Dostupni linkovi

logo-print

Novi plan razbijanja mreže Karadžićevih jataka


Ove Gregorijanove inicijative u Republici Srpskoj naišle su na različite odjeke. U vladajućem Savezu nezavisnih socijaldemokrata ističu da aktuelna Vlada, od dolaska na vlast, čini brojne napore u pravcu razbijanja mreže podrške optuženim za ratne zločine. Potpredsjednik SNSD-a Krstan Simić ponavlja da nema podataka po kojima bi se moglo zaključiti da se haški optuženici nalaze na prostoru RS-a:

«I dosad smo mi imali veliki broj najava i pojava da se čak određena lica označe kao lica koja pružaju vidove podrške haškim optuženicima, a da pred Sudom BiH nikada nije niti pokrenut bilo koji postupak, koji bi u jednom legalnom, legitimnom i sudskom postupku pokazao da su ti ljudi zaista odgovorni za ono za šta su putem medija, ili putem nekih međunarodnih institucija proglašeni i označeni kao logistika skrivanja haških bjegunaca.»

Za razliku od SNSD-a, u Stranci demokratske akcije ne vjeruju više toliko ni u obećanja domaćih, ni u obećanja međunarodnih institucija, kada je u pitanju hapšenje haških optuženika. Potpredsjednik SDA Sadik Ahmetović ističe da je od podizanja optužnice Karadžiću i Mladiću prošlo deset godina:

«Puno riječi potrošeno je. Konkretna akcija se obično za takve poslove radi bez velike javne pompe i mislim da samo na takav način može doći do sigurnije akcije. Ukoliko budemo to najavljivali na velika zvona, javno, mislim da je to još samo jedna priča koja neće uroditi plodom.»

Na pitanje da li policija sprema iskoristiti zapljenu imovine porodica haških optuženika kao način razbijanja mreže njihove podrške, ministar unutrašnjih poslova RS-a Stanislav Čađo kaže da to ministarstvo nema nikakve rezerve u smislu poduzimanja svih zakonom predviđenih aktivnosti na planu privođenja haških optuženika. Čađo podsjeća da je Vlada RS-a usvojila u četvrtak izvještaj o saradnji s Haškim tribunalom za period od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine, u kojem se ocjenjuje da je saradnja s Tribunalom, kao i sa nadležnim institucijama u Srbiji i Crnoj Gori – intenzivirana:

«Aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova su intenzivirane po više osnova i jedna od toga je konstituisanje akcionog plana, sa određenim specifičnostima koja se odnose na istrage protiv lica osumnjičenih za ratne zločine i ljudi koji čine mrežu podrške. U tom pravcu su projektovane određene aktivnosti i one se realizuju utvrđenom i predviđenom dinamikom.»

A kako Kazneni zakon BiH, konkretno član 231, tretira problem podrške haškim optuženicima, objasnio je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:

«Predviđeno je da neprijavljivanje osobe koja je optužena od Međunarodnog kaznenog suda predstavlja kazneno djelo. I u tom članu jasno stoji da onaj ko, znajući za optužnicu i znajući gdje se kreće ili nalazi osoba optužena od strane Međunarodnog kaznenog suda, ne prijavi kretanje ili mjesto gdje se ta osoba nalazi može se kazniti kaznom zatvora do tri godine.»

Zakon ipak predviđa da se iz ovog stava izuzimaju osobe koje su prvi srodnici optuženika, bračni partneri, kao i advokati i ljekari.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG