Dostupni linkovi

logo-print

Štediše najavljuju radikalnije poteze


Asistent visokog komesara UN-a za izbjeglice Erika Feler, koja je boravila u posjeti Bosni i Hercegovini, ocijenila je kako će održivost povratka biti samo „mrtvo slovo na papiru“, ukoliko svima ne budu osigurani osnovni životni uslovi.

„Prioritet za novoizabranu vladu mora biti da svim povratnicima širom zemlje osigura pristup neophodnim uslugama. U protivnom, možemo očekivati obnovljeno raseljavanje uzrokovano nedostatkom prave pomoći nakon povratka ljudi u njihove predratne domove“, rekla je Feler.

On je također posjetila područje Mostara, gdje se sastala sa raseljenim osobama koje još uvijek žive u kolektivnim centrima u iščekivanju povratka, kao i sa izbjeglicama smještenim u prihvatnim centrima:

„Uznemirujuće je vidjeti ljude u kolektivnom smještaju 12 godina nakon okončanja rata, a da nitko ne može reći kada i kako će njihova situacija biti razriješena. Oko 130.000 osoba u ovoj zemlji još uvijek treba pomoć i mi moramo nastaviti sa našim združenim naporima na iznalaženju rješenja za te ljude“, kazala je ona.

U okviru posjete regionu, nakon Hrvatske i Bosne i Hercegovine, asistent visokog komesara UN-a za izbjeglice narednih dana posjetila je Crnu Goru i Albaniju.

* * * * *

Delegacija Republike Slovenije predvođena premijerom Janezom Janšom, boravila je u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, tokom koje je potpisan Sporazum o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.

Sporazum su potpisali ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović i slovenački ministar za rad, porodicu i socijalna pitanja Marjeta Cotman.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je novinarima da bi realizacijom ovog sporazuma trebalo da bude riješen problem više od 20.000 građana iz Bosne i Hercegovine koji su radili u Sloveniji i tamo ostvarili pravo na penziju.

Pregovori između dvije zemlje, prije potpisivanja sporazuma o socijalnom osiguranju, trajali su punih sedam godina.

Na dnevnom redu razgovora delegacija Slovenije i Bosne i Hercegovine bila je štednja u Ljubljanskoj banci.

Evo šta su izjavili Nikola Špirić i Janez Janša:

„Ono što smo se dogovorili jeste da se nađu ekspertski timovi da prouče taj problem i da se pokuša naći rješenje koje je u interesu građana koji traže svoja prava u skladu s Poveljom o ljudskim pravima čiji su potpisnik i Bosna i Hercegovina i Slovenija. Devize su se u bivšoj Jugoslaviji pohranjivale u centralnoj Narodnoj banci u Beogradu, a u dinarskoj protuvrijednosti novac su držale nacionalne banke u republikama. Ta dinarska sredstva su se upotrijebila za kreditiranje preduzeća u BiH. Dakle, ne za kreditiranje preduzeća u Sloveniji, nego u BiH. A ukoliko postoje dokumenti koji dokazuju suprotno, trebalo bi ih dati na uvid ekspertima koji će lako utvrditi istinu.“

Goste iz Ljubljane su dočekali protesti štediša ljubljanske banke koji tvrde da Slovenija deceniju i po odbija da vrati novac građanima BiH koji su štedjeli u Ljubljanskoj banci:

„Zaista, petnaest godina – dosta je varanja, dosta je laži. Mi smo ovdje prevareni i poslije izbora.“

„Protestujem radi toga da se štednja vrati, s tim da naša vlada, naši političari na tome rade, ali oni ne rade ništa. Izgleda da su oni dobili svoju štednju!“

„Zar ih nije stid da ova knjižica stoji kod mene, a ja treću godinu nemam struje, nemam plina!? A penzioner, invalid sam!“

Predsjednik Skupštine Udruženja za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Ale Lizalović je okupljenim građanima iznio podatak da je dug Slovenije za 165.000 građana BiH koji su štedjeli u Ljubljanskoj banci 470 miliona američkih dolara sa kamatama obračunatim u posljednjih 15 godina, ali ne i zateznim kamatama. Prema njegovim riječima, glavnica iznosi 185 miliona američkih dolara:

„Slovenci su odnijeli novac. Imamo kompletnu dokumentaciju koja je prenešena, od 1970. do kraja 1990. godine, u novembru mjesecu. Prema tome, odnešen je novac u Ljubljanu i ne može se govoriti da nije tamo, kod njih.“
Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja građana za vraćanje stare devizne štednje u BiH i dijaspori, za naš program je izjavio da, ukoliko ne budu ispoštovane odluke vanredne skupštine udruženja, biće poduzete radikalnije mjere. On takođe najavljuje da će u pregovore na nivou ekspertskih grupa biti uključeni i predstavnici udruženja štediša:

NIŠIĆ: Ja sam se sastao sa predsjedavajućim Vijeća ministara, gospodinom Špirićem. Tu je bio i Janša. Da li je Janša razumio o čemu smo razgovarali ili nije, nije ni bitno. Bitno je to da mi je gospodin Špirić rekao da dosadašnje dvije vlade odnosno Vijeće ministara nije preduzelo nijedan korak. Osnivali su komisije i ekspertske timove, čiji su članovi uzimali plate, ali nisu ništa uradili. Obećavam vam da ćemo u najskorije vrijeme formirati ekspertske timove iz Slovenije, iz Srbije i Bosne i Hercegovine i da ćete biti pozvani da u tome učestvujete, da zajednički riješimo ovaj problem. Ja hoću da vjerujem gospodinu Špiriću iz tih razloga što upravo imam amandman koji je preveden na tri jezika i pozvan sam sada u Bon, a odatle ćemo krenuti prema Vijeću Evrope. U Bonu imamo parlamentarce iz Vijeća Evrope koji će pokrenuti to pitanje kad im donesem dokumentaciju, zato smo je i preveli na tri jezika, i oni će to podnijeti Vijeću Evrope da se uključi u ovu problematiku. Sav taj kriminal i korupcija je opisan u tim dokumentima. Sve je to istraženo i svako može da dođe i da vidi šta se tu radilo, kako je narod opljačkan.

RSE: Vi ste kod gospodina Špirića tražili prijem i prije ove posjete slovenačke delegacije.

NIŠIĆ: Da, međutim prije nas nije primio. Sa skupštine koju smo održali 27. decembra 2006. godine smo poslali poruku svim članicama Vijeća Evrope, i Sloveniji i Srbiji i Crnoj Gori, njihovim predstavnicima – premijerima, predsjednicima, predsjednicima skupština – nakon čega su se oni zainteresovali da pozovu Sloveniju da se i na taj način pregovara. Dakle, pored toga što ovdje osnivaju fabrike i tako dalje, da se razgovara i o tome. Ovdje mi jedino nije jasno ponašanje naših političara. Gospodin Janša kaže da su pare odlazile u Beograd. Međutim, stotine ljudi su direktno iz evropskih gradova slali svoju zaradu u Ljubljanu, a građani su Bosne i Hercegovine. Znači, ne radi se o tome odakle je i gdje je novac slan, već o diskriminaciji između svojih štediša i štediša iz BiH ili Srbije. Znači novac koji su ljudi slali iz Minhena, iz Frankfurta, Pariza i tako dalje, nisu slali u Ljubljansku banku u BiH, već direktno u Ljubljanu. Dokumente koji to potvrđuju posjedujemo i ti dokumenti idu u Vijeće Evrope, da se vidi da je ovdje napravljena diskriminacija, i to u dogovoru s našim političarima. Vjerujte mi, sve ovo što se ovdje dešava, nije bez dogovora. Jer, oni bi mogli Sloveniji učiniti ono što ćemo učiniti mi ako ovo ne ispoštuju – zatvaramo granicu za vas, nema ulaska, nema kupovine starom deviznom štednjom.

RSE: Vi najavljujete radikalnije poteze.

NIŠIĆ: Apsolutno. Tri mjeseca su rok nakon kojeg mi to više nećemo tolerisati. Neće više biti mirnih protesta – dok se mi mirno šetamo, oni mirno koriste našu imovinu i imovinu drugih građana. Mi ćemo krenuti na sve ili ništa, oduzeti imovinu, oduzeti banke. Svi oni koji su dužni, neće raditi s našom imovinom. Neka sebi ostvare, neka sebi zarade, pa neka tom imovinom upravljaju. Također posjedujemo kompletnu dokumentaciju o privatizaciji – sve je privatizovano starom deviznom štednjom građana koje su prevarili, koje su lagali na sve moguće načine. Evo jedan je kupio 22 preduzeća starom deviznom štednjom, i to 10 puta ispod cijene. Tu je ta pljačka.

RSE: Ova tri mjeseca su rok za usvajanje zakona?

NIŠIĆ: Da, rok za usvajanje zakona, rok da se otpočne sa rješavanjem ovog problema. Od 27. decembra je prošlo već mjesec i po dana. A mislim da je gospodin Špirić reagovao na to time što je pozvao gospodina Janšu i slovenačku delegaciju.

* * * * *

Istovremeno se u oba entieta nastavlja proces verifikacije stare devizne štednje.

Pomoćnik ministra finansija Federacije BiH Tihomir Ćurak, rekao je da je do kraja prošle godine staru deviznu štednju u FBiH verifikovalo oko 40.000 vlasnika štednih knjižica, koji potražuju oko 400 miliona KM.

On je naveo da je potraživanja po osnovu stare devizne štednje do kraja prošle godine verifikovalo 8.875 vlasnika novčanih depozita do 1.000 KM, te da su većini vlasnika potraživanja već isplaćena ili je isplata u toku. Ćurak je pozvao vlasnike stare devizne štednje da verifikuju svoja potraživanja, podsjetivši da rok za verifikaciju u FBiH i u RS-u traje do 28. februara:

„Vlasnici stare devizne štednje koji ne izvrše verifikaciju, neće izgubiti pravo na svoja potraživanja, ali ono što sada mogu da urade na šalterima, moraće da traže putem suda, što će iziskivati dodatne troškove i gubljenje vremena za isti efekat.“

* * * * *

Mehmed Bradarić se u Foču vratio iz SR Njemačke. Evo njegove „povratničke“ priče:

„Vratio sam se prije skoro godinu dana – 12. aprila 2006. godine, tačno na dan kada sam izašao prije 15 godina i od tada vodim jedan težak povratnički život. Vratio sam se zapaljen kao buktinja, međutim buktinja se od dolaska svakom kapljicom sve više gasi. Prosvjetni sam radnik, ne mogu da nađem posao. Na teritoriji opštine ima povrataka, najviše u sela. Puno se vratilo u dolinu Sutjeske. Teško je ustanoviti tačan broj povratnika jer su problem lične karte. Lična karta treba da je jedinstvena. Zdravstvena zaštita treba da je jedinstvena, školstvo… Imamo primjera djece iz Republike Srpske koja tu žive, a idu u školu u Ustikolinu. Na Popovom Mostu na Sutjesci postoji multietnička škola.“

O odluci da napusti njemačku i vrati se u Foču kaže:

„Stalno sam razmišljao o povratku jer ne mogu da se odvojim od svog kraja. Mi ovdje na području Bosne i Hercegovine smo imali multietnički život, živjeli smo ujedinjenu Evropu i prije njenog ujedinjenja. A sad nas uče od početka. Mislim da ovo stanovništvo i zna i hoće i želi da živi u jednoj multietničkoj zajednici. Malo se pokajem, pa onda opet napunim baterije. Želim svojim primjerom da pokažem da se može živjeti i sa Srbima i sa svakim. Porazno je reći – ja neću s onim da živim. Ljudi idu za poslom i u Irak, gdje i ginu, pa zašto ne bi došli ovamo? Sada imamo sudiju u Sudu Bošnjaka, došao je i radi kao sudija. Postoji niz pozitivnih pokazatelja. Kada posjećujem taj narod po selima osjećam se lijepo s njima. Njima treba i razgovor i pedagog i psiholog i malo humanitarne i ljudske pomoći da bi opstali na svojim ognjištima.“

O tome kako se osjećao u Foči, naš sagovornik kaže:

„Osjećam se jako lijepo. Srpsko stanovništvo koje tamo živi, uvijek mi pruži ruku. Neko veče mi je stalo auto, zovnuo sam komšije Matoviće da dođu i izvuku me. Nema uopšte problema. Ljudi ovdje više siju strah i mržnju da bi opravdali bijeg od svoje prošlosti. Ali od zavičaja se ne može pobjeći. On uvijek ide za čovjekom kao sjena. Drina ima tu moć da oslobodi čovjeka.“

U okviru projekta „Pražnjenje kolektivnih izbjegličkih centara“ humanitarne organizacije CRS, aktivno radi i nevladina organizacija „Srebrenica 99“:

„Ja sam Slobodanka Ilić, predsednica udruženja ,Srebrenica 99‘. Ovo udruženje radi i djeluje u opštini Srebrenica od 2003. godine. Naš cilj je rad sa djecom i pružanje svih vrsta pomoći povratnicima, domicilnom stanovništvu i raseljenim osobama. Odnedavno radimo na projektu u kojem smo partneri sa organizacijom CRS koja realizuje projekte s ciljem trajnog rješenja kolektivnih centara. Naša uloga u tom projektu je pružanje psihosocijalne podrške povratnicima koji se vraćaju na ova područja. Svim zainteresovanim je upućen javni poziv da se prijave na ovaj projekat. Tu je naša uloga pružanje pomoći onima koji ne mogu da dođu do potrebnih podataka o tome šta im je potrebno za prijavljivanje. U komisiji koja odlučuje o tome ko ispunjava uslove mi ravnopravno učestvujemo sa svim ostalim članovima. Tada se vrši otvaranje koverata s imenima onih koji su se kandidovali. Ove godine je bilo prijavljeno 113 kandidata, od koji je 51 iz bratunačke opštine, a 62 iz srebreničke opštine. Nakon otvaranja koverata slijede posjete po mjestima iz kojih su se ljudi prijavili i intervjui sa njima. Poslije toga izlazi lista onih koji su ispunili uslove i koji podliježu kriterijumima. I na kraju se kreće sa izgradnjom kuća. Pravi se onoliko kuća koliko ima kandidata koji su ispunili uslove. Kuće se prave uglavnom po sistemu ,ključ u ruku‘. Na kraju toga ide pomoć za održiv povratak: pomažemo korisnicima u preseljenju – plaća im se prevoz stvari, poslije toga dobivaju pakete sa hranom, koji im pruže ono osnovno bar za nekih dva-tri mjeseca dok se ne snađu, onda im se obezbjeđuje stoka, alat, poljoprivredne mašine i sve ostalo što je potrebno za održiv povratak.“

Ove godine biće uključeno i domicilno stanovništvo:

„Interno raseljena lica će biti uključena ukoliko budu ispunjavala uslove.“

* * * * *

Samostanu Plehan u blizini Dervente, vraćene su umjetnine čuvane u Arhivu Republike Srpske. Primopredaju umjetnina je, u prisustvu ministra prosvjete i kulture RS-a Antona Kasipovića, obavio gvardijan samostana Plehan fra Mirko Filipović i direktorica Arhiva RS-a Ljiljana Radošević.

Umjetnička zbirka od 374 eksponata, 365 slika i devet skulptura, po naredbi Ministarstva odbrane je deponovana u Arhiv RS-a 21. oktobra 1992. godine. Detaljnije Maja Bjelajac:

U ovoj zbirci nalaze se djela poznatih hrvatskih i bosanskohercegovačkih slikara i vajara – Berbera, Šimunovića, Murtića i drugih. Gvardijan samostana Plehan fra Mirko Filipović, zahvalio se svima koji su učestvovali u spašavaju i čuvanju ovih djela:

„Zahvaljujući nekim pažljivim ljudima, ova djela su očuvana, da bi ovog trenutka mogla biti vraćena. Umjetnička djela se vraćaju svojoj kući, ali situacija je takva da kuće nema. Vraćaju se na mjesto gdje im je kuća bila.“

Ministar prosvjete i kulture RS-a Anton Kasipović:

„Drago mi je da iz ovog grada, iz Republike Srpske, ispraćamo djela koja se vraćaju svojoj kući. Svako treba da se vrati svojoj kući, i slika i čovjek i ljudi i narod, i kamo sreće da nikad niko od svoje kuće nije ni otišao.“

Iako je dio umjetnina vraćen, fra Mirko Filipović ističe da se Hrvati u ovaj kraj ne vraćaju. U 15 katoličkih župa na području od Doboja do Bosanskog Broda, živjelo je 40.000 Hrvata, a vratilo se oko 2.000. U samoj Plehanskoj župi, od 7.500 vjernika, danas ih je samo 150.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju „Neću tuđe, hoću svoje“. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG