Dostupni linkovi

logo-print

Bez adekvatnog odgovora na optužbe o pranju novca


Srdan JANKOVIC, Petar KOMNENIC

Komentarišući konstatacije iz izvještaja Stejt Dipartmenta u kome je rečeno da se novac iz ilegalnih aktivnosti pere u Crnoj Gori ulaganjem u nekretnine i da se prihodi organizovanog kriminala i drugih finansijskih aktivnosti uveliko investiraju u sve oblike nekretnina, predstavnici vladajućih partija kažu da će crnogorski državni organi intenzivnije krenuti u borbu protiv te pojave, dok u opoziciji ocjenjuju da nema političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom.

Ocjena Stejt Dipartmenta da se nezakoniti prihodi od trgovine droge, korupcije zvaničnika, utaje poreza, organizovanog i drugih oblika finansijskog kriminala snažno investiraju u sve oblike nekretnina u Crnoj Gori, prema riječima funkcionera Socijalističke narodne partije Dragiše Pešića, predstavlja najtežu negativnu ocjenu koja je izrečena na račun Crne Gore od ostvarenje nezavisnosti i dolazi od američke administracije čiji je kvalitet ocjena zasnovana na kvalitetu podataka i informacijama sa kojima raspolaže američka administracija. Pešić će kao član Nacionalnog tima za borbu protiv organizovanog kriminala inicirati reakciju tog tijela:

„Težina argumenata koji se iznose i uopšte ocjena u izvještaju zahtijeva hitno reagovanja po nama najviših državnih organa u smislu da se dođe do konkretnih činjenica i sankcionisanja svih onih koji su nosiocu ovih kriminalnih koruptivnih radnji. Sve ovo može da ima i političke i imaće i ekonomske negativne posljedice na Crnu Goru, jer odjek ovakvog jednog izvještaja sigurno je dalekosežan i kod investitora, a i kod političkih relevantnih faktora u smislu odnosa prema Crnoj Gori u svim domenima. Ja mislim da je ’vrag odnio šalu’ i da ovom pitanju ili ovim pitanjima na najozbiljniji način se moramo posvetiti u Crnoj Gori.“

Napominjući da i zemlje sa mnogo dužom demokratskom tranzicijom i snažnim institucijama boluju od problema pranja novca, portparol Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević kaže da će njegova partija raditi na snaženju svih institucija koje bi trebalo da rade protiv pranja novca:

„Možda bi, u okviru ovog izvještaja, osim ove paušalne ocjene oko pranja novca, bilo daleko korisnije da je čitava stvar u izvještaju malo više konkretizovana, što bi značajno olakšalo identifikaciju onih struktura koje bi trebalo optimizirati za borbu protiv ovog ekonomskog zla. Crna Gora će svakako kroz svoju Upravu za spriječavanje pranja novca i druge nadležne državne organe činiti sve na spriječavanju ovakvih aktivnosti na svojoj teritoriji. Pomoć zemalja sa većim iskustvom u toj borbi je svakako dragocjena.“

Predsjednik Liberalne partije Miodrag Živković kaže da uzrok za konstatacije u izvještaju Stejt Dipartmenta leži u nepromjenljivosti vlasti i nepostojanju političke volje da se uredi državna infrastruktura:

„Da bi se na kvalitetan način spriječilo pranje prljavog novca i da bi se spriječile mnoge druge anomalije i kriminalne djelatnosti mi moramo imati uređen sistem koji će znati da odgovori tim izazovima. Za sad toga nema, a nema zbog nepostojanja političke volje aktuelne vlasti.“

U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji, smatraju da postoji politička volja i spremnost za borbu protiv organizovanog kriminala. Portparol SDP-a Raško Konjević:

„Konstatacije iz izvještaja zahtjevaju dodatno angažovanje nadležnih institucija da ispitaju navode i preduzmu odgovarajuće mjere. Jeste posebna obaveza ove Vlade da u narednom periodu još više intenzivira svoje aktivnosti kroz izmjenu zakonodavnog okvira i saradnju sa zamljama regiona i tako osnaži svoju borbu protiv svih vidova kriminala. Politička volja i spremnost apsolutno postoje, ali moramo dodatno jačati institucije i kapacitete da na adekvatan način odgovorimo izazovima koji su prisutni. Problemi postoje, prevashodno kao produkt dešavanja zadnje decenije prošlog vijeka, ali će se svakako nastaviti rješavati.“

* * * * *

Komentarišući tvrdnje Stejt Dipartmenta da je Crna Gora postala jedan od centara u kojoj se novac od finansijskog kriminala pere ulaganjem u nekretnine, Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene i čovjek koji se već godinama bavi problemom krupcije, organizovanog kriminala i pranje novca, kaže da fenomen pranja novca u Crnoj Gori ima dogogodišnji istorijat. On podsjeća da je Crna Gora početkom devedesetih bila mjesto gdje su pojedinci zarađivali ogromnu gotovinu u ilegalnim aktivnostima i poslovima obavljanim iza zida sankcija:

„I tada su tek novoformirani crnogorski tajkuni, bliski vlasti, iznosili pare zarađene u Crnoj Gori na destinacije van Crne Gore koje su tada bile pogodne za pranje novca, najviše Kipar. Krajem devedesetih godina uvođenjem njemačke marke i posebno uvođenjem eura tada je Crna Gora postala i zemlja preko koje se prao novac kroz čuveni Zakon o of šor firmama gdje je bilo moguće osnovati čak i of šor banku u Crnoj Gori, dobiti nerezidentni račun u crnogorskim komercijalnim bankama i voditi platni promet iz zemlje i inostranstva preko nerezidentnih računa u crnogorskim bankama.“

Postupak pranja novca, objašnjava Medojević, sastoji se iz nekoliko faza, a prva je plasiranje gotovine sumnjivog porijekla, za šta u Crnoj Gori postoji pogodan teren, jer se kešom, kaže on, mogu kupiti hartije od vijednosti, nekretnine, pa čak i obaviti određene transakcije u privatizacionom procesu. Pranje novca se, objašnjava Medojević, ne završava na tom koraku:

„Uglavnom, ta gotovina dolazi u Crnu Goru bez bilo kakve provjere njenog porijekla. Ona se donosi u koferima, torbama, bez bilo kakve intervencije crnogorske policije, Uprave za spriječavanje pranja novca, carine, u očigledno uhodanim kanalima koje obavljaju združene snage crnogorskog organizovanog kriminala i korumpirani djelovi policije, vjerovatno pod zaštitom nekih moćnih ljudi koji su radili šverc cigareta i sve ostale nelegalne aktivnosti. Neophodna su tri koraka. Prvi je plasiranje, drugi je investiranje i treće je izvlačenje čiste gotovine iz poslova koje ste napravili sa prljavom gotovinom. Dio toga novca iz Djevičanskih ostrva, Kipra kojeg su naši tajkuni iznijeli van Crne Gore sada se vraća u Crnu Goru i najveći dio prljavog novca koji kruži Evropom jeste nastao u ruskoj tranziciji. Taj se posao i dalje nastavlja. Iznošenje gotovog novca nije krivično djelo u Rusiji. Rusija nije potpisnik međunarodnih konvencija za spriječavanje pranja novca, tako da ona predstavlja stalnu destinaciju odakle se izvozi gotov novac koji ne mora uvijek da bude vezan sa organizovanim kriminalom, ali je često i vezan sa organizovanim kriminalom.“

Novac koji domaći i strani ulagači namjeravaju oprati u Crnoj Gori, tvrdi Medojević, lako je prepoznati, ali osim lošeg zakonodavstva koje reguliše ovu oblast najveći problem, prema njegovim riječima, je politička nespremnost da se toj pojavi stane na put:

„Jedno je kada se ulaže u neki biznis koji možete da vidite da donosi profit u nekom narednom periodu, naročito kupovina hotela, pa investicije u hotele, razvijanje toga biznisa to je jedan stvar, a drugo je kad neko kupi hotel i pet godina u njega ne uloži ništa, a negdje se na nekom računu u nekoj banci obrću fakture da se taj hotel renovira, investira i vi tu možete stotine miliona eura da prikažete faktura kao što su i u pitanju mnoge druge stvari. Očigledno je da oni ljudi koji odlučuju o tim stvarima u Crnoj Gori imaju velike interese iz toga biznisa i oni neće sami sebi „sjeći granu na kojoj sjede“.

Ni dva dana nakon objavljivanja kritičkog izvještaja Stejt Dipartmenta crnogorska vlast i nadležni organi nijesu dali adekvatne podatke o stvarnoj rasprostranjenosti ove pojave u Crnoj Gori. Jedina zabilježena reakcija je intervju Predraga Mitrovića, direktora Uprave za spriječavanje pranja novca, koji je u intervjuu današnjim „Vijestima" povjerio da je procesuirano 15 predmeta vezano za ovo krivično djelo.
XS
SM
MD
LG