Dostupni linkovi

logo-print

Britanija povlači dio vojnika iz Iraka


Govoreći danas pred Parlamentom Ujedinjenog Kraljevstva, britanski premijer Tony Blair je kazao kako situacija u Basri, iračkom gradu u kojem su stacionirane britanske trupe, nije tako ružičasta kako se on nadao da će biti. Ali, sigurnosna situacija je, kaže on, dovoljno dobra da bi se s juga Iraka moglo povući 1600 vopjnika, a još 500 njih do kraja ove godine:

"Ovo sve ne znači da je Basra ono što smo mi željeli da bude, ali upućuje na to da će naredno poglavlje u istoriji tog grada pisati Iračani."

On je svoju tvrdnju o "mirnoj Basri" usporedio s, kako ih je nazvao "orgijama nasilja", u Bagdadu ili nekim drugim dijelovima Iraka. Basra, središte južnog Iraka ima neznatnu prisutnost sunita, i vrlo nizak stupanj sektaškog nasilja. Blair kaže da su većina napada bili usmjereni protiv stranaca. Oko 130 britanskih vojnika ubijeno je u tom području od početka invazije na Irak.

Očekivana objava rasporeda britanskog povlačenja iz Iraka, slijedi nakon što je "uspješno dovršena" operacija Sinbad, koja je trebala omogućiti Iračanima da preuzmu vodeću ulogu u održavanju sigurnosti u Basri. Premijer tvrdi da smanjenje snaga za 35 posto pređašnjeg broja neće umanjiti njihovu sposobnost da brinu za sigurnost:

"Britanski vojnici koji ostaju u Iraku preuzeće obavezu treninga iračkih snaga, osiguravanja granice s Iranom, osiguravanje puteva snabdjevanja te iznad svega, biće u stanju uključiti se i pomoći iračkoj armiji u borbi protiv ekstremista."

Iz Kopenhagena danas je saopšteno da i Danska sa juga Iraka povlači 460 vojnika, što je, baš kao i britanska odluka, pozdravljeno u redovima iračkih zvaničnika. Tamošnji dužnosnici tvrde da su spremni preuzeti veliku odgovornost za sigurnost u regionu.

Blairovu odluku pozdravili su skeptici i protivnici rata u Iraku kao znak da je vlada spremna djelovati nezavisno od Sjedinjenih Država, čiji je predsjednik George W. Bush odlučio u Bagdad uputiti još 21.000 američkih vojnika.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG