Dostupni linkovi

Lukašenka odbacio zahteve Zapada


U retkom intervjuu za zapadne medije, Lukašenka je istakao da Belorusija može da izdrži nedavno dupliranje cene ruskog gasa. Moskva je tražila da Minsk plaća tržisnu cenu, ističući da je 105 dolara za hiljadu kubnih metara još uvek niže nego što plaćaju druge zemlje. Belorusija je pak tvrdila da treba da ostane cena od 46 dolara jer je sa Rusijom deo zajedničke ekonomske zone. Zbog ovog nesporazuma oko Nove godine, evropski potrošači su bili tri dana uskraćeni za ruski gas, jer je uz Ukrajinu Belorusija glavna tranzitna zona za dopremanje ovog energenta.

"Psihološki, najviše naš je razočaralo ponašanje našeg saveznika, koji se služi varvarskim metodama. Reč je o nama bliskoj zemlji. Belorusi i Rusi su faktički jedan narod. Međutim, možda je to i dobro. Ako ruski predsednik kaže da želi da uspostavi tržišne odnose sa svim zemljama, uključujući i Belorusiju, onda će i Moskva morati da plati tržišnu cenu za sve usluge koje smo joj dosada obezbeđivali bez ikakve naknade."

Lukašenka je optužio Rusiju da se bez ikakvog osnova nameće kao vodeća politička sila.

"Iako stalno kritikuje američku politiku, ruska pozicija sve više liči na nju", istakao je Lukašenka, dodajući da Moskva gleda sa nipodaštavanjem na bivše sovjetske republike, smatrajući da su od nje zavisne. Međutim, to je pogrešna procena, istakao je beloruski predsednik. No, on je istovremeno isključio mogućnost bilo kakvog okretanja Zapadu.

"Kao rezultat krize oko gasa, Evropa je odjedanput počela da posvećuje pažnju Belorusiji, shvatajući da bez nje ne može osigurati redovno snabdevanje energijom. Evropska unija kao da je iznenađena time da Belorusija takođe želi da bude suverena i nezavisna zemlja", kazao je Lukašenka, optužujući Zapad zbog podrške opoziciji.

"Suština zapadne politike je da čak ne podržava ni opoziciju već malu grupu otpadnika, koji su nekada bili deo mog tima, verujući u istu ideologiju. Međutim, pošto nisu bili zadovoljni svojim pozicijama, smatrali su da će dobiti više ako pređu u opoziciju", istakao je Lukašenka.

Evropska unija ga je optužila prošle godine da je po treći put postao predsednik na neregularnim izborima, nakon kojih su nekoliko desetina opozicionih aktivista, uključujući i njihove predsedničke kandidate, bili hapšeni i osuđeni na kazne zatvora. Brisel je zbog toga uveo delimične sankcije protiv zvaničnika u Minsku.
XS
SM
MD
LG