Danijela DOMAZET, Nebojša GRABEŽ
Vlasti Republike Srbije obavijestile su zvaničnom notom vlasti Bosne i Hercegovine da je Srbija pravna sljednica svih međudržavnih sporazuma koji su potpisani sa BiH u ime bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore. Sukladno tomu tretira se i Sporazum o dvojnome državljanstvu između dvije države. No, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić stava je da takav ugovor, odnosno sporazum ne postoji. Obrazlažući ono što je kazao, Silajdžić navodi:«Takav sporazum ne postoji. Taj sporazum je ustvari vezan za član 17 Zakona o državljanstvu, a uloga člana 17 jeste da 500.000 ljudi koji danas postoje u svijetu izgubi državljanstvo BiH. Mi nećemo da priznamo taj sporazum zato što je vezan za taj član 17, a taj član 17 vlasti iz RS-a neće da ponište jer može dovesti do gubitka državljanstava stotinama hiljada ljudi - i to je nastavak etničkog čišćenja.»
Priča o tomu da li je Sporazum na snazi ili ne pokrenuta je prije nekoliko dana iz ureda Ministarstva civilnih poslova BiH. Ministar Safet Halilović stava je da raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore sporazum više nije na snazi i ne može se primjenjivati sve dok o tomu drugačije ne odluči Predsjedništvo BiH na prijedlog Vijeće ministara BiH.
Zamjenik ministra civilnih poslova BiH Zoran Tešanović, komentirajući stav kolege Halilovića, za Radio Slobodna Europa kaže:
«Prije svega želim da kažem da mi u Ministarstvu, ni u kolegiju, niti na Savjetu ministara nismo raspravljali ovaj njegov prijedlog, odnosno njegovu inicijativu. Stoga to ja tumačim kao njegovu ličnu ili političku privatnu aktivnost. Nema nijedan pojedinac u BiH pravo da suspenduje nijedan međudržavni ugovor ili drugi akt koji Parlament usvaja i koji Predsjedništvo ratifikuje.»
Šef bh. diplomacije Mladen Ivanić, bilježimo, komentirajući cijelu stituaciji izjavio je nedavno da bi stav ministra Hailovića oko toga postoji li sporazum ili ne mogao stvoriti probleme i to, navodi Ivanić, samo građanima Srbije koji žele da prime državljanstvo BiH. Za bh. državljane koji žele državljanstvo Srbije takav stav neće biti prepreka jer o tome odlučuju nadležni organi Srbije, zaključuje Ivanić.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH formalno bilježimo što stoji u noti koju su vlastima BiH proslijedile vlasti Srbije. Glasnogovornik Nebojša Regoje:
«Nakon nezavisnosti Crne Gore, Srbija je Bosnu i Hercegovinu, a pretpostavljam i ostale države, obavijestila o pravnom kontinuitetu i priznavanju svih međudržavnih sporazuma koje je državna zajednica Srbije i Crne Gore sklopila u bilaterlanim i multilateralnim odnosima.»
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
«Dakle, Srbija smatra, vlast u Srbiji, da samim tim što pošalje notu u BiH završava posao. Možda sad to nije ni namjerno - jednostavno po inerciji. Dakle, za njih je BiH je nešto prema čemu se treba odnositi tako. Jer o čemu se radi ovdje? Radi se upravo o percepciji BiH kao objekta. I to je ono što moramo ispravljati.»
Bilježimo i stav Mirsada Ćemana, predsjednika Ustavno - pravnog povjerenstva u bivšem sazivu Parlamentarne skupštine BiH:
«Pitanje kontinuiteta međunarodno - pravnih dokumenata, pa i bilateralnih sporazuma je jedno važno pitanje međunarodnog javnog prava. U konkretnom slučaju postoji formalno - pravni i suštinski aspekt. Formalno - pravno se to pitanje može urediti između dviju država i resorno ministarstvo i ostali akteri u postupku ratifikacije, kao što su Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, odnosno Predsjedništvo, trebaju poduzeti odgovarajuće korake, pri čemu, naravno, ostaje upitno da li formalnim raspadom jedne države, ukoliko nema nasljednice te države, sporazum kao takav važi. To pitanje će trebati riješiti, ali u svakom slučaju na potezu trebaju biti resorno ministarstvo, Vijeće ministara i konačno Predsjedništvo i Parlamentarna skupština, kako god da je u ovom trenutku formalno - pravno to pitanje problematično.»
Sporazum o dvojnome državljanstvu bilateralno je sklopljen između BiH i bivše Savezne Republike Jugoslavije, kasnije državne zajednice Srbije i Crne Gore, 2002. godine. Za sada nemamo informaciju da je bilo tko pokrenuo inicijativu o razmatranju postojećega ugovora, odnosno njegove promjene.
* * * * *
Zajednički imenitelj beogradskih reagovanja na izjave člana bosanskohercegovačkog Predsedništva Harisa Silajdžića i ministra civilnih poslova Safeta Halilovića, mogao bi da se svede na ocenu da u postupku kojim je Srbija obavestila Bosnu i Hercegovinu da je pravni naslednik donedavne Državne zajednice, nema ništa sporno. Ivo Visković, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka i doskorašnji ambasador u Ljubljani:
„Nažalost, gospodin Silajdžić i drugi bosanskohercegovački političari, posebno iz Federacije BiH, koji su davali izjave o navodnom prestanku važnosti sporazuma o dvojnom državljanstvu, debelo greše. Greše zbog toga što je međunarodno pravo i međunarodna praksa u tom pogledu posve jasna. U slučaju sukcesija država, onaj koji naslijedi sva prava, onaj koji je direktni sukcesor, kao što je Srbija po nekadašnjoj Ustavnoj povelji državne zajednice Srbije i Crne Gore, ili recimo Rusija u slučaju raspada Sovjetskog saveza, nema potrebu da ponovo pregovara. Dovoljno je da notom, kako se to stručno kaže, notifikuje, odnosno obavesti drugu stranu da je puni naslednik i da automatski svi sporazumi koji su bili na snazi nastavljaju da važe.“
Pokušaj da se prikaže da je ovo, navodno, omalovažavanje Bosne i Hercegovine, po mišljenju profesora Viskovića apsolutno ne stoji:
„Zaista nema potrebe da se sa Bosnom usaglasi, da bi taj sporazum i dalje važio. Bosanskohercegovačka strana treba da bude obaveštena da je došlo do promene, ali nikakvog drugog razloga za pregovore ili nešto slično nema u međunarodnom pravu i međunarodnoj praksi.“
Sličan stav za naš program iznosi i visoki funkcioner vladajuće Demokratske stranke Srbije, Đorđe Mamula:
„Diplomatski put kojim je Srbija obavestila Bosnu i Hercegovinu o dvojom državljanstvu, uobičajeni je put diplomatskog opštenja i u skladu je sa međunarodnim pravom. Tako da mi nije jasna reakcija gospodina Silajdžića. Verovatno da Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine nema u tom pogledu nikakve primedbe.“
I Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam i član Igmanske inicijative, smatra da je sasvim prirodno da je Srbija, kao sukcesor SR Jugoslavije, notom obavestila Bosnu i Hercegovinu o tome:
„Mene prilično čude tonovi pojedinih političara u Bosni i Hercegovini koji dovode to u sumnju. To je prosto nastavak jedne politizacije koja se desila u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije, a koja je bila praćena izborima u Srbiji i zagrevanjem atmosfere oko Kosova. Tako da imam utisak da se tu ide tuk na utuk i da to jednostavno nisu dobri tonovi, tim pre ako nekih od tih tonova dolaze od člana Predsedništva BiH.“
Ukoliko i postoji nešto što je sporno u tim odnosima, kaže Popov, onda postoji i način na koji se to rešava:
„To je da sednu predstavnici dve države da vide da li je to sporno ili nije i da se na taj način otklone problemi. A ovako, ovo su loši tonovi u odnosima između naših zemalja. Mislim da bi trebalo što pre, uz pomoć međunarodne zajednice, staviti tačku na takav trend i obnoviti onaj trend koji smo ranije imali, da smo korak po korak išli u pravcu normalizacije odnosa i otklanjanja problema koje smo imali kao posljedicu ratova koji su vođeni u prošloj deceniji.“
