusije preko teritorija Bjelorusije. Iako tadašnji spor Minska i Moskve nije ugrozio opskrbu naftom država Evropske unije, ponovno je aktualizirao pitanje energentske politike unutar Unije. Bruxelles već duže vrijeme radi na energetskoj strategiji. Predsjednik komisije Jose Manuel Barroso ističe da je ključni element te strategije jedinstvo Unije:

"Ako imamo povjerenje prema trećim zemljama, i članice moraju međusobno biti solidarne. Moramo imati jedinstven stav u odnosu prema međunarodnim partnerima. Ne smijemo dopustiti da nas energetska pitanja podijele. Ono što nam je potrebno je jedinstvena, a ne podijeljena Evropa."

Barrosovo upozorenje nije slučajno, jer među članicama postoji poprilična šarolikost po ovom pitanju, a najbolji se ogledava u stavovima članica prema Rusiji koja je najveći opskrbljivač Evrope energentima - naftom i prirodnim plinom. Predsjednik komisije želi usaglašenu i jedinstvenu politiku prema Moskvi, umjesto da svaka od članica sklapa bilateralni sporazum sa Rusijom, što Moskvi, inače i te kako odgovara da bi diktirala i cijene i uvjete opskrbe Evrope.

Poljska je članica Unije koja želi distancu prema Rusiji i Warshawa je na neki način predvodnica država koje dolaze iz nekadašnjeg komunističkog sovjetskog bloka i koje nisu za neke čvršće veze sa Moskvom. Njemačka, kao aktualna predsjedavajuća, ali i Francuska, žele što je moguće manje tenzije prema Rusijom.

Jedan od elemenata nove energetske strategije su i novi izvori energije i novi tansportni koridori. Za Evropu je važno osnažiti odnose sa zemljama Centralne Azije, državama oko Kaspijskog i Crnog mora, kako bi osigurala nove izvore energenata, ali i zaobišla neke od postojećih tranzitnih ruta. Time se izbjegava najgori mogući scenarij – prekid opskrbe naftom ili prirodnim plinom, a time i zastoj proizvodnje ili prometa u Evropi.

Angela Merkel, njemačka kancelarka, se zato sprema krajem mjeseca u Astanu, glavni grad Kazahstana, kako bi se sastala sa ministrima pet srednjoazijskih zemalja. Tamo bi trebala biti predstavljena i prva strategija Evrope prema jednoj cijeloj regiji.

No, Barroso, na umu ima još jednu ideju. Razbiti monopol evropskih energetskih giganata, podijeliti ih na opskrbljivače i dobavljače energentima. On smatra da je taj korak nužan kako bi se razvilo sve evropsko tržište i prevladale nacionalne barijere:

"Radi se o integraciji, ne izolaciji, samo tako se postiže energentska sigurnost. Ovo je važno shvatiti, jer vjerujem da u pojedinim područjima Evrope neki još uvijek drže da se energetska sigurnost postiže tako što se u cijelosti kontrolira tržište. To je velika greška".

Najžešća kritika ove ideje predsjednika komisije stigla je upravo iz Moskve. Poručeno je da je to najopasnija ideja u cijeloj ekonomskoj povijesti. No, Unija ne strahuje mnogo od ruskih ocjena o tome što jest a što nije tržišna ekonomija, više je brine hoće li među "dvadesetsedmoricom" biti postignut dogovor o energetskoj strategiji koji Uniji donosi dugoročnu energetsku i ekonomsku stabilnost.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG