Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorci i dalje ne žele u NATO


Pozitivan stav o priključenju u NATO pakt ima trećina populacije u Crnoj Gori. Trećina građana je protiv priključenja Sjevernoatlantskoj alijansi, dok je trećina neodlučna. To je stabilan trend u posljednje tri ili četiri godine. Prema riječima analitičara CEDEM-a Miloša Bešića, partijsko-politička vladajuća elita unazad nekoliko godina koristi sintagmu evroatlantske integracije, čime se želi staviti znak jednakosti između ulaska u NATO i Evropsku uniju:

„Fakat je da je vladajuća politička elita smatrala ili smatra da je sastavni deo uključenja u evropske integracije i uključenje u NATO pakt. Ja sad neću ulaziti da li je to zaista nužno, ali ću sasvim sigurno reći da kada je o javnom mnjenju reč ne postoji takva percepcija. Javno mnjenje jasno i nedvosmisleno kaže - da, mi smo ogromnom većinom za uključenje u Evropsku uniju, ali ne, nismo ogromnom većinom za uključenje u NATO Pakt.“

Kritički stav o ulasku u NATO doskoro su imali samo pristalice dijela opozicionih stranaka zbog bombardovanja 1999. godine. Međutim, u posljednje vrijeme taj kritički stav prema ulasku u NATO javlja se i među građanskim partijama i nevladinim organizacijama. Tako Ivan Janjušević, član Pravnog savjeta Liberalne partije, kaže da će ta stranka tražiti široku javnu raspravu gdje će iznijeti argumente sa organizacijama koje su apriori za ulazak Crne Gore u NATO:

„Smatramo da Crnoj Gori ne prijeti nikakav rizik, nikakva opasnost, odnosno postavićemo dva pitanja, šta dobijamo i kakve su naše obaveze ulaskom u NATO Savez. Smatramo da Crna Gora u regionu nije ugrožena i, obzirom da je NATO Savez svuda oko nas, ne prijete nam nikakvi rizici, nikakve opasnosti, a da je cijena prevelika. Crna Gora sa 400.000 punoljetnih stanovnika ne može ljudskim resursom odgovoriti obavezama prema NATO Savezu, već to mora uraditi prirodnim resursima, a mi smatramo da je Crna Gora prelijepo i Bogom dano parče zemlje i neba i ne treba ga nikom ustupati.“

Na drugoj strani, među opozicionim strankama koje su na NATO gledale kao neprijateljsku vojnu silu zbog bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije bila je i Srpska narodna stranka, čijeg smo portparola Dobrila Dedeića pitali kakav je stav te partije danas:

„Za ulazak u NATO pakt mi tražimo organizaciju referenduma na kome društvo u cjelini treba da sagleda argumente za i protiv takve inicijative i da donese valjanu odluku. Principijelan stav Srpske narodne stranke jeste da je NATO pakt, ne bombardovao ili napao Saveznu Republiku Jugoslaviju, nego da je izvršio klasičnu agresiju i taj stav datira još od prvog dana agresije i on je konstantan. Međutim, život, društveni život nezadrživo se kreće u mnogim segmentima i nije ni najmanje statičan. Mi se trudimo da Srbe integrišemo i da utičemo da se što bolje zaštite naši nacionalni interesi. Nećemo dozvoliti da bilo koji segment naše politike bude izolacionalistički i trudimo se da naše nacionalne potrebe, recimo ostanak Kosova i Metohije u Srbiji, uklopimo u regionalni, evropski, globalni politčki okvir u datom trenutku. Od odnosa prema ovom i još nekim krucijalnim pitanjima zavisiće i spremnost Srba, ma gdje oni živjeli, makar i u Crnoj Gori, za određenim vrstama integracijama.“

Boris Raonić, koordinator za Crnu Goru Regionalne mreže „Prigovor za mir“, naglašava da nijedno istraživanje u Crnoj Gori nije pokazalo da ima više od jedne trećine građana za ulazak u NATO, ali među organizacijama za sada nije profilisana nijedna. Prema riječima Raonića, u toku je pokušaj koordiniranja akcije u kojoj bi se promovisao stav za neulazak u NATO, odnosno otvaranje rasprave za i protiv. Raonića smo pitali za nekoliko razloga koji bi išli u prilog protiv članstva Crne Gore u NATO:

„Nije tačno da NATO nije vojna alijansa, iako se ona pokušava predstaviti kao politička, već je to isključivo vojna alijansa. Ona ne pruža sigurnost. Tu imamo jedan argument koji je bio ne tako davno kada je Maroko okupirao neka ostrva na teritoriji Španije. Iako NATO kaže da će štititi zemlje članice, iako je članica NATO Španija, NATO se tim povodom nije oglasio. Imamo argumente - to su troškovi. Opet imamo iz našeg bližeg okruženja iskustvo Bugarske koja je morala da prodaje tenkove i da uvozi holandske tenkove koji su po standardima NATO-a i to je zahtijevalo ogromne izdatke, a ipak znamo da Crna Gora iovako ima problema sa punjenjem budžeta. Od koga to nama prijeti opasnost to bi trebalo da se čuje. Ako su svi u okruženju, u tom NATO-u, da li nama prijeti opasnost? Crna Gora se deklariše kao ekološka država i koja želi da razvija turizam. Pitanje životne okoline sa pristupom NATO-u je veoma sporno.“

Ako bi se i formirao pacifistički građanski pokret u Crnoj Gori koji bi iznosio argumente protiv članstva u NATO otvoreno je pitanje epiloga tog djelovanja. Analitičar CEDEM-a Miloš Bešić procjenjuje da će Crna Gora u svakom slučaju biti članica NATO-a:

„Postojaće čitav niz pragmatičnih konkretnih razloga zbog čega će politička struktura u Crnoj Gori nastaviti da se kreće u pravcu NATO integracija i mislim da će taj nekakav skup uzroka, internih političko-elitističkih i ekscenih spoljno-političkih preovladati eventualne kritike javnoj mnjenja na tom planu.“
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG