Dostupni linkovi

logo-print

Iznova otvorena granična pitanja


Enis ZEBIC, Milorad MILOJEVIC

Ovih je dana slovenska politika opalila teškom artiljerijom prema Hrvatskoj. Zbog hrvatskog prijedloga da se otvoreno pitanje granice na moru između dviju država riješi obligatornom, dakle obavezujućom međunarodnom arbitražom na nekom od međunarodnih sudova koji se time bave, slovenski su političari, predvođeni ministrom vanjskih poslova Dimitijem Rupelom, optužili Hrvatsku da ugrožava vitalne interese Slovenije i da se ponaša histerično, a implicite je rečeno i da će Slovenija – ako Hrvatska ne omekša – zakočiti i njezine pregovore o članstvu sa Evropskom unijom. Sa hrvatske strane komentari su bili od mlakih do
žestokih. Premijer Ivo Sanader :

„Hrvatska neće kupovati prijateljstvo i dobrosusjedstvo teritorijem.“

Problem granice na moru otvoren je 17 godina, podsjetio je Sanader. Ako Slovenija misli da je još nešto otvoreno, neka kaže, pa neka dvije zemlje svoje argumente iznesu pred neku međunarodnu instancu. Ali i upravo to je ono što najviše smeta Slovencima, Hrvatska predlaže da se
parlamenti obiju zemalja unaprijed obavežu da će prihvatiti presudu međunarodnog suda, kakva god ona bila.

Nešto je oštriji bio predsjednik Mesić, koji je podsjetio da je Hrvatska prijedlog o međunarodnoj arbitraži Sloveniji iznijela još koncem 2005. godine, ali iz Ljubljane ni pisme, ni razglednice:

„Možda treba identificirati svaki metar. Pa ako treba svaki metar zabiti kolac, zabijte kolac. Ja se slažem. Ako ni to ne ide, idemo na sudsku instancu. Zašto se oni boje suda? Ne znam što bi još oni htjeli.“

Predsjednik saborskog Odbora za evropske integracije, socijaldemokrat Neven Mimica, podsjetio je slovensku stranu na pravila bontona u međunarodnim odnosima:

„Pozivanje na to ko kome više treba, ko kome može više napraviti ili naškoditi u procesu pristupanja jedne članice Evropskoj uniji, jednostavno nije dio ponašanja, ni prakse zemalja članica EU.“

Možda je povod za slovensku paniku u današnjoj internoj prezentaciji „Plave knjige“ o hrvatsko-slovenskoj granici čelnim ljudima hrvatske vlasti. Radi se o preko 300 stranica povijesnih i znanstvenih činjenica i mapa koji utemeljuju hrvatsku poziciju oko razgraničenja na moru sa Slovenijom, i suprotstavljaju se argumentima iznesenim u slovenskoj „Bijeloj knjizi“ na tu temu. Materijal kojeg je izradilo 25 hrvatskih stručnjaka, među kojima i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš, i vrsni eksperti za međunarodno pravo – akademici Vladimir Ibler i Davorin Rudolf, sadrži i analizu relevantnih presuda međunarodnog suda pravde u Hagu i međunarodnih arbitraža. Pitanje granice na moru između Hrvatske i Crne Gore riješeno je privremenim sporazumom iz 2002. godine. Prigodom nedavne posjete premijera Sanadera Podgorici dogovoreno je da se nađe trajno rješenje. Razgovori o tome još nisu počeli, a hrvatski ekspert Davorin Rudolf za naš je radio kazao kako bi najbolje bilo da se rješenje nađe u dogovoru dviju država, a tek ako se ne uspije postići dogovor, da se ide na arbitražu.

Najnovija vijest o pograničnim odnosima je nezadovoljstvo gradonačelnika Bosanske Kostajnice Drage Bundala i predsjednika skupštine Republike Srpske Igora Radojičića granicom na Uni prema Hrvatskoj. Oni kažu da potpisani, ali ne i ratificirani sporazum o granici predviđa da granica u toj općini 19 puta ide sa jedne na drugu obalu Une, pa da bi crtu granice trebalo povući na sredini korita. O tom problemu gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović:

„Radi se o desnoj obali reke Une, u kojoj se nalazi povijesni Stari Zrinski Grad. On je katastarski dio Hrvatske Kostajnice. Taj dio je omeđen rječicom Unčicom i pripada Hrvatskoj Kostajnici. Bosanska Kostajnica tu želi napraviti cestu koju su započeli raditi prije rata, ali ni prije rata nisu mogli dobiti taj dio teritorija jer je to povijesno zaštićeno područje i ne može se zatrpati ta Unčica. Tako da Hrvatska Kostajnica nikako na to ne može pristati.“

* * * * *


Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović kazao je kako je Predsjedništvo na svom posljednjem zasjedanju usvojilo zaključak da će na sljedećem zasjedanju Međudržavnog vijeća Hrvatske i BiH, 3. marta u Zagrebu, pokrenuti nekoliko otvorenih pitanja granice između te dvije zemlje. Poseban je problem na rijeci Uni gdje se granica isprepliće na sedam mjesta, a najteže je pitanje područja oko Kostajnice, kaže Radmanović:

«Važe dobrosusjedski odnosi između dvije države i zbog toga, po našem mišljenju, treba otvorena pitanja rješavati, a ne dugo čekati. Takav je i problem granice kod Kostajnice. Ima još nekih problema vezanih za Luku Ploče, za morski put - izlaz iz Neuma, i sve to treba da bude na dnevnom redu.»

Još 1999. godine Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su sporazum o međusobnoj graničnoj liniji, ali taj sporazum ni šest godina poslije nijedna od zemalja potpisnica nije ratifikovala u parlamentima. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić smatra kako taj sporazum ne bi trebalo ratifikovati:

«Granična linija kako je predložena parafiranim sporazumom, koji nikada nije ratifikovan u Parlamentu BiH, je na štetu opštine Kostajnica i na štetu RS-a, i bila bi štetna ratifikacija takvog sporazuma.»

O štetnosti sporazuma, kaže Radojičić, biće obaviješteni svi izabrani predstavnici srpskog naroda u državnom parlamentu i budući ministri u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Načelnik opštine Kostajnica Drago Bundalo kaže da bi najpravičnije rješenje bilo da granica između BiH i Hrvatske u tom dijelu ide maticom rijeke Une:

«Takva granica, koja je predložena, grad Kostajnicu udaljava od rijeke Une za 7 kilometara, znači grad ne bi imao pristupa rijeci. Imamo izgrađenu određenu infrastrukturu, elektrosistem, kanalizacioni sistem, put M 14, tzv. obilaznicu koja treba da prođe tom teritorijom. Znači, takvim rješenjem granice grad Kostajnica jednostavno ne bi mogao da funkcioniše.»

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić mišljenja je da do ratifikacije sporazuma neće doći još nekoliko godina:

«Predstavnici RS-a smatraju da je prije ratifikacije potrebno ispraviti određene nelogičnosti, posebno činjenicu da granica prelazi na više mjesta rijeku Unu. Pošto taj proces, koji je inače predviđen sporazumom, nije ni pokrenut, već od ranije su poznati stavovi, to znači da neće biti ratifikacije. I ja lično mislim da bi valjalo da počnu pregovori o ispravljanju granice i da bi se na takav način mogao otkloniti dio problema.»

Stavove državne komisije za granice danas nije bilo moguće čuti, a isto tako i u Ministarstvu civilnih poslova BiH, u čijoj je nadležnosti ta komisija, nisu htjeli komentarisati neriješena pitanja granične linije BiH sa Hrvatskom.
XS
SM
MD
LG