Dostupni linkovi

logo-print

Tužba Hrvatske u fazi rasprave o nadležnosti


Hrvatska je sredinom 1999. godine podnijela tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije kasnije Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju, a odštetni zahtjev prema posljednjim podacima iznosi oko 30 milijardi dolara. Ovu tužbu Hrvatske, koja je dijelom istovjetna kao i tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, crnogorski državni organi do sada nijesu pominjali. Na istovjetan način crnogorski državni organi nijesu reagovali do momenta kada je rasprava pred Međunarodnim sudom pravde završena po tužbi Bosne i Hercegovine. U posljednoj izjavi datoj medijima, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je na direktno pitanje novinara saopštio da ne očekuje da će Hrvatska insistirati na tužbi pred Međunarodnim sudom pravde i naglasio postojanje političke volje da se spor riješi tako što bi Crna Gora dala izvjesnu nadoknadu koja bi značila moralnu i materijalnu satisfakciju dubrovačkom području. Međutim, bez obzira koliko se osjećali moralno odgovornim Crnu Goru, po mišljenju profesora Blagote Mitrića, to ne oslobađa od eventualne presude Međunarodnog suda pravde za agresiju ili genocid, posebno što Međunarodni sud sudi po anglosaksonskom pravu:

„Ako Međunarodni sud pravde u Hagu presudi u korist Bosne i Hercegovine onda ce biti ista sudbina tužbe Hrvatske. Znači da će tada presuditi u korist Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore. Sad je veliko pitanje kakav će biti položaj Crne Gore. Naše rukovodstvo govori o moralnoj odgovornosti, a tužba Hrvatske je uperena protiv Srbije i Crne Gore taman kao i tužba BiH. Prema tome, možemo mi koliko god hoćemo moralno odgovorni, nas to ne oslobađa odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu, ako on dosudi ratnu odštetu za ratne zločine i za ne daj Bože genocid i za ta teška djela. Jer moralna odgovornost je jedna strana, a pravna obaveza je druga strana, a presuda Međunarodnog suda pravde je treća strana i to najjača strana koja se mora izvršavati prije svih odluka međunarodnih arbitraža, međunarodnih sudova i unutrašnjih sudova. Ona je kapa, to je kapa u međunarodnom sudstvu.

Podsjetimo. Na samom kraju procesa po tužbi Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Crna Gora je zvanično tražila izuzeće po tužbi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid posredstvom vrhovnog državnog tužioca. Javnost nije informisana da li su sličan zahtjev crnogorski državni organi uputili i povodom tužbe Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore. O tome kakav je status tužbe Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde i da li je paraleleno moguć dogovor o odšteti za naš radio govori profesor Međunarodnog prava hrvatskog Sveučilišta doktor Ivo Josipović:

„Tužba koju je Hrvatska podnijela protiv tada Jugoslavije poslije Srbije i Crne Gore za genocid je u fazi rasprave pitanja nadležnosti i ako se tu sud oglasi nadležnim onda bi postupak ušao u višu fazu, odlučivanja o meritumu. Postavlja se pitanje i kakav je sad status Crne Gore s obzirom na državno pravne promjene koje su se desile osamostaljem Crne Gore. To je jedno pitanje o kojemu se u prvom redu mora opredjelit najprije hrvatska Vlada da li i na koji način ća se odnositi u toj tužbi ili povodom te tužbe prema Crnoj Gori. Na pitanje da li je moguć kakav dogovor to je naravno u nadležnosti vlada, ja u to ne mogu ulazit, ali načeno govoreći mislim da je uvijek bolje da se sporovi rješavaju dogovorno i na obostrano zadovoljstvo nego da se bilo ljudi, bilo države sude, ali još jednom ističem-to je isključivo u nadležnosti vlada.“
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG