Dostupni linkovi

logo-print

HVIDRA protiv emitiranja filma o zločinima u Lori


Hrvatski ratni vojni invalidi, ili službeno – Udruga hrvatskih vojnih veterana Domovinskog rata (HVIDRA), zatražili su od Hrvatske televizije da u srijedu uveče ne emitira dokumentarni film Nenada Puhovskog „Lora: svjedočanstva“. Vrhovni sud je 5. veljače raspravljao o žalbama na presudu osmorici hrvatskih vojnih policajaca za zločine nad srpskim civilima u vojnom zatvoru Lora u Splitu početkom devedesetih, odluka još nije objavljena, pa u HVIDRA-i smatraju da bi prikazivanje ovog filma bilo pritisak na pravosuđe. Za Radio Slobodna Evropa govori predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik vladajućeg HDZ-a Josip Đakić:

„Tražilo se da se zabrani emitiranje emisije do okončanja sudskog postupka, iz razloga objektivnog i nepristranog suđenja.“

Međutim, na Hrvatskoj televiziju ne odustaju od prikazivanja dokumentarca Nenada Puhovskog, kao i od posebne emisije nakon toga, u kojoj će o filmu i o toj temi raspravljati svi relevantni, pa i predstavnici hrvatskih branitelja, odgovoreno nam je sa Hrvatske televizije.

„Na HRT-u smatramo da je zadaća javne radiotelevizije progovarati i osjetljivim temama, a upravo zbog toga što smo svjesni kontroverznosti filma o ,Lori‘ prikazujemo ga s emisijom u kojoj će se o tome raspravljati“, odgovorio nam je na naš upit glasnogovornik Hrvatske televizije Janos Roemer.

„Ovo nije prvo prikazivanje tog filma, a budući da je prema informacijama koje imamo Vrhovni sud donio svoju odluku, koja će biti objavljena kad je uputi prvostupanjskome sudu, stekli su se uvjeti
da ga i mi na HRT-u prikažemo“, zaključuje glasnogovornik Roemer.

Mornarička baza „Lora“ u Splitu početkom devedesetih bila je među ostalim i vojni zatvor za ratne zarobljenike, ali i za civile srpske narodnosti iz Splita. Osam hrvatskih vojnih policajaca osumnjičenih za ratne zločine nad srpskim civilima je u farsičnom postupku 2002. godine oslobođeno krivnje, pa je Vrhovni sud poništio presudu i naložio ponavljanje postupka u kojem su proglašeni krivima i osuđeni na kazne od šest do osam godina zatvora. Sada su se na presudu žalili i obrana i optužba. Dodajmo da je u toku i prikupljanje dokaza za suđenje pripadnicima hrvatske vojne policije i za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima u „Lori“.

Režiser filma Nenad Puhovski za naš radio podsjeća na sadržaj svog filma:

„S obzirom da na prvom suđenju u Splitu tih svedoka nije bilo, mi smo mislili da javnost zaslužuje da vidi i te ljude koji su bili žrtve. S obzirom da sud nije mogao do njih doći, nas troje-četvero je sjelo u auto, otišlo u Srbiju i snimilo niz svjedočanstva ljudi koji su prošli ,Loru‘. Ni na koji način, naravno, nismo željeli prejudicirati nečiju eventualnu krivnju i tako dalje, nego, jednostavno, pokazati da su to ljudi koji su prošli pravu torturu, da je te torture u ,Lori‘ bilo puno i da se radilo o sustavu jer se odvijalo dugo. Sve ostalo mi se čini da je zapravo manje važno, najvažnija su lica ljudi koja svjedoče.“

Za Nenada Puhovskog – reakcija HVIDRA-e je – očekivana:

„HVIDRA se uvijek javi, uvijek želi zabraniti filmove. Zabranjivanje filmova je nešto što bi trebalo pripadati prošlosti, a ne biti naša budućnost. Prema tome, HVIDRA naravno ima, kao i svaki građanin i svaka udruga, pravo na svoj glas. Ja mislim da je to izravni pritisak na slobodu medija i izravni pritisak na pravnu državu, za koju je sloboda medija jedan od bitnijih korektiva i bitnijih elemenata neke demokracije.“

Puhovskom ovaj film, snimljen pred tri godine, nije prvi na temu ratnih zločina – kako se kaže – „na hrvatskoj strani“. Zajedno sa pokojnim Božom Kneževićem, napravio je „Oluju nad Krajinom“ o zločinima na završetku i nakon operacije „Oluja“ 1995. godine, i film „Paviljon 22“ o otimanju, mučenju i likvidacijama srpskih civila u jednom paviljonu Zagrebačkog velesajma od strane pripadnika hrvatske pričuvne policije pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa. Ovo će biti prvo prikazivanje filma o „Lori“ na javnoj televiziji u Hrvatskoj.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG