Dostupni linkovi

logo-print

Petnaest godina od otmice u Štrpcima


Da li će, 2002. godine na 15 godna zatvora osuđeni, Nebojša Ranisavljević, kao jedan od direktnih izvršilaca zločina u Štrpcima, ostati i jedini koji će odgovarati za mučenje i ubistva 19 građana Crne Gore bošnjačke nacionalnosti 1993. godine, otvoreno je pitanje. Nebojši Ranisavljeviću suđeno je u Višem sudu u Bijelom Polju i nakon dugogodišnjeg procesa presuda je postala pravosnažna 2004. U novonastalim okolnostima kada je Crna Gora samostalna država formalno pravno, iako je riječ o njenim građanima, malo šta se više može preduzeti, kaže Slobodan Franović, predsjednik crnogorskog Helsinškog komiteta:

„Imajući u vidu mjesto gdje se dogodio zločin, ljude za koje postoji sumnja da su povezani sa zločinom, među kojima za sada nema indicija da ima neka osoba koja je crnogorski državljanin, Crna Gora sada ima mnogo manje, odnosno njene vlasti imaju mnogo manje izgleda da mogu nešto da urade u ovakvoj situaciji, a postoji potreba“.

Potpredsjenik crnogorske Skupštine Rifat Rastoder, koji je godinama radio na rasvjetljavanju ovog zločina, ocjenjuje da se u slučaju Štrpci u Crnoj Gori ipak učinilo mnogo više nego u drugim slučajevima:

«Najbitnije bi bilo organizovano i institucionalno pristupiti ravjetljavanju ovog zločina, kroz formu nekog dokumentarno-istraživačkog centra, na osnovu čega bi se poslije mogao stvoriti osnov za pokretanje odgovornosti i traženje odgovornosti koja nikada u ovakvim slučajevima ne zastarijeva. Dakle, nikada se ne bi moglo izbjeći utvrđivanje krivice, bilo da se radi o ostalim otmičarima do kojih Crna Gora nije nažalost bila u prilici da dođe, ali bi se moglo insistirati na tome - evo ga, imamo Lukića u Hagu. Moglo bi se insistitarati na proširenju optužnice protiv njega.»

Podsjetimo, grupa vojnika Vojske Republike Srpske koju je predvodio Milan Lukić je 27. februara 1993. godne iz voza broj 671 u stanici Štrpci izvela 19 putnika od kojih je 18 bilo bošnjačke nacionalnosti, a zatim ih kamionima prebacila u okolinu Višegrada gdje su nakon mučenja ubijeni. Milan Lukić uhvaćen je 2005. godine u Argentini i danas se nalazi u Hagu, ali ga Tribunal ne tereti za zločin u Štrpcima. U Crnogorskom helsinškom komitetu su predlagali i pozivali da se otmica u Štrpcima procesuira u Hagu, upravo zbog činjenice da se zločin nad građanima Crne Gore dogodio na teritoriji Bosne, a da se za umiješanost sumnjiči tadašnji državni vrh Savezne Republike Jugoslavije i Srbije. Danas je za nastavak procesuiranja ovog slučaja, po sudu predsjednika crnogorskog Helsinškog komiteta Franovića, potreban međudržavni sporazum između ove tri države:

„Kako bi se sarađivalo na istrazi, na daljoj istrazi zločina, na optuživanju i na suđenju osobama odgovornim za zločin.A Hag takođe mora biti uključen u sve ovo, jer pred Tribunalom očekujemo suđenje jednoj osobi za koju su mnogi tvrdili da postoje dokazi da je jedna od osoba koja je učestvovala u zločinu i to ne kao obični izvršilac. To je slučaj Milan Lukić koji očekujemo da će biti rasvijetljen pred Tribunalom.“

Zamjenik direktora Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda Dragan Popović kaže da je gotovo sigurno da Hag neće proširiti optužnicu protiv Lukića za otmicu:

„Bojim se da je za Milana Lukića kasno, da Tužilaštvo haškog Tribunala sad kada je završena faza rada Tribunala neće proširivati optužnicu, ali ono što može da se uradi ovde to je da se pronađu ostali izvršioci.Pre svega, da se sudi njima i na kraju treba suditi nalogodavcima tog zločina i ljude koji su znali da će zločin biti počinjen, a koji ništa nisu uradili“.

Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je nadležne organe Srbije da priznaju odgovornost za zločin u Štrpcima, pronađu i kazne odgovorne, uključujući i najviše predstavnike tadašnjih vlasti Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dragan Popović podsjeća da je na osnovu dokumentacije obijelodanjene na suđenju Ranisavljeviću jasno da je sa pripremom zločina bio upoznat tadašnji vrh vlasti:

„I tu posebno mislim na tadašnji vrh Savezne Republike Jugoslavije. Postoje ozbiljne indicije da su mesec dana pre same otmice svi bili upućeni u to i svi su znali šta će se dogoditi i postoji izveštaj sa Železnice da i sam vrh železnice sa sadašnjim poslanikom SPS-a Milomirom Minićem bio upoznat sa tim događajima. Takođe postoje ozbiljne indicije da je tadašnjih predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić takođe bio upoznat i da je održana sednica Vrhovnog saveta odbrane pre otimice u Štrpcima gde se to pominjalo tako da ja mislim da istraga ne sme da stane na Milanu Lukiću i na njegovoj grupi. Oni jesu izvršioci, oni jesu odgovorni, ali istraga mora da utvrdi punu odgovornost tadašnjeg vrha Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srbije.“
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG