Podržavanje ove odluke od strane pojedinaca u nekim medijima, ali i sakrivanje iza ćutanja osramotilo je novinarsku profesiju, ističe predsjednik Udruženja mladih novinara RS-a Milorad Labus:
«Dolazilo je do sukoba mišljenja čak i unutar pojedinih novinarskih udruženja, što je jasno pokazalo podijeljenost mišljenja entitetskih poslenika javne riječi baš po onim dejtonskim granicama. Može li se novinarska struka u RS-u, Federaciji BiH, Brčkom, dakle BiH složiti makar oko profesije novinarskog digniteta i kodeksa koje smo svi prihvatili?»
Izvještavanja o presudi Međunarodnog suda pravde u tužbi BiH protiv Srbije najaktuelniji su dokaz medijske podijeljenosti BiH, kaže asistent na banjalučkom fakultetu žurnalistike Đorđe Vuković:
«Pogledajmo u šta se pretvorilo naše medijsko djelovanje. Od kojeg to prosječnog čitaoca očekujemo da bude istinski informisan građanin BiH ako mu se pod bukvalno identičnim nadnaslovom ’Izrečena presuda u Hagu’ nude dva toliko različita naslova, kao što su ’Srbija kriva što nije spriječila genocid’ i ’Srbija oslobođena odgovornosti’? Kakvu društvenu orijentaciju očekujemo od primaoca informacije ako mu se o istom događaju nude dva izvještaja naslovljena ’Trijumf nepravde’ i ’Presuđeno po istini’?»
Ukorijenjene nacionalne strasti još uvijek diktiraju nivo profesionalne etike u medijima. Predsjednik Udruženja novinara RS-a Brane Božić zbog toga skreće pažnju na trenutak u kojem se BiH nalazi:
«Podsjetio bih da su upravo ovo mjeseci kada su ponovo na dnevnom redu teme koje su bile uoči rata, a to su ustav i ustavno - pravno ustrojstvo BiH. Takva jedna podijeljenost u društvu uticala je da mediji se isto tako ponašaju na toj matrici.»
Istovremeno Božić objašnjava da je pravni okvir u kojem bh. mediji djeluju dobar, ali da loša ekonomska situacija uslovljava različite vrste pritisaka:
«I u ovom trenutku mi imamo jedan pritisak koji se ne vidi, koji se ne da lako čak ni riječima objasniti, ali to je pritisak centara finansijske moći koji oglašavanjem mogu da kupe uljepšanu sliku o sebi.»
Ova transakcija medija i centara moći svakodnevno je prisutna na stranicama novina, radiofrekvecijama i tv ekranima. Kao ilustraciju toga sagovornici Radija Slobodna Evropa navode primjere nekad opozicionih medija koji su kritički pristup vlastima trampili za mjesto u poziciji. Đorđe Vuković upozorava da, usprkos raznim vidovima napada na slobodu medija, nema opravdanje za ignorisanje profesionalnih i etičkih kodeksa:
«Ako slobodu medija trebamo braniti od zajedničkih protivnika, za zloupotrebu slobode medija krivca moramo tražiti u svojim redovima.»
«Dolazilo je do sukoba mišljenja čak i unutar pojedinih novinarskih udruženja, što je jasno pokazalo podijeljenost mišljenja entitetskih poslenika javne riječi baš po onim dejtonskim granicama. Može li se novinarska struka u RS-u, Federaciji BiH, Brčkom, dakle BiH složiti makar oko profesije novinarskog digniteta i kodeksa koje smo svi prihvatili?»
Izvještavanja o presudi Međunarodnog suda pravde u tužbi BiH protiv Srbije najaktuelniji su dokaz medijske podijeljenosti BiH, kaže asistent na banjalučkom fakultetu žurnalistike Đorđe Vuković:
«Pogledajmo u šta se pretvorilo naše medijsko djelovanje. Od kojeg to prosječnog čitaoca očekujemo da bude istinski informisan građanin BiH ako mu se pod bukvalno identičnim nadnaslovom ’Izrečena presuda u Hagu’ nude dva toliko različita naslova, kao što su ’Srbija kriva što nije spriječila genocid’ i ’Srbija oslobođena odgovornosti’? Kakvu društvenu orijentaciju očekujemo od primaoca informacije ako mu se o istom događaju nude dva izvještaja naslovljena ’Trijumf nepravde’ i ’Presuđeno po istini’?»
Ukorijenjene nacionalne strasti još uvijek diktiraju nivo profesionalne etike u medijima. Predsjednik Udruženja novinara RS-a Brane Božić zbog toga skreće pažnju na trenutak u kojem se BiH nalazi:
«Podsjetio bih da su upravo ovo mjeseci kada su ponovo na dnevnom redu teme koje su bile uoči rata, a to su ustav i ustavno - pravno ustrojstvo BiH. Takva jedna podijeljenost u društvu uticala je da mediji se isto tako ponašaju na toj matrici.»
Istovremeno Božić objašnjava da je pravni okvir u kojem bh. mediji djeluju dobar, ali da loša ekonomska situacija uslovljava različite vrste pritisaka:
«I u ovom trenutku mi imamo jedan pritisak koji se ne vidi, koji se ne da lako čak ni riječima objasniti, ali to je pritisak centara finansijske moći koji oglašavanjem mogu da kupe uljepšanu sliku o sebi.»
Ova transakcija medija i centara moći svakodnevno je prisutna na stranicama novina, radiofrekvecijama i tv ekranima. Kao ilustraciju toga sagovornici Radija Slobodna Evropa navode primjere nekad opozicionih medija koji su kritički pristup vlastima trampili za mjesto u poziciji. Đorđe Vuković upozorava da, usprkos raznim vidovima napada na slobodu medija, nema opravdanje za ignorisanje profesionalnih i etičkih kodeksa:
«Ako slobodu medija trebamo braniti od zajedničkih protivnika, za zloupotrebu slobode medija krivca moramo tražiti u svojim redovima.»
