Dostupni linkovi

logo-print

U BiH i dalje vlada agresivni nacionalizam


Tokom cijele prošle godine u BiH su bilježene pojave koje se mogu označiti kao posljedica netolerancije i agresivnog nacionalizma, ističe predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević:

«Sa žaljenjem konstatujemo da je u protekloj godini bilo pojava nasilja, napada na vjerske objekte, na groblja, na kulturne institucije s nacionalnim predznakom, koji su bili etnički motivisani ili se mogu interpretirati kao takvi imajući u vidu političku atmosferu i nivo međunacionalnih odnosa u
BiH. Napadi su zabilježeni na sve tri konfesije i na vjerske objekte sve tri, odnosno sve četiri konfesije, jer je bilo i skrnavljenja jevrejskih grobalja i jevrejskih spomenika i grafita koji su bili upereni protiv naših sugrađana jevrejske nacionalnosti, jevrejske vjeroispovijesti.»

Diskriminaciju i netoleranciju najčešće osjećaju povratnici, posebno oni koji pripadaju tzv. manjinskim etničkim grupama u mjestima povratka. Oni su lišeni osnovnih ljudskih prava, navodi se u izvještaju Helsinškog komiteta:

«Problem je u marginalizovanosti i u činjenici da su povratnici diskriminisani. I to se odnosi na sva bitna područja - zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvenog osiguranja, socijalne zaštite. Prema našim pokazateljima, između 0,8 i 1 posto je broj zaposlenih povratnika. Jedino u policiji i u sudstvu bilježimo kakvo takvo pridržavanje procenata koji bi trebali da budu obavezujući, dakle procenata koji se referišu na zadnji popis stanovništva od 1991. godine.»

Zbog ugroženih osnovnih ljudskih prava sve visše povratnika ponovo napušta svoju rodnu grudu. Mnogi su već prodali ili zamijenili imovinu i otišli tamo gdje narod kojem pripadaju čini većinu. Tako BiH postaje zemlja etnički čistih područja:

«Naša je ocjena da se održava etnička podijeljenost zemlje nastala ratnim djejstvima i da se sada ona održava sofisticiranijim metodama diskriminacije i obeshrabrivanja potencijalnih povratnika, posebno onih koji ne pripadaju većinskom narodu. Nekoliko podataka koji ilustruju stanje u ovom području, odnosno uspjehe etničkog čišćenja i etničke podjele: u Sarajevu, najmultietničkijem mjestu, od 35.000 Hrvata prije rata sada ih ima jedva 15.000; od 157.000 Srba sada je manje od 30.000; Bošnjaka povratnika u gradovima Višegradu, Foči, Sokocu ima onoliko koliko ih se može prebrojati na prstima jedne ruke; U Bugojnu je 6.000 Hrvata od 16.000 prije rata i 700 Srba u odnosu na 9.000 koliko ih je bilo prije rata. Također zabrinjava broj Hrvata u RS-u, posebno u Posavini. U odnosu na 220.000 Hrvata, koliko ih je bilo prije rata, ima ih oko 13.000. Samo u Derventi vratilo se 2 posto predratnog broja Hrvata.»

I građani u našoj anketi smatraju da su ljudska prava u BiH i dalje opasno ugrožena:

«Dosta naroda je nezposleno, neskrašena u svojim kućama raseljena lica i izbjeglice.»

«Čovjek danas je totalno obespravljen. Međutim, opet kažem do nas je. Mi bismo mogli nešto da uradimo, da se organizujemo u neka udruženja, u nešto, pa da bismo mogli nešto uraditi. A ovako pojedinčano baš nemamo nikakvih prava.»

«Ljudska prava su ugrožena samim tim što radnici nemaju zaposlenja, ne daju nam da radimo.»

«Kriminal je uzeo maha. On je u svim segmentima uzeo maha. Da je tom stati na kraj, čini mi se da bi drugačije bilo sve.»

«Ja imam penziju sto manje dvije i od čega da živim? I eto kako smo ugroženi. Ugroženi smo sa svih strana.»
XS
SM
MD
LG