Dostupni linkovi

logo-print

Prebacivanje odgovornosti na paravojne jedinice


Nakon što je crnogorsko Tužilaštvo podnijelo zahtjev za sprovođenje istrage protiv 12 oficira i rezervista Vojske Jugoslavije koji se sumnjiče za smrt kosovskih izbjeglica koje su tokom NATO intervencije pokušavale da prebjegnu za Crnu Goru, više ljudi koji su se našli na tom spisku kategorično je odbacilo te optužbe, navodeći da nemaju veze sa zločinom.

Prema navodima Tužilaštva, pripadnici rezervnih snaga sumnjiče se za ubistvo šest kosovskih civila u selu Kaluđerski Laz, kao i 15 drugih ubistava izbjeglica sa Kosova koja su se u rožajskom kraju koji je kontrolisala Vojska Jugoslavije desila tokom 1999. godine. Osumnjičeni građani Crne Gore mahom iz Berana danas tvrde da u tom periodu praktično nijesu ispalili ni metak, a neki od njih navode i da nijesu bili u rezervi. Svi oni kažu da imaju svjedoke koji će potvrditi njihovu nevinost da su u to vrijeme navodno bili preokupirani drugim privatnim poslovima, te da se nijesu ni pojavljivali u Kaluđerskom Lazu u kome je u rafalnoj paljbi stradalo i jedno trinaestogodišnje dijete i nepokretna starica koju su sinovi na nosilima prebacili preko planine Hajle.

Istovremeno, osumnjičeni teret odgovornosti za počinjene zločine pokušavaju prebaciti na paravojne formacije koje su, kako tvrde, u to vrijeme harale sjeverom Crne Gore. Na moguću odgovornost paramilitaraca nedavno je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa ukazao i osumnjičeni Predrag Strugar, koji je u to vrijeme bio kamandant bataljona pod čijom je jurisdikcijom bila teritorija na kojoj su stradale albanske izbjeglice:

„Tu su se šetale raznorazne vojske, raznorazne jedinice od Frenkijevih 'Crvenih beretki' do 'Mamba', Arkanovi 'Tigrovi', ovi i oni. Sad sve što se desilo u tom rejonu, po raznim zabitima i selima i nedođijama, oni prepisuju toj jedinici.“

Novinar srpskog nedljenika „Vreme“ Miloš Vasić podsjeća da su paravojne formacije bile prisutne na ratištima širom bivše Jugoslavije, ali i napominje da su te ekipe uvijek bile pod komandom Službe državne bezbijednosti, sa jasno definisanim zadatkom:

„Nije bilo te paravojne formacije koju nije osnovala Služba državne bezbednosti, komandovala i kontrolisala preko svojih delegiranih ljudi unutra. Kako god se oni zvali, a bilo ih je tušte i tma koje kakvih, oblačili su se u razne uniforme, nosili su različite oznake, ali je reč zapravo o jednoj te istoj ekipi koncipiranoj da radi ono što normalni ljudi ne bi radili.“

O zločinima paramilitaraca tokom raspada bivše Jugoslavije mnogo se govorilo. Međutim, svjedoci zločina počinjenih na sjeveru Crne Gore tvrde da odgovornost za ta ubistva snose isključivo rezervne snage Vojske Jugoslavije. Tu tvrdnju je u nedavnoj izjavi za naš program iznio i nekadašnji načelnik Odjeljenja bezbijednosti Rožaje Šemso Dedeić:

„Po Kaluđerskom Lazu rezervni sastav jedinica VJ. Na Ćafa Hajli pripadnici rezervnog sastava VJ i združene policijske jedinice sa Kosova.“

Advokat Velija Murić, koji zastupa porodice kosovskih civila ubijenih na sjeveru Crne Gore, tvrdi da su pokušaji rezervista da odgovornost prebace na paravojne formacije uzaludni i da postoji više svjedoka spremnih da govore o zločinima razervnih snaga koje su činili građani Crne Gore. Ti svjedoci, visoki policijski funkcioneri iz tog vremena, kaže Murić, ubrzo će biti saslušani u bijelopoljskom Višem sudu:

„Ovo se odnosi na sve lokacije gdje su ubijani ljudi na prostoru Rožaja u vremenu od aprila do juna mjeseca. Naime, tadašnja vojska nije dozvoljavala čak ni pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, a u nekim slučajevima ni sudiji Istražnog suda, da dođe na taj prostor, a ne da dozvoli nekakvim paravojnim jedinicama. No, uostalom, ako je neko u bilo kakvoj formi postupao on je postupao na molbu i po dozvoli, odnosno nalogu tadašnje komande koja je kontrolisala to područje. Ponovo ponavljem, isključena je svaka mogućnost da su to uradile paravojne jedinice bilo kojega tipa ili vida.“
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG