Dostupni linkovi

logo-print

Kamatne stope opadaju


Intervju sa Nikolom Fabrisom, glavnim ekonomistom Centralne banke Crne Gore.


RSE: Gospodine Fabris, Crna Gora je postala punopravni član Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke. Šta to u praktičnoj ravni znači za Crnu Goru, imajući u vidu i da je u međuvremenu u Podgorici otvorena i Kancelarija MMF-a? Koliko će ove okolnosti, uz činjenicu da je Crna Gora sada kao nazavisna država, članica najznačajnijih međunarodnih finansijskih institucija, uticati na realizaciju daljih ekonomskih reformi i eventualno priliv stranih investicija?

FABRIS:
U pitanju je logičan slijed koji će pomoći nastavku reformi crnogorske privrede. Naravno, od same činjenice da je Crna Gora postala članica MMF-a i Svjetske banke ne treba očekivati da ćemo time odmah imati viši nivo životnog standarda. To je jedna normalna faza koja će sa jedne strane omogućiti Crnoj Gori da ima jednu vrstu pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda koji može dati savjete u vidu ekonomske politike, stanja finansijskog sistema, besplatnu tehničku pomoć, a sa druge strane MMF je vrlo značajan zato što strani investitori i prije nego što donesu odluku u kojoj će zemlji investirati oni po pravilu imaju čitav niz svojih analiza. Mišljenje MMF-a je jedno od važnih karika u donošenju te konačne odluke da li investirati u jednu zemlju ili neku drugu zemlju regiona. Što se tiče samog otvaranja Kancelarije MMF-a u Crnoj Gori moram da istaknem da sam bio prijatno iznenađen, jer obično MMF u malim zemljama, poput Crne Gore, ne otvara svoje kancelarije i nema stalne predstavnike, osim ako nije zemlja koja je visoko zadužena ili pod nekim specijalnim monitoringom, što nije slučaj sa Crnom Gorom. S toga mogu cijeniti da je ovo jedan vrlo pozitivan korak i da će Crna Gora svakako imati koristi od članstva u Međunarodnom monetarnom fondu.

RSE: Da li je šef podgoričke Kancelarije MMF-a Harold Hiršhofer ipak bio previše ljubazan kada je prilikom otvaranja Kancelarije rekao da se u Crnoj Gori odvija "snažan ekonomski rast čijim su intenzitetom i sveobuhvatnošću impresionirani u MMF-u?

FABRIS: Gospodin Hiršhofer je bio stalni predstavnik i za Srbiju i za Crnu Goru u okviru bivše državne zajednice, s toga gospodin Hiršhofer je neko ko ima priliku da ima relativno dobar uvid u to šta se dešava u Crnoj Gori, jer on situaciju u Crnoj Gori prati preko dvije godine. S toga, riječi gospodina Hiršhofera svakako gode zbog činjenice da smo ove godine imali snažan rast, ali ipak treba imati u vidu da međunarodne finansijske institucije imaju jedan diplomatski riječnik, tako da pozitivne laskave riječi ne treba da nas zavaraju, već moramo biti svjesni da reforme nijesu završene i da se reforme moraju nastaviti i u 2007. godini i da njih treba što prije okončati.

RSE: Broj i dimenzije stranih investicija u Crnoj Gori rastu. Pored investicija kroz privatizaciju, koje su u prethodnom periodu činile većinu stranih ulaganja, za naredni period se predviđaju značajne greenfield investicije. Pored toga uočljivo je da se veliki dio ulaganja odnosi na kupovinu nekretnina. Koliko su ovi poslovi kvalitetno ispraćeni i kako su uticali na ukupan crnogorski finansijski sistem?

FABRIS: Što se tiče stranih direktnih investicija, možemo konstatovati da smo vrlo impresionirani prilivom stranih direktnih investicija u 2006. godini. Strane direktne investicije su bile iznad svih naših očekivanja i prema preliminarnim podacima neto strane direktne investicije su iznosile negdje oko 500 miliona eura. Činjenica je da u tom periodu nije bilo velikih privatizacija što znači da su dominirale cijene strane grinfild investicije, a sa druge strane investicije koje su bile povezane sa privatizacijom iz prethodnog perioda. Pored ove dvije kategorije investicija najveću rasprostranjenost su imale investicije u nekretnine. Investiranje u nekretnine je motivisano sa dva osnovna razloga. Jedan razlog je što crnogorsko primorje, kao još uvijek na određen način neosvojeno tržište, ima vrlo velike potencijale za budući razvoj turizma i ako pogledate stope rasta turizma to su već nekoliko dvocifrene stope rasta. To znači da je jedan od motiva svakako bio investiranje u oblast turizma. Drugi motiv koji je takođe bio prisutan, a koji je opet sa svoje strane legitiman, jeste činjenica da su pojedinci, često stranci pravilno procijenili da će vrijednost nekretnina na crnogorskom primorju rasti, tako da imamo situaciju da neki stranci koji su investirali u nekretnine sada te nekretnine prodaju, ali po višoj cijeni od one cijene po kojoj su kupili i na taj način ostvaruju profit. To je potpuno legitimna transakcija, međutim, ono što nije dobro, to je da se u Crnoj Gori još uvijek ne naplaćuje porez na kapitalnu dobit, znači kada kupite neku nekretninu po nižoj cijeni, a prodate je po višoj, ta razlika se ne oporezuje po osnovu kapitalne dobiti što bi trebalo uvesti u narednom periodu. Priliv stranih direktnih investicija se sigurno pozitivno odražava na finansijski sistem, jer je na ovaj način došlo više novca sa jedne strane u bankarski sistem, a sa druge strane došli su kvaliteniji klijenti, jer bez razvijene privrede nemate ni razvijenost bankarskog sistema, kao što važi i obrnuta uslovljenost.

RSE: U domaćim stručnim krugovima čini se vlada veliko zadovoljstvo stanjem crnogorskog bankarskog sektora koji je u međuvremenu upotpunosti privatizovan?

FABRIS: Što se tiče bankarskog sitema svi indiktori su vrlo impresivni. Tako, na primjer, ukupna aktiva banaka krajem novembra iznosila je čak 1,25 milijardi eura i u odnosu na kraj prethodne godine ona je povećana za čak 80%. Depoziti imaju trocifrenu stopu rasta. Odobreni krediti imaju trocifrenu stopu rasta. S obzirom da radim u Centralnoj banci, koja je nadležna za neku vrstu kontrole bankarskog sistema, možda ne bi bilo korektno da previše hvalim bankarski sistem. Evropska banka za obnovu i rekonstrukciju u svom Transition report-u dala pozitivnu ocjenu crnogorskim reformama samo zbog reformi koje su tekle u bankarskom sistemu. Evropska komisija je u svojoj nedavnoj studiji, posvećenoj stanju privrede u zapadnom Balkanu, istakla da su osnovni faktori rasta u Crnoj Gori turizam i bankarski sistem. Dovoljno je vratiti se pet, šest godina unazad kada možete vidjeti da nije bilo ni štednje, niti je bilo mogućnosti da uzmete kredit kada je jednostavno bankarski sistem samo postojao na papiru.

RSE:
Na prvi pogled u Crnoj Gori je velika konkurencija između velikog broja prisutnih banaka među kojima su i neke značajne strane banke. Ipak krediti su, prije svega imam na umu stambene kredite, prema opštim ocjenama još uvijek veoma skupi.

FABRIS: Ukoliko posmatrate kamatne stope na stambene, a i ostale kredite, možete bez ikakve dileme konstatovati da su kamatne stope u Crnoj Gori još uvijek više nego što su kamatne stope u euro-zoni koje po prirodi stvari, s obzirom da koristimo euro, treba da gravitira. Konkurencija je prisutna i konkurencija je pozitivna stvar, jer konkurencija utiče na obaranje kamatnih stopa. Vratite se samo četiri, pet godina unazad i vidjećete da stambeni krediti uopšte nijesu postojali. Međutim, od kako su uvedeni, kamatne stope opadaju. To opadanje je blago, nije veliko, ali ukoliko pogledate prosječno ponderisanu kamatnu stopu ona će na kraju 2006. biti za oko 1,5% niža u odnosu na kraj 2005. Na kraju 2005. ona je bila niža za oko 2% u odnosu na kraj 2004. godine. Kamatne stope opadaju. Međutim, problem je što kamatne stope najsporije opadaju na kredite koji se odobravaju sektoru stanovništva i zbog toga stanovništvo, često sasvim opradano ima utisak i činjenicu da su kamatne stope previsoke. Centralna banka Crne Gore konituirano radi anketu među bankama o očekivanim pravcima kretanja kamatnih stopa i prema našoj posljednoj anketi za 2007. godinu realno je očekivati nastavak tendencije opadanja kamatnih stopa svih, pa i na stambene kredite. U našoj anketi od deset banaka, devet banaka je izrazilo očekivanje da će u 2007. godini sniziti svoje kamatne stope, a samo jedna banka je smatrala da će kamatne stope zadržati na nepromijenjenom nivou. Takođe, treba imati u vidu da je i u prethodnoj godini na tržištu evropske monetarne unije došlo do rasta kamatnih stopa zato što je evropska Centralna banka povećala svoju bazičnu kamatnu stopu. U toj situaciji kada je u Crnoj Gori opala kamatna stopa nastavila je da se smanjuje ona razlika između kamatnih stopa u Crnoj Gori i na tržištu evropske monetarne unije.

RSE: Imajući sve to u vidu kada će građani Crne Gore, inače ugroženi naletom stranaca koji u nedogled podižu cijene nekretnina, moći da riješe stambeni problem kupovinom stana na kredit po pristojnim, a ne kako se u javnosti najčešće ocjenjuje, zelenaškim uslovima?

FABRIS:
To je stvar konkurencije među bankama. Nije realno očekivati da se možemo vratiti na period socijalizma kada su stanovi bili poklanjani ili su uzimani krediti koji se nijesu vraćali. Kredit je tržišna kategorija, a kamatnu stopu na kredit određuju isključivo banke. S druge strane prošle godine smo imali program države koja je na određen način subvencionisala kredite za jedan veliki broj određenih kategorija stanovništva. Takvi programi mogu biti vrlo korisni. Takvi programi mogu vršiti dalji pritisak na banke da obaraju kamatne stope. Moje neko očekivanje je da je potreban period od četiri, pet godina najmanje da dođemo na nivo kamatnih stopa koje su približno ili neznatno više nego što postoje na tržištu evropske monetarne unije. Imamo činjenicu da faktički ovaj segment nije postojao kreditiranjem nekih dvanaest, trinaest godina. Imali smo situaciju da su banke u prethodnom periodu faktički uništene što zbog sankcija, što zbog ostalog okruženja. Jednostavno, mi preko noći ne možemo stvoriti bankarski sistem koji će davati rezultate kao što ga daje bankarski sistem u nekim najrazvijenijim zemljama evropske monetarne unije. Kamatne stope na stambene kredite opadaju iz godine u godinu i ta tendencija će se nastaviti, međutim, ne treba očekivati neku tendenciju drastičnog i dramatičnog pada kamatnih stopa. Ona će biti blaga, postepena, ali svakako će biti kontinuirana.

RSE: Crna Gora se još uvijek nije „izliječila“ od svoje hronične bolesti spoljnotrgovinskog deficita. Kakve su šanse da Crna Gora i u ovoj oblasti postigne ravnotežu i koliko ovom deficitu doprinosi i faza razvoja u kojoj se Crna Gora nalazi, odnosno potreba uvoza opreme i repro-materijala?

FABRIS:
Jedna privreda u tranziciji, u periodu kada se dinamično razvijala nije uspjela da izbjegne visok nivo spoljnotrgovinskog deficita. Koliko je iznosio spoljnotrgovinski deficit u 2006. godini još uvijek ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će on biti izuzetno visok i da će biti visok na nivou koji, dugoročno posmatrano, nije održiv. Međutim, sa druge starane postoji dosta argumenata u prilog činjenice da je to razvojni deficit i koji bi se mogao postepeno smanjivati. Mnogo je razloga uticalo da deficit bude visok. Prvo, s jedne strane imali smo izuzetno visok rast ekonomske aktivnosti. Crnogorska privreda je visoko uvozno zavisna što znači kada povećavate nivo ekonomske aktivnosti onda morate da povećavate i uvoz, jer uvozite sirovine, repromaterijale i sl. Sa druge strane, u prethodnoj godini smo imali izuzetno dinamičnu građevinsku aktivnost: rekonstruisana su dva aerodroma, rekonstruisane su neke saobraćajnice, rekonstruisan je veliki broj hotela na crnogorskom primorju. To je sa jedne strane značilo veliki uvoz reprodukcionog građevinskog materijala, a sa druge strane to je značilo da je angažovan i dio stranih građevinskih preduzeća. Takođe, prethodne godine smo imali izuzetno visoke cijene nafte i naftnih derivata na svjetskim berzama, a Crna Gora kao njihov veliki uvoznik morala je da ih uvozi bez obzira na cijenu. Na kraju, ne treba zanemariti činjenicu da visok priliv stranih direktnih investicija u prvoj fazi nedvosmisleno povlači i visok rast uvoza. Kad strano preduzeće kupi neko domaće preduzeće ono bar u prvoj fazi mora da uveze opremu za to preduzeće. Ukoliko je neko hotelsko turističko preduzeće morate uvesti nov enterijer za to preduzeće, krećete da uvozite sirovine. Znači strane direktne investicije bar u prvoj fazi utiču na veliki rast uvoza. Kada imete u vidu sve ove faktore možete donekle naći opravdanje da je visok deficit spoljnotrgovinskog računa platnog bilansa posljedica ubrzanog razvoja. Međutim, činjenica je da je taj deficit dugoročno neodrživ. On u ovom trentuku ne predstavlja problem za Crnu Goru zato što je on upotpunosti pokriven prilivom stranih direktnih investicija. Međutim, nijedna privreda, pa ni crnogorska, nema neograničen kapacitet za privlačenje stranih direktnih investicija. Taj potencijal je vremenski ograničen i ukoliko nakon perioda kada presahne visok priliv stranih direktnih investicija, ostane visok deficit tekućeg računa, to će biti potencijalna opasnost, jer u takvim uslovima taj deficit će moći da se finansira samo na jedan način, a taj način je rast zaduživanja privrede. Sa druge strane, rast zaduživanja privrede prije ili kasnije će uvesti zemlju u situaciju takozvanog budžetskog deficita, jer se i budžetski deficit i platnobilansni deficit često nazivaju blizanci deficiti jer jedan povlači drugog i obrnuto. To znači da smo još uvijek na vrijeme da preduzmemo čitav niz aktivnosti koje će biti usmjerene na povećanje konkurentnosti crnogorskog izvoza, a na to će u velikoj mjeri uticati i priliv stranih investicija, odnosno nova privatizovana preduzeća. Realno je očekivati da će u budućnosti početi efikasnije proizvode.

RSE:Siva ekonomija još uvijek ima značajno učešće u crnogorskoj ekonomiji. Kada će Crna Gora postići neki, prema evropskim mjerilima, prihvatljiv novo?

FABRIS: Svako ko prošeta bilo kojom ulicom može da vidi veliki broj nelegalnih proizvoda koji se prodaju na ulicama. Jedan od problema je to što mi ne znamo tačno koliko iznosi učešće sive ekonomije u društvenom proizvodu, s obzirom da posljednjih godina nijesmo imali neko reprezentativno istraživanje, tako da se procjene kreću od 15 – 30%. Sa druge strane, nije jednostavno ni suzbijati sivu ekonomiju, jer ukoliko suzbijete sivu ekonomiju vi sa jedne strane pomažete proizvodnju onih koji legalno proizvode, koji plaćaju poreze i doprinose, doprinosite većim prihodima u budžet, a sa druge strane pravite problem zato što ugrožavate neke socijalno ugrožene slojeve. Po mom mišljenju pravi put za eliminisanje sive ekonomije bio bi gdje god je to moguće prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Na primjer, dati onima koji ne plaćaju porez određene poreske olakšice da u periodu od dve do tri godine pređu na potpuno legalan sistem poslovanja. Naravno, onu koja je potpuno ilegalna kao što je, na primjer, šverc cigareta, takve oblike sive ekonomije treba svim raspoloživim sredstvima gasiti, odnosno oštro sankcionisati i kažnjavati. Siva ekonomija je prisutna u svim zemljama, kako u razvijenim tako u ne razvijenim, tako i u privredama u tranziciji. Međutim, razlika je u njenom učešću u nivou u društvenom proizvodu. Na žalost, mi nemamo kao što sam pomenuo tačan podatak da bi mogli da znamo gdje se Crna Gora nalazi po učešću sive ekonomije u društvenom proizvodu, jer se procjene kreću u rasponu od 15 – 30% društvenog proizvoda.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG