Dostupni linkovi

logo-print

Odgođen bečki sastanak


Anamari REPIC, Mirjana RAKELA

Konsultacije specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija sa Prištinom i Beogradom oko predloga za rešenje statusa počinju 21. februara, potvrdio je zamenik specijalnog izaslanika Alber Roan. Posle razgovora sa članovima kosovskog Pregovaračkog tima, Roan je kazao da je prihvaćen zahtev srpskih vlasti da se odlože razgovori prethodno planirani za 13. februar:

“Zatražili smo od Pregovaračkog tima Prištine razumevanje, jer želimo da damo šansu srpskoj strani da dođe u Beč, pošto nam je predsednik Srbije Botis Tadić dao uveravanja da će srpska delegacija doći na konsultacije posle konstituisanja Parlamenta.”

Reagujući na odlaganje konsultacija, predsednik Kosova Fatmir Sejdiu je rekao da svako odlaganje nije dobro, ali je i istakao da se radi o razumevanju UNOSEK-a za situaciju u Srbiji.

“Odlaganje ne proizvodi pozitivne efekte ali za nas je najvažnije da smo mi spremni da nastavimo proces. Do odlaganja dolazi jer UNOSEK ima razumevanja za srpsku stranu”, kazao je Sejdiu, dodajući da postoji spremnost da period koji dolazi bude intenzivniji.

Prema rečima Roana, očekuje se da se finalne konsultacije održe početkom marta i nakon toga čega će konačni dokument biti predat Savetu bezbednosti UN:

“Februar će biti period konsultacija u Beču, koje će biti završene početkom marta a nakon toga predsednik Ahtisari će svoj predlog predstaviti Savetu bezbednosti UN. Ovo je posednja faza procesa a videćemo koliko će biti potrebno da Savet bezbednosti donese odluku.”

Ahtisarijev zamenik je istakao da je dokument koji je izradio Ahtisari kompromis i rezultat jednogodišnjih pregovora između Prištine i Beograda:

“Dokument je proizvod kompromisa i značajn deo se bavi pravima Srba, dve trećine dokumenta se bavi tim pitanjima a ostatak na buduće međunarodno civilno i vojno prisustvo.”

Govoreći o protestima koje su kosovski Srbi organizovali danas u Mitrovici, a Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija plandra protest u subotu Prištini, protiv Ahtisarijevog plana, kosovski predsednik Sejdiu je rekao da “građani imaju pravo da protestuju ali nemaju pravo da destabilizuju situaciju”.

* * * * *

Marti Ahtisari će se umjesto 13. ovog mjeseca, sa predstavnicima Beograda i Prištine sastati u Beču 21. veljače. Odgodu je tražio službeni Beograd zbog konstituiranja skupštine i vlade. Priština je ponovila kako ne vidi razlog za odlaganjem razgovora. Suprotni stavovi dviju strana i oko nastavka bečkih konzultacija bili su dovoljan razlog da se potez specijalnoga izaslanika za Kosovo protumači kao dobitak za Beograd, a gubitak Prištinu. Dvoje evropskih stručnjaka za Balkan, Filip Tesar iz Instituta za međunarodne odnose u Pragu i Lucia Montanaro Jankovski iz Centra za evropsku politiku u Bruxellesu ističu da nijedna strana u Ahtisaarijevom potezu ne treba iščitavati neki poseban znak, te da proces koji slijedi neće biti ni jednostavan, ni lagan.

RSE: Gospodine Tesar, posebni UN-ov izaslanik za Kosovo Martti Ahtisaari, složio se da se konsultacije o njegovom planu u Beču odgode za tjedan dana. Što Beograd dobiva odlaganjem razgovora o statusu Kosova za samo tjedan dana, a što Priština gubi?

TESAR: Mislim da Priština ne gubi ništa, osim možda trpljenja što se tiče javnosti, posebno ekstremnijeg dijela javnosti kao što su bivši pripadnici OVK i tako dalje. A Beograd dobiva upravo ono što Priština gubi – strpljenje. Trenutno u Beogradu vlada dosta napeta atmosfera, pošto svaka stranka hoće da uđe u vladu, da ugrabi što je više moguće, što bolja ministarska mjesta i tako dalje. Prvi je Koštunica počeo da koristi onu dimnu zavjesu kako neće dati Kosovo, kako će prije prekinuti diplomatske odnose sa svim zemljama koje bi Kosovo priznale kao nezavisnu državu i tako dalje. Znači, da bi se stvari malo stišale, da bi se ta napetost malo smanjila, Ahtisaari pokušava da pokaže malo strpljenja prema Beogradu.

RSE: Evropska unija će podržati Ahtisaarijev plan, Sjedinjene Američke Države također. U pitanju je stav Rusije i Kine. Mnogi ocjenjuju da će konačni status Kosova značiti stabilnost cijele regije. Drugi misle suprotno. Kakvo je Vaše mišljenje?

TESAR: Mislim da Kina ovdje neće igrati odlučujuću ulogu, iako će vjerojatno dobiti nešto za to da se suzdrži prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti. Ahtisaari nema samo podršku EU i SAD-a, već čitave Kontakt grupe, što je tijelo u kojem se zaista odlučuje o budućnosti Kosova. Ukoliko napravimo uspoređenje sa početkom 19. stoljeća, to bi bio onaj Koncert velikih sila koje se sad dogovaraju oko Kosova. Što za Rusiju, u neku ruku, možda znači jamstvo da se sudbina, recimo, Čečenije, Dagestana i drugih regija u Rusiji, ili na Daljnjem Istoku, neće krojiti na osnovu odluke o Kosovu, već je odluka o Kosovu posebna, odluka velikih sila, sasvim konkretna i specifična za ovaj slučaj, dakle ne radi se o presedanu ništa drugo.

RSE: Međutim, zanimljivo je da je ruski ministar obrane Igor Ivanov rekao da će se u slučaju nezavisnosti otvoriti Pandorina kutija i u nekim dijelovima Ruske Federacije, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza.

TESAR: Prvo, Rusija sada može malo da ucjenjuje Zapad, što joj nije uspijevalo u proteklih petnaestak godina. Koristi priliku da malo ojača i svoje samopouzdanje. Međutim, drugo, što mislim da se zapravo krije u izjavama ministra Ivanova, to je da Rusija želi da dobije garanciju Zapada da je ono što se dešava „kod nje u kući“ stvar same Rusije i nikog drugog.

RSE: Kako će, po Vama, završiti priča o Kosovu na Balkanu?

TESAR: Kako će završiti, ne znam, pošto ne znamo ni kako će napredovati recimo integracija Balkana u Evropsku uniju. Najbolje bi bilo da se na kraju i Kosovo i Srbija i Albanija i Makedonija i tako dalje, nađu zajedno u sklopu EU. Mislim da će Kosovo postati nezavisna država. To ne govorim na osnovu nekakvih simpatija prema toj – da budemo iskreni – albanskoj stvari, međutim realnost je takva da Kosovo zapravo već funkcionira kao samostalna država, čak u onoj mjeri u kojoj funkcionira recimo Bosna i Hercegovina. Jedino što Kosovu nedostaje je mjesto u Ujedinjenim nacijama, što vjerojatno neće dobiti tako lako; vjerojatno će morati samo da se izbori da postane članica UN-a. Međutim, znamo da jedan Tajvan, koji nije član Ujedinjenih nacija, funkcionira kao nezavisna država. Kosovo će biti nezavisno, međutim to nije kraj priče. Ono što je najopasnije na Kosovu danas, to su tamošnje ekonomske i socijalne prilike, a to je moguće rješavati samo u uskoj suradnji sa EU u najmanje narednih nekoliko ili desetak godina, i to na taj način da se građanima Kosova dozvoli nesmetano putovanje i rad u zemljama EU. Drugo izlaza iz tih opasnih ekonomsko-socijalnih prilika nema. Dakle, Evropska unija ne može misliti da će Albancima na Kosovu dati nezavisnost i da je time stvar riješena. Ako onda budu htjeli od toga oprati ruke, to će im se vratiti kao bumerang. Albanci hoće da putuju. Ako ne mogu legalno, onda će putovati ilegalno, što će stvarati više problema u sferi organiziranog kriminala, biće mnogo više problema sa kriminalom na samom Kosovu, sa kriminalnim strukturama, bivšim pripadnicima OVK i radikalnom strujom uopće.

* *

Lucia Montanaro Jankovski:

„Mislim da Priština ovom odgodom ništa ne gubi. Jednostavno se radi o dodatnih osam dana potrebnih za nastavak demokratskih procesa u Srbiji. Objektivno, teško je nastaviti pregovore i konzultacije kada Vlada u Srbiji još nije konstituirana.

Na naše pitanje da li vjeruje da vlasti u Srbiji ponovno žele razgovarati o podjeli Kosova, da postoji neki „plan B“, Monatnaro odgovara:

„Stvarno ne znam da li postoji ,plan B‘, ipak rasprave su oživjele zbog Mitrovice, jer grad je de fakto podijeljen i pitanje je da li podjelu i treba ozakoniti. Ali rekla bih da međunarodna zajednica nije posebno zainteresirana za daljnju podjelu.“

Montanaro Jankovski smatra da Ahtiasarijev prijedlog nije konačan i da predstoji još dosta pregovora međunarodne zajednice i predstavnika vlasti na Kosovu i Srbiji. No ne misli da će, ukoliko konzultacije budu dugo trajale, Priština izgubiti strpljenje i samostalno proglasiti neovisnost:

„Formalno treba najprije opozvati Rezoluciju 1244, i onda će se čekati nova rezolucija Vijeće sigurnosti koja bi trebala se odrediti prema državnom statusu. U tom razdoblju bi se mogao stvoriti jedan ilegalni vakuum koji legalno otvara prostor da Kosovo proglasi nezavisnost, a istodobno omogućuju drugim državama da unilateralno priznaju nezavisnost Kosova.“
XS
SM
MD
LG