Dostupni linkovi

logo-print

Nije dovoljno napravljeno u iznalaženju istine


Nije dovoljno napravljeno u iznalaženju istine o ratnim zločinima u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije, a najbolji način da se izbjegnu manipulacije je – dokumentiranje zločina i dokumentiranje žrtava, rečeno je na zaključnom ranu međunarodnog skupa „Utvrivanje istine o ratnim zločinima i sukobima“. U prijepodnevnom dijelu – često na rubu incidenta – raspravljalo se o utvrđivanju istine na regionalnoj razini iz perspektive žrtava, po prvi puta u Hrvatskoj uz sudjelovanje žrtava sa raznih strana. Predstavnica organizatora – Vesna Teršelić iz zagrebačke nevladine organizacije „Documenta“:

„Vidjelo se koliko je važno voditi dijalog o tome kako utvrditi istinu. Dijalog je išao na trenutke teško, ali se vodio.“

Posebno je bilo zanimljivo vidjeti glavnu hašku tužiteljicu Carlu del Ponte kako vrlo pozorno prati dugotrajne i ponekad vrlo žučne rasprave predstavnika udruga stradalih Hrvata, stradalih hrvatskih Srba, prognanih Hrvata iz Bosanske Posavine, kosovskih Srba i obitelji ubijenih srebreničkih Bošnjaka, pri čemu su najglasniji bili predstavnici hrvatskih stradalničkih udruga, odričući ovom skupu legitimitet, ali ipak sudjelujući na njemu.

Danas je bilo govora i o tome kako se parlamenti zemalja regije suočavaju sa prošlošću, i kako se ona reflektira u umjetnosti, a postavljen je i zahtjev da se arhiv Haškog tribunala ne seli u New York, kako je već odlučilo Vijeće sigurnosti, nego smjesti na jedno ili više mjesta u regiji.

Zločin je zločin, svaki zločin valja osuditi i bilo ih je na svim stranama, poručio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić dan ranije, otvarajući međunarodnu konferenciju o istini o ratnim zločinima i sukobima:

„Nitko nije ostao pošteđen, nitko nema pravo za sebe monopolizirati aureolu sveca. Naravno, pri tome ne smijemo zaboraviti ni redoslijed događanja, ni opseg zločina, a ni motivaciju zločinaca. Ničiji zločin se ne smije prešutjeti, pa ni zločin vrha takozvane jugoslavenske armije, počinjen u proteklom ratu.“

On je komentirao i prosvjede stotinjak članova udruga nestalih Hrvata koji su ovom skupu zanijekali legitimitet:

„Onima koji traže razjašnjavanje sudbine nestalih u nedavnim ratovima poručujem da kucaju na otvorena vrata. To je naš prioritet – razjašnjavanje sudbine svih nestalih, na svim stranama. Onima koji demonstriraju protiv Haškog suda poručujem da manifestiraju protiv utvrđivanja istine. Pri tome ja ne idealiziram Haški tribunal.“

Govoreći o borbi za istinu, a protiv mitova, predsjednik hrvatskog Helsinškog odbora Žarko Puhovski apelirao je na hrvatsku vladu da pokrene inicijativu da se provede zakonska odredba koja nalaže da se časnicima i generalima osuđenim na dulje od šest mjeseci oduzme čin. „Nema naših i njihovih žrtava“, kazao je navodeći primjer djevojčice Aleksandre Zec, koju su, zajedno s obitelji, pripadnici hrvatske pričuvne policije ujesen 1991. godine oteli i ubili u Zagrebu:

„Zbilja, može li se živjeti u zajednici koja među 306 djece koju vodi ka žrtve rata, nema na popisu Aleksandru Zec? Zar zaista ljudi koji se stalno busaju u prsa kao domoljubi, koji upozoravaju na te žrtve, mogu živjeti sami sa sobom a da tu djevojčicu ne vode na tom popisu?“

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko, kazala je kako smo u regiji tek na početku suočavanja sa ratnim zločinima, a da će uspjeh najviše ovisiti o tome kako će Srbija osvijestiti svoju ulogu u ovim ratovima:

„Pre svega, država nije sposobna da se distancira od Miloševićeve politike, i na neki način imamo kontinuitet sa prethodnom politikom u tom smislu što Srbija pokušava da relativizuje odgovornost svih strana i time da nekako spreči da se uspostavi ta hronologija kako je čitav proces krenuo. To se vidi i kroz naša suđenja pred nacionalnim sudovima – uglavnom se sudi počiniocima na nižoj razini, nema ni pokušaja da se osvetli uloga institucija kao što su vojska, MUP, državni vrh… Mada se veliki broj tih ljudi nalazi u Hagu.“

Glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Marinko Jurčević kazao je da su dva načina da se pospješi i ubrza pronalaženje i kažnjavanje ratnih zločinaca:

„Jačanje postojećih kapaciteta unutar zemalja regiona, i u policijama i u tužilaštvima i u sudovima. Moje osobno razmišljanje je da bi možda bilo dobro formirati i jedan zajednički sud za sve zemlje bivše Jugoslavije, sa sjedištem u jednoj od zemalja bivše Jugoslavije, u kojem bi bili domaći sudci i domaći tužitelji.“

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte odbila je kritike na neefikasnost Haškog tribunala. Ponovila je da se Mladić skriva u Srbiji, upitala kako to da Beograd i Republika Srpska nikako da nađu Miloševićevu, odnosno Karadžićevu arhivu, i – nasuprot političkim i povijesnim raspravama o izvoru sukoba i slično – naglasila važnost osobnog svjedočenja žrtava
i svjedoka u razotkrivanju zločina:

„Oni koji žele slušati, čuti će iz tih sudskih svjedočenja da oni koji su zapovijedali operacijama koje su dovele do masovnih zločina i patnji – moraju odgovarati.“

Organizatori su zadovoljni tijekom konferencije. Voditeljica nevladine organizacije „Documenta“ Vesna Teršelić:

„Osobito mi je drago da su se sudionici skupa odlučili da nam se prodruže i da govore ovdje skupa s nama, jer je izuzetno važno da se čuju različite perspektive.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG