Dostupni linkovi

logo-print

Moguć diplomatski spor oko dvojnih državljanstava


Žana KOVACEVIC, Radovan BOROVIC

Diplomatska nota Ministarstva vanjskih poslova BiH vlastima Srbije da je sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje prestao da važi raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore još jednom je oštro podijelila političku javnost u BiH. U saopštenju bh. Ministarstva vanjskih poslova se navodi da je riječ o bilateralnom sporazumu za koji se BiH nije izričito sporazumjela sa Republikom Srbijom o zadržavanju na snazi, pa je on prestao da važi.

Bivši ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić, međutim, tvrdi da je Republika Srbija pravna sljednica svih međudržavnih sporazuma, pa tako i onih sa BiH, koji su potpisani u ime bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore:

„Sporazum o dvojnom državljanstvu je važeći. Poznato je da kada dođe do raspada neke od zemalja, zemlja koja preuzima kontinuitet preuzima i sve međunarodne obaveze i ugovore, pa je tako to uradila i Srbija. Predsjedništvo BiH je to primilo k znanju odmah nakon referenduma i praktično, primajući k znanju to obavještenje, prihvatilo da ta zemlja primjenjuje sve sporazume. Mislim da je napravio ogromnu grešku gospodin Alkalaj, da to sebi nikako nije smio dozvoliti, jer je poznato da otkazivanje sporazuma može se vršiti samo po proceduri kako se oni i sklapaju - Savjet ministara, Predsjedništvo i Parlamentarna skupština. Stravična greška i ja prosto ne mogu da se načudim gospodinu Alkalaju, koji očito nije izdržao pritisak svog partijskog šefa gospodina Silajdžića, koji u toj svojoj ljutnji zbog jučeršanje presude dalje nastavlja da funkcioniše na principu frustracije u odnosima sa Srbijom i ja mislim da je to jednostavno nedopustivo i mislim da se za to mora snositi odgovornost.“

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ističe da nije dovoljno što su srbijanske vlasti obavijestile BiH o pravnom kontinuitetu i priznavanju svih ranije potpisanih međudržavnih sporazuma, nego je ugovor trebala potvrditi i bosanska strana:

„Međunarodno pravo kaže, naravno, da u slučaju nasljeđivanja država obaveze prelaze na druge države ukoliko postoji sporazum, ili ukoliko je praksom dovedeno do toga da se taj sporazum smatra validnim. Ni jedno ni drugo nema, mi nemamo sporazuma sa Srbijom, takav sporazum ne postoji, praksa nije bila takva, barem sa strane BiH. A taj sporazum je ustvari vezan za član 17 Zakona o državljanstvu, a uloga tog člana 17 jeste da 500.000 ljudi koji postoje danas u svijetu izgube državljanstvo BiH. Mi nećemo da priznamo taj sporazum zato što je vezan za taj član 17, a taj član 17 vlasti iz RS-a neće da ponište jer može dovesti do gubitka državljanstva stotinama hiljada ljudi - i to je nastavak etničkog čišćenja.“

Premijer RS-a Milorad Dodik najavio je da će tražiti odgovornost ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja zbog poslate note kojom ukida ono što je ratifikovao Parlament BiH.

Visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijademokrata advokat Krstan Simić naglašava da ministar Alkalaj nije mogao samoinicijativnu donijeti ovakvu odluku koja može imati negativne političke posljedice u BiH, ali i u regionu. Simić podsjeća da je jučerašnjom odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu potvrđeno da je Srbija pravni sljednik svih prava i obaveza bivše državne zajednice:

„Potpuno je očito da je gospodin Alkalaj grubo, jednostrano prekršio međunarodno pravo i iz takvog kršenja mogu proizaći ozbiljne posljedice u političkoj sferi, pogotovo što takva odluka je neprihvatljiva od Srba u BiH. I u momentu kada se BiH nalazi pred izazovom da pokrene proces refome policije, kad se nalazi pred izazovom da otvori proces ustavnih promjena i druge reformske zakone, takva odluka ne donosi uspostavi povjerenja, dobrih odnosa i stvaranja saradnje na ovim krupnim reformskim zadacima. Naprotiv, ona je jedna loša poruka, jedna poruka koja će destabilizirajući sigurno uticati na ove evropske procese.“

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić vjeruje kako je sporazum o dvojnom državljanstvu BiH i Srbije još uvijek važeći, iako bi ga možda trebalo obnoviti:

„Sporazum sigurno je još uvijek na snazi, ali s tim da BiH ima pravo da kaže: ’Mi bismo tu nešto primijenili.’ Ipak bi se morao neki dogovor postići i, recimo, Srbija bi u ovom slučaju trebala pitati BiH da li je BiH za to da ona nastavi ili tražimo neke male izmjene tog sporazuma.“

U Ambasadi Republike Srbije u Sarajevu nisu željeli komentaristati upućenu diplomatsku notu iz BiH dok ne stigne zvanični odgovor iz Beograda, ali ističu kako će zbog ovih dnevno - političkih nesuglasica najviše trpjeti obični građani.

* * * * *

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije potvrdilo je da je stigla nota bosanskog Ministarstva inostranih poslova u kojoj se navodi da Sporazum o dvojnom državljanstvu, između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije, kasnije državne zajednice Srbije i Crne Gore, nije ostao na snazi nakon razdruživanja Srbije i Crne Gore. Shodno tome, Bosna i Hercegovina nema bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu ni sa Republikom Srbijom niti sa Republikom Crnom Gorom, stoji u noti, koju u izjavi za Radio slobodna Evropa prenosi konzul Srbije u Bosni i Hercegovini Dragiša Pantelić:

„Dobili smo notu od Ministarstva inostranih poslova BiH, koja je upućena Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije, u kojoj se govori da je taj ugovor, s obzirom da je došlo do diskontinuiteta državne zajednice i tako dalje, prestao da važi. Što se tiče ovoga šta je motiv Bosne i Hercegovine da baš u ovom trenutku priča o ovom ugovoru i procenjuje da taj ugovor treba ponovo da bude preispitan i da maltene ne važi, što – naravno – pravno nije baš tako, to stvarno ne bih znao da vam kažem.“

Sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Jugoslavije potpisan je u Beogradu, okotobra 2002. godine, od strane tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova SRJ Zorana Živkovića i ministra za civilne poslove i komunikacije BiH Svetozara Mihajlovića. Kao i dva sporazuma – o socijalnom osiguranju i o drumskom saobraćaju između SRJ i BiH. Nedugo zatim, sporazum je ratifikovan u parlamentima dve države, što je bio uslov primene u praksi, navodi nekadašnji šef diplomatije Goran Svilanović, pomalo iznenađen ovakvim postupkom bosanskohercegovačkih vlasti:

„Ugovor je zaključen, ja sam ga pregovarao i dogovarao, i kako je zaključen, tako može i da se raskine. Međutim, mislim da je to u ovom trenutku politička tema. Ne znam da li sa bosanskohercegovačke strane zaista postoji ta odluka, odnosno čija je to odluka, da li je to odluka Vlade BiH…?“

Iako se u prvim komentarima moglo čuti da je ovakav potez neka vrsta reagovanja na presudu Međunarodnog suda pravde koja je izrečena u sporu dve države za optužbe za genocid, činjenica da je zahtev za preispitivanje odluke o dvojnom državljanstvu podnet sredinom prošle godine, donekle otklanja tu sumnju. Konzul Srbije u BiH Dragiša Pantelić:

„Državna zajednica Srbija i Crna Gora prestala je da postoji krajem maja, a zvanično smo krenuli kao dve odvojene države od 5. juna prošle godine. I sad, od 5. juna do 15. januara, kad se prvi put oglasio Safet Halilović, tada ministar civilnih poslova BiH, sa tezom da taj ugovor ne važi, prošlo je maltene sedam meseci. I kad se to pogleda, onda možda možete da izvučete zaključak o čemu se sad tu radi, koliko je Bosna i Hercegovina specifična država.“

Konzul Dragiša Pantelić podseća da postoje dva osnova za dobijenje srpskog državljanstvu – Zakon o srpskom državljanstvu i Ugovor od dvojnom drzavljanstvu. Ambasada i dalje prima zahteve i po jednom i drugom osnovu, dodaje Pantelić:

„Mi ćemo i dalje primati zahteve na osnovu oba uslove – i zakona i ugovora. A videćemo kakva će situacija da nastane nakon ove note.“

Prema neslužbenim podatcima, nekoliko desetina hiljada državljana BiH, mahom iz Republike Srpske, podnelo je zahtev za srpsko državljanstvo. Nema podataka koliko je državljana Srbije u bosanskohercegovačkoj ambasadi zatražilo bosansko državljanstvo, ali se pretpostavlja da je taj broj znatno manje od onog u Sarajevu.
XS
SM
MD
LG