Dostupni linkovi

logo-print

I u Hrvatskoj sačinjen popis nestalih osoba


Nakon Bosne i Hercegovine i Kosova, konačno i Hrvatska ima jedinstveni popis nestalih, neovisno o nacionalnosti i državljanstvu nestale osobe. Dvije tisuće stotinu i četrdeset i četiri imena povezuje nepoznata sudbina i činjenica da su nestali u Hrvatskoj između listopada 1990. godine i studenog 1995. godine, a tu je i 240 izvješća o smrti. Osim imena 1222 osobe koje se u Hrvatskoj vode kao – službenim jezikom rečeno – «žrtve srpske agresije iz 1991. i 1992. godine», sada su po prvi puta na jedinstvenom popisu i imena nestalih srpskih civila, nestalih pripadnika srpske paravojske, nestalih pripadnika bivše federalne vojske i pripadnika srbijanskih dobrovoljačkih postrojbi nestalih u Hrvatskoj od 1990. do 1995. godine – ukupno njih 1162 – čije su obitelji nestanak prijavile Crvenom križu. Objavljivanjem «Knjige popisa nestalih osoba s područja Republike Hrvatske», misija Međunarodnog odbora Crvenog križa u Hrvatskoj zaključuje svoje djelovanje, kaže regionalni povjerenik Međunarodnog odbora iz Budimpešte Daniel Cavoli:

«Koncem prošle godine, Međunarodni odbor Crvenog križa potpisao je sporazum sa hrvatskim vlastima o prenošenju podataka o nestalima u vlasništvo Hrvatskog crvenog križa, koji je pokazao želju i sposobnost nastavka rada, a u suradnji sa hrvatskim vlastima. Na kraju, ova je knjiga spomen svim žrtvama konflikta, dakle i nestalima i njihovim obiteljima.»

Hrvatska Vlada ocijenila je da je ovaj transfer izraz povjerenja u profesionalan i nepristran odnos hrvatskih vlasti prema svim nestalima u Hrvatskoj, neovisno o nacionalnosti i porijeklu, odnosno kako je kazala potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor:

«Potvrda i točnosti i pouzdanosti i nepristranosti prikupljanja podataka o nestalim osobama u Republici Hrvatskoj i svim naporima Vlade Republike Hrvatske u tom procesu. Sigurno da je knjiga i značajan instrument u procesu traženja nestalih osoba, ali i dokument koji bi trebao omogućiti bilo kakvu zlouporabu pitanja nestalih osoba.»

Optimizam ministrice Kosor ne dijele svi. Objedinjavanje popisa nije se desilo u glavama odgovornih osoba u hrvatskim vlastima, kaže za naš radio predsjednica Udruženja porodica nestalih i nasilno odvedenih lica Vukovar Ružica Spasić:

«Ja mislim da sam popis ne govori ništa. Ako ste pratili konferenciju organizacije Dokumenta i drugih, koja je bila 8. i 9. februara, mogli ste čuti da je ministrica rekla da Hrvatska traži 1140 nestalih i da traži još 930 osoba nestalih 1995. godine. Znači sama ministrica je razdvojila te žrtve. Brojke nikako nisu pravi pokazatelji, ali svakako da ova knjiga ide – ja mislim – bar ka nekakvom normalnom uspostavljanju verovanja tim brojkama.»

Predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ivan Pšenica, u izjavi za naš radio boji se da će potraga za nestalima iz kasnijih godina baciti u drugi plan potragu za preko tisuću Hrvata nestalih još 1991. godine, od toga njih preko 600 iz Vukovara i okolice:

«Mi smo za rješenje svih sudbina, ali prvenstveno 1991. godina, pa onda sve godine iza nje.»
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG