Dostupni linkovi

logo-print

Ponuđeno na prodaju zemljište u Plitvicama


Žužana SERENCEŠ, Ankica BARBIR MLADINOVIC

Novosađanin Đuro Trkulja, suvlasnik je placa u samom hotelskom jezgru Plitvičkih jezera i jedinog u privatnom vlasništvu u Nacionalnom parku Plitvice u Hrvatskoj. Upis vlasništva na toj parceli koju je nasledio, prema njegovim rečima bio je trnovit i trajao je bezmalo šest godina:

„Čitav proces je pratilo preplitanje izvršne i sudske vlasti. Drugim rečima, pravosudni sistem Hrvatske se pokazao kao krajnje nenezavisan od političkog uticaja. Čitav proces, od 2004. godine, vođen je na političkom planu i na političkom planu je i završen.“

Ovakav odgovor Trkulja konkretizuje na sledeći način:

„To znači da su sam vrh Evropske unije, od predsednika Evropskog saveta do predsednika OEBS-a, predstavnika OEBS-a za Republiku Hrvatsku do predstavnika Evropskog parlamenta i Evropske komisije, svi bili umešani i prisutni tokom čitavog proceduralnog dela samog suđenja, odnosno utvrđivanja prava vlasništva.“

Naš sagovornik potvrđuje da je oglasio prodaju ove parcele po početnoj ceni od 5,2 miliona evra i da pregovara sa dvojicom najozbiljnijih kupaca. No, sticanje novca za njega, kaže, nije bio osnovni motiv, navodeći da je njegov cilj da novac uloži u dobrotvorne svrhe:

„Moj plan je u Srpskoj Kamenici, na kojem sad već radi jedan tim arhitekata, izgradnja doma za napuštenu decu koja napune 18 godina i time gube zakonsko pravo da ostanu u dečijem selu, čime praktično završavaju na ulici. Da im se u trogodišnjeg studija ostanu u okviru sela i da nastave da žive u sredini koja im je familijarna, da budu obezbeđeni u pogledu udžbenika, određenog broja stipendija, naravno hrane i smeštaja. Takođe u okviru tog projekta imam nameru da stvorim jedan nagradni fond, tako da ga nazovemo, za često zaboravljene heroje, a to su staratelji nad napuštenom decom u dečijem selu, na koje su, čini se, država i grad odavno zaboravili.“

Osećaj za dostojanstvo drugih, koji su ga izgubili ne svojom krivicom, bio je razlog da se odlučim da drugi deo novca od prodaje plitvičkog placa uložim u dom za decu ometenu u razvoju u Veterniku, kaže Trkulja:

„U najskorije vreme ću organizovati sastanak sa rukovodstvom Veternika, da se napravi lista prioriteta po kojoj će biti izvršeni radovi.“

* * * * *

Hrvatske državne institucije vrlo su škrte u izjavama oko ponuđene prodaje zemljišta u samom srcu nacionalnog parka Plitvička jezera.

Iz hrvatskog Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom nismo uspjeli dobiti izjavu, pa prenosimo njihov pismeni dopis iz Jutarnjeg lista. U njemu je potvrđeno da je Ured zaprimio ponudu Đure Trkulje iz Novog Sada u kojoj za ekskluzivno zemljište u Nacionalnom parku Plitvička jezera traži 5,2 milijuna eura.

Hrvatska to smatra nerealno visokom cijenom pa je, unatoč interesu, odustala od prava prvokupa, a u Uredu tvrde da nemaju saznanja o navodnom sudskom postupku koji je Republika Hrvatska pokrenula protiv Trkulje.

Glasnogovornica Nacionalnog parka Plitvička jezera, magistrica Vlatka Ružić, za naš je program mogla jedino potvrditi da se spomenuta nekretnina nalazi u najužoj zoni Nacionalnog parka:

„Unutar naših granica ima određeni dio nekretnina koje su u privatnom vlasništvu Vezano uz ime tog gospodina, zemljište se nalazi van granice građevinskog područja i sukladno prostornom planu na njemu je isključena bilo kakva gradnja. Ako sam dobro razumjela iz članka, on tvrdi da se na tome može nešto sagraditi. Mislim da je to osnova na kojoj on diže svu tu medijsku buku. Prostornim planom je utvrđeno da je to negrađevinska zona.“

Gradonačelnik općine Korenica, Mile Čančar, ističe da vlasnici zemljišta u Nacionalnom parku, ukoliko nekretninu odluče prodati, moraju zatražiti suglasnost od četiri institucije – Nacionalnog parka, općine, županije i države:

„Ko god uzme tu imovinu, neće je moći uknjižite jer nema našu suglasnost. Da li ima od županije, ili od države, ne znam, ali znam da od općine Plitvička jezera taj gospodin nema suglasnost. Ne može gospodin Trkulja prodati zemljište nikome drugom dok nema te četiri suglasnosti jer sud to neće provesti pošto nije prošao proceduru.“
XS
SM
MD
LG