Dostupni linkovi

logo-print

Bez zdravstvenog osiguranja 40 posto stanovništva


Odjel za zdravstvenu zaštitu državnog Ministarstva civilnih poslova koje nastoji već godinama ukazati na potrebu organizovanja zdravstvene zaštite na državnom nivou predočilo je nedavno alarmantne podatke o problemima korištenja zdravstvene zaštite u BiH. Arif Smajkić, savjetnik ministra za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH:

«36 posto ispitanika nije u mogućnosti da ostvaruje prava na zdravstvenu zaštitu; 50,4 posto djece nije redovno vakcinisano - to je izuzetan rizik za buduće generacije; kod 55,7 posto djece se ne prati rast i razvoj - ono što je obavezno u tom značajnom periodu; 77,1 posto trudnica nije u mogućnosti, govorim o povratnicima i raseljenim, da redovno i besplatno kontrolišu trudnoću i obave porod; 77,1 posto ispitanika odustaje od liječenja zbog nemogućnosti da plati, odnosno da učestvuje u participaciji za lijek.»

No, i oni koji imaju zdravstveno osiguranje susreću se sa administrativnim problemima u traženju liječničke pomoći ako imaju zdravstveno osiguranje drugog entiteta ili čak, kada je Federacija u pitanju, drugog kantona, objašnjava Smajkić:

«U BiH se stanovništvo kreće. Postoji jedna procjena da dnevno u BiH promijeni nakratko mjesto boravka - bilo iz kantona u kanton, iz entiteta u entite i u Distrikt Brčko - preko 100.000 stanovnika. To je veliki rizik da neko ima potrebu za zdravstvenom uslugom i u takvom kretanju, takvoj mobilizaciji stanovništva država mora voditi računa da im se može prontno i efikasno pružiti pomoć tamo gdje zatraže.»

U sarajevskom kliničkom centru kažu da je u praksi ljekarska etika ipak ispred kompliciranog sistema zdravstvene zaštite. Glasnogovornica Kliničkog centra Biljana Jandrić:

«Ako se radi o hitnim pacijentima, uopšte nije bitno da li su oni iz drugog kantona, da li su oni iz Sarajeva i da li su osigurani ili nisu. U roku 24 sata svi pacijenti podliježu neplaćanju. Poslije 24 sata, ako pacijent nije više životno ugrožen, pokušava se naravno naći način, doći do zdravstvene knjižice ili stupiti u kontakt s nekim od porodice, jer plaćanja nije oslobođen niko.»

Do prošle godine zdravstveni osiguranici iz jednog entiteta u slučaju hitne potrebe liječenja u drugom entitetu tretirani su kao pacijenti iz inostranstva. Prije nekoliko mjeseci potpisan je sporazum o saradnji između entiteta i Distrikrta Brčko. Fond zdravstvenog osiguranja RS-a u prošloj godini postigao je dogovor i sa nekoliko pojedinačnih zdravstvenih ustanova, no troškovi liječenja pacijenata iz RS-a u Federaciji još uvijek su skuplji nego u susjednoj Srbiji. Glasnogovornica Fonda Biljana Obradović:

«Ugovori sa trima kliničkim centrima - u Sarajevu, Mostaru i Tuzli - podrazumijevaju da tamo budu upućeni svi oni osiguranici koji imaju oboljenje ili neko stanje koje se ne može liječiti u ustanovama RS-a. Razlika je jedino kod bolnice u Brčko distriktu, gdje smo to omogućili pacijentima po teritorijalnoj pripadnosti. Dakle, s obzirom da su im udaljene zdravstvene ustanove koje pripadaju RS-u, ovim ugovorom smo omogućili da se liječe u bližoj zdravstvenoj ustanovi, a to je bolnica u Brčkom. I još bih ovim povodom htjela da vam kažem da je krajem prošle godine bila i povratna inicijativa iz kantona kojima pripadaju Livno i Travnik, slična inicijativa je bila upućena s te strane, dakle da se osiguranicima iz tih kantona omogući liječenje u ustanovama RS-a.»

Asocijacije ljekara svojevremeno su predlagale jednostavno rješenje da svaki građanin na osnovu matičnog broja ima obezbijeđen minimum zdravstvene zaštite u bilo kojoj bh. zdravstvenoj instituciji, no BiH nema još uvijek ni državni zakon o zdravstvenoj zaštiti, napominje Arif Smajkić, savjetnik ministra za zdravstvo:

«Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice aktueliziralo je donošenje bar jednog krovnog zakona o zdravstvenom osiguranju. Na tom planu je nešto predložila i Evropska komisija. Ja se nadam da će u ovoj godini biti nekakav prvi draft takvog zakonskog akta, koji bi se onda dao u postupak usvajanja.»

BiH niti u predloženim izmjenama Ustava nije planirala državno ministarstvo zdravstva. Kako su amandmani propali, a nova vlast planira ponovo pokrenuti priču o izmjenama Ustava, pravo je vrijeme da se porazmisli još jednom koliko je bitno obezbijediti bolju organizaciju i olakšan pristup zdravstvenim ustanovama za sve one kojima je liječnička pomoć potrebna.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG