Proglas kojim se najavljuje kolektivno iseljenje Bošnjaka povratnika iz Srebrenice, ukoliko ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi za hitan ekonomski oporavak i poseban status opštine, posljednje je upozorenje bh. vlastima i međunarodnoj zajednici, ističu u Inicijativnom odboru. U proglasu se navodi da su Srebrenici data brojna obećanja za pomoć, obnovu života i povratak, ali da je rezultat svega mrtva privreda, infrastruktura i kultura, te proces ponovnog napuštanja grada. Pored toga, ističe se u proglasu, u Sreberenici je pogoršana političko - bezbjednosna situacija. Zbog svega ovoga jedan zahtjev je prioritetan, kaže član Inicijativnog odbora koji je uputio proglas Sadik Ahmetović:
„Osnovni zahtjev ove deklaracije, koji bi u kasnijoj nekoj primjeni regulisao sve ostalo što je navedeno u dekalarciji, jeste da poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu - u kojoj je Međunarodni sud pravde rekao da je za genocid u Srebrenici odgovorna policijska i vojna struktura RS - Srebrenica izađe iz jurisdikcije entiteta RS i da bude organizirana na poseban način u okvirima Ustava BiH, pod direktnom jurisdikcijom državnih organa BiH.“
Još jedan od članova Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje povratnika iz Srebrenice Hakija Meholjić kaže kako Srebreničani više ne vjeruju u lažna obećanja, te da je došlo vrijeme da se svedu računi:
„U Srebrenici živi 3.500 ili malo ispod 3.500 stanovnika i Srba i Bošnjaka, Srebrenici koja je prije rata imala 37.000 stanovnika. Srebrenicu su napustili i Srbi, Hrvati, koji su bili u manjem broju, i Bošnjaci koji su se vratili pomalo je napuštaju i sad su spremni da je napuste zauvijek. Ako vlastima nije u interesu da dođu u Srebrenicu, nego da mi treba da idemo po Banjoj Luci, da idemo po Sarajevu, da mi hodamo - ma mi smo se nahodali. Mi u lažna obećanja koja su nam davali godinama i iz međunarodne zajednice i iz aktuelne vlasti ( ’Krenite svi imamo obavezu prema Srebrenici, svi imamo obavezu prema Srebrenici...’) ne vjerujemo. Međutim, Srebrenica je služila samo za političke svrhe i služila je za pranje novca, jer je to najveća praonica novca danas u BiH. Ja znam da mnoga sredstva koja su došla namjenski za Srebrenicu nisu ušla u Srebrenicu. Ovdje su negdje stala u Federaciji ili u Švajcarskoj u bankama. Želimo da živimo tamo sa našim komšijama, sa našim prijateljima Srbima i hoćemo pomirenje, hoćemo suživot i hoćemo da Sud BiH formira odjeljenje koje će ispitati zločin i sa jedne i sa druge strane da se ne manipuliše sa žrtvama.“
Podršku zahtjevima Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje iz Srebrenice potpisalo je oko 350 Bošnjaka povratnika:
„Ja sam jedan od potpisnika ove deklaracije, peticije za iseljenje iz Srebrenice. Samo lud čovjek ne bi to podržao.“
„Sutra sam spremna da ako treba napustim Srebrenicu.“
Načelnik Opštine Srebrenica Abdurahman Malkić uputio je poziv predstavnicima svih političkih partija u BiH da narednih nekoliko dana posjete Srebrenicu, upoznaju se sa teškoćama i problemima ljudi koji tu žive i sa lokalnim vlastima pokušaju riješiti neke od nagomilanih problema. Socijaldemokratska partija BiH najavila je da će već sutra na sjednici Parlamenta Federacije zatražiti da konkretnim aktivnostima doprinese da budući zakon o statusu Srebrenice, u okvirima Ustava BiH, postane državni projekat.
„Osnovni zahtjev ove deklaracije, koji bi u kasnijoj nekoj primjeni regulisao sve ostalo što je navedeno u dekalarciji, jeste da poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu - u kojoj je Međunarodni sud pravde rekao da je za genocid u Srebrenici odgovorna policijska i vojna struktura RS - Srebrenica izađe iz jurisdikcije entiteta RS i da bude organizirana na poseban način u okvirima Ustava BiH, pod direktnom jurisdikcijom državnih organa BiH.“
Još jedan od članova Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje povratnika iz Srebrenice Hakija Meholjić kaže kako Srebreničani više ne vjeruju u lažna obećanja, te da je došlo vrijeme da se svedu računi:
„U Srebrenici živi 3.500 ili malo ispod 3.500 stanovnika i Srba i Bošnjaka, Srebrenici koja je prije rata imala 37.000 stanovnika. Srebrenicu su napustili i Srbi, Hrvati, koji su bili u manjem broju, i Bošnjaci koji su se vratili pomalo je napuštaju i sad su spremni da je napuste zauvijek. Ako vlastima nije u interesu da dođu u Srebrenicu, nego da mi treba da idemo po Banjoj Luci, da idemo po Sarajevu, da mi hodamo - ma mi smo se nahodali. Mi u lažna obećanja koja su nam davali godinama i iz međunarodne zajednice i iz aktuelne vlasti ( ’Krenite svi imamo obavezu prema Srebrenici, svi imamo obavezu prema Srebrenici...’) ne vjerujemo. Međutim, Srebrenica je služila samo za političke svrhe i služila je za pranje novca, jer je to najveća praonica novca danas u BiH. Ja znam da mnoga sredstva koja su došla namjenski za Srebrenicu nisu ušla u Srebrenicu. Ovdje su negdje stala u Federaciji ili u Švajcarskoj u bankama. Želimo da živimo tamo sa našim komšijama, sa našim prijateljima Srbima i hoćemo pomirenje, hoćemo suživot i hoćemo da Sud BiH formira odjeljenje koje će ispitati zločin i sa jedne i sa druge strane da se ne manipuliše sa žrtvama.“
Podršku zahtjevima Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje iz Srebrenice potpisalo je oko 350 Bošnjaka povratnika:
„Ja sam jedan od potpisnika ove deklaracije, peticije za iseljenje iz Srebrenice. Samo lud čovjek ne bi to podržao.“
„Sutra sam spremna da ako treba napustim Srebrenicu.“
Načelnik Opštine Srebrenica Abdurahman Malkić uputio je poziv predstavnicima svih političkih partija u BiH da narednih nekoliko dana posjete Srebrenicu, upoznaju se sa teškoćama i problemima ljudi koji tu žive i sa lokalnim vlastima pokušaju riješiti neke od nagomilanih problema. Socijaldemokratska partija BiH najavila je da će već sutra na sjednici Parlamenta Federacije zatražiti da konkretnim aktivnostima doprinese da budući zakon o statusu Srebrenice, u okvirima Ustava BiH, postane državni projekat.
