Dostupni linkovi

Status Kosova biće rešen definitivno


Američki ambasador u Srbiji Majkl Polt (Michael C. Polt) u intervjuu Radiju Slobodna Evropa izjavio je kako smatra da će status Kosova biti rešen definitivno, a ne da će biti privremenog karaktera. Ambasador Polt navodi da američki stav da se kosovski problem mora rešiti ostaje jasan. Sjedinjene Američke Države žele to rešenje u veoma skoroj fazi ove godine, kazao je, uz ostalo, američki ambasador u intervjuu Radiju Slobodna Evropa. Intervju je emitovan u sklopu promotivnog projekta "Radio Slobodna Evropa u gostima", u okviru kojeg smo gostovali na beogradskoj televiziji Studio B.


RSE:
Gospodine Polt, kako se osećate u Beogradu? Kako se osećate u studiju?

POLT: Drago mi je što sam ovde. Gostovao sam ranije u ovom studiju i drago mi je što sam ponovo ovde. Drago mi je što je u Beograd konačno stigla zima jer je bilo neprirodno toplo. Danas je divan, hladan dan.

RSE: Da, ovo vreme je i mnogo zdravije, zar ne?

POLT: Da, za ovo doba godine.

RSE: Danas nećemo razgovarati o klimatskim promenama, zdravlju i sličnim temama. Pozabavićemo se nekim veoma komplikovanim pitanjima kao što su izbori u Srbiji i predlog za status Kosova koji će biti obelodanjen uskoro, već 2. februara. Počela bih ovaj intervju pitanjem kako se osećate nakon izbora u Srbiji? Da li možete da predvidite kakvu Vladu ćemo imati i ko će biti premijer?

POLT: Pre svega, želeo bih da kažem da sam imao razgovore sa svim liderima demokratski i refomistički orijentisanih stranaka koje su učestvovale na izborima. Svima njima, kao i srskom narodu, čestitao sam na visokoj izlaznosti. Veliki broj glasača je odlučio da izađe na izbore i da glas stranci po svom izboru, učestvujući na taj način u demokratskom procesu. Time su birači posali veoma jasnu poruku, a to je da žele Srbiju koja je okrenuta budućnosti, koja se kreće ka evroatlantskim integracijama i da žele lidere koji će to realizovati. To je po mom mišljenju najveći uspeh ovih izbora. Što se tiče buduće Vlade, na građanima ja da izvrše pritisak, a na liderima da donesu odluku i dođu do dogovora.

RSE: Da, ali očekujete li da će demokratski blok partija formirati buduću Vladu Srbije?

POLT: Neophodna većina za to postoji, neophodno je da lideri dođu do sporazuma i da vođstvo uvaži volju naroda. A po meni je rezultat izbora -očekivanje birača da što pre bude formirana većinska demokratska Vlada.

RSE: Izbori u Srbiji su u izvesnom smislu stvorili uslove za gospodina Ahtisarija da konačno dođe u Beograd i Prištinu i predstavi svoj predlog za budući status Kosova. Da li ste zabrinuti da bi taj predlog mogao omesti demokratski proces u Srbiji, formiranje nove Vlade i da bi mogao osnažiti Radikale?

POLT:
Ne, nisam zabrinut. Znam da se mnogo diskutuje oko toga da će se, ukoliko se sada razmatra pitanje Kosova, oslabiti ionaka veoma slaba demokratska struktura Srbije. Pre svega, demokratske strukture Srbije nisu slabe. Činjenica je da su i ovoga puta u Srbiji održani veoma uspešni i fer izbori. Srpski narod razume demokratske procese i u njima učestvuje. Srpski narod je svestan realnosti i ume sa njom da se nosi. Ne mislim da će iskreni razgovori o budućnosti Kosova dovesti do radikalizacije društva i političkih procesa u Srbiji. Milsim da je mnogo opasnije nedonošenje odluke, oklevanje i nerazjašnjeno pitanje budućnosti Kosova, a pre svega pitanje budućnosti Srbije, što bi predstavljalo prepreku razvoju i političkoj stabilnosti čitavog regiona.

RSE: Ipak, ovde u Srbiji se često može čuti sledeće pitanje: ako su zapadne zemlje imale na umu nezavisnost Kosova još pre sedam godina, zašto je potpisivan Kumanovski sporazum sa Miloševićem? Zašto je doneta rezolucija 1244 Saveta bezbenosti, prema kojoj je Kosovo deo Srbije? Drugim rečima, zašto Kosovo nije uzeto Miloševiću, a ne demokratskim snagama koje su oborile Miloševića?

POLT: Pitanje je sasvim umesno. Naravno, odbacio bih tvrdnju da je Zapad odlučivao o bilo čemu 1999. godine kada je u pitanju budućnost Kosova. Ono što smo u to vreme želeli da učinimo, a to smo i postigli, jeste da prekinemo krvoproliće, kršenje ljudskih prava, raseljavanje stotine hiljada ljudi i svega onoga što je Milošević činio. To smo postigli. Uspostavili smo režim i proces koji će vremenom dovesti do konačnog rešenja pitanja statusa Kosova i sada smo došli do te tačke. Naravno, postoje stvari koje je možda trebalo uraditi drugačije, ali cilj je bio da obe strane, Beograd i Priština, dođu do sporazuma. Nadamo se da možemo da pomognemo da se, na čelu sa gospodinom Ahtisarijem, sada dođe do fer i efektivnog rešenja za Kosovo i ja sam čvrsto uveren da je tako nešto moguće.

RSE: Situacija na Kosovu je takva, što je i gospodin Kai Eide podvukao, da demokratski standardi nisu ispunjeni. Broj Srba raseljenih sa Kosova iznosi oko 200.000, skoro kao i pre šest-sedam godina. Ko je kriv za to? Može li se, sa takvim rezultatima, reći da je misija UN ispunjena?

POLT: Znate, veoma je lako samo sedeti i govoriti ko je kriv za šta i okrivljavati druge. To nije produktivno. Jasno je da tokom proteklih 6-7 godina mi - međunarodna zajednica, ljudi koji žive na Kosovu – Srbi, Albanci i drugi, kao ni ljudi u Srbiju, nismo postigli sve ono što smo želeli da bismo imali jedno istinski otvoreno, demokratsko i multietničko društvo na Kosovu koje će se razvijati bez supervizije sa strane. To sada pokušavamo da učinimo kroz proces koji vodi gospodin Ahtisari. Dakle, sada ne želimo da se okrećemo prošlosti i razmatramo šta nismo učinili, zbog čega i koga treba za to kriviti, već želimo da rešimo ovo pitanje i omogućimo ljudima na Kosovu, bez obzira na njihovo poreklo i nacionalnost, da žive u sredini koja će se u potpunosti integrisati. Cilj svih naših napora i osnovni cilj inostrane politike SAD je puna integracija Srbije i čitavog regiona u evroatlantsku zajednicu i Evropu bez sukoba.

RSE: Evropska unija se trenutno nalazi u nekoj vrsti krize, imam u vidu zastoj oko Ustava, koji je odbačen u dvema zemljama, i proces proširenja Unije, koji je prilično usporen. Zar Vam se ne čini da u ovakvoj situaciji i ne postoji “kolač” koji je moguće ponuditi preostalim balkanskim zemljama kako bi se ubrzale njihove demokratske reforme? Reći “jednoga dana postaćete deo EU” ne zvuči baš stimulativno. Šta Vi mislite?

POLT: Evropa nije u krizi. Evropska unija nije u krizi. Evropska unija prolazi kroz proces rasta i evolucije što predstavlja promenu, a promene mogu biti teške. Naši evropski prijatelji se nose sa tom promenom na veoma efikasan i ubedljiv način. Sasvim je prirodna činjenica da narodi Evrope imaju ponekad određenih rezervi i različite stavove kada je reč o tempu i načinu na koji se Evropa integriše nakon Hladnog rata. Ali, kao što ste podvukli, vreme jeste veoma bitno. Od ključnog značaja je izabrati pravi momenat i iskoristiti priliku u pravom trenutku. Žao mi je što je Srbija propustila nekoliko prilika tokom proteklih šest godina, nakon obaranja Miloševićevog režima, da se uključi u neke evropske integracije koje bi znatno ubrzale integraciju Srbije. Sada je došao trenutak kada se ne treba osvrtati unazad i okrivljavati već treba iskoristiti trenutak. Evropa se suočava sa problemima vezanim za širenje Evropske unije, ali treba se pridružiti tim naporima jer je Srbija Evropa, ona je deo Evrope. Srbija bi trebalo da uloži dodatni napor kako bi se integrisala u Evropsku uniju.

RSE: Srbija je primljena u Partnerstvo za mir, koje je predvorje NATO-a. Dugo vremena je uslov za njen prijem u Partnerstvo bilo izručenje Mladića, optuženog za ratne zločine. Gotovo je izvesno da će Evropska unija nastaviti pregovore sa Srbijom, ne čekajući da Mladić bude izručen. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

POLT: Naravno, ja ne želim da prejudiciram šta će Evropska unija učiniti jer na Evropskoj uniji je da donese odluku. Ali, to što su SAD u Rigi podržale prijem Srbije u Partnerstvo za mir jeste veliki korak u smislu poverenja. Mi smo u Partnerstvu Srbiji pružili ruku sa porukom da, iako nije ispunila sve obaveze prema Haškom tribunalu koje je preuzela na sebe kao članica Saveta bezbednosti, želimo da joj kroz partnerstvo u evroatlantskim integracijama damo šansu da pokaže napredak po tom pitanju i da se integriše u bezbednosni sistem i evroatlantski prostor. Naša poruka je jednostavna. Razumemo da neke stvari još nisu onakve kakve bi trebalo da budu, ali u isto vreme želimo da dokažemo da je interes SAD, NATO-a i Evrope partnerstvo, prijateljstvo i zajedništvo sa Srbijom. To predstavlja znak poverenja.

RSE: U slučaju da Evropska unija donese odluku o nastavku pregovora bez ispunjenja uslova koji se tiče izručenja generala Mladića Hagu, da li biste podržali takvu odluku?

POLT: Ne bih imao ništa protiv ukoliko bi Evropska unija donela takvu odluku. Ono što je od ključnog značaja, kada je reč o NATO-u i Evropskoj uniji, ukoliko dobro razumem poziciju Evropske unije, jeste da Srbija može da krene putem članstva u NATO-u, ukoliko to želi, i možda ka članstvu u Evropskoj uniji, ukoliko Evropska unija donese takvu odluku, ali Srbija neće postati članica ni jedne od ove dve organizacije ukoliko ne ispuni svoju obavezu vezanu za hvatanje ratnih zločinaca i kažnjavanje onih koji su krivi za počinjena zverstva.

RSE: Da li želite da kažete da će srpske vlasti morati da izruče Mladića pre potpisivanja sporazuma sa Evropskom unijom?

POLT: Ne želim da spekulišem oko odluka Evropske unije. Mislim da je to trenutni stav Evropske unije i mislim da će se tog stava Evropska unija držati i ubuduće. Ali moraćete da sačekate i vidite kakva će biti njihova odluka.

RSE: Da li je Kosovo poslednji rebus, poslednje otvoreno pitanje na Zapadnom Balkanu? Postavljam ovo pitanje zato što ima strahova koje osećate u Srbiji da bi, čak i nakon što Kosovo ode – ako ode - i neki drugi njeni delovi, kao što su recimo Sandžak ili Vojvodina, mogli da ispolje pretenziju da krenu sličnim putem.

POLT: Kosovo je poslednja kockica u “slagalici” sa sigurnu, prospreritetnu i Srbiju okrenutu budućnosti, a Srbija je poslednji deo slagalice u snažnoj jugoistočnoj Evropi koja u potpunosti prihvata svoju ulogu u evroatlantskoj zajednici. U tom smislu slažem se sa vama. Izostanak rešenja za Kosovo sprečava i građane Kosova i Srbije da u potpunosti ostvare svoje potencijale u Evropi 21.veka i u odnosima između Evrope i Sjedinjenih Država koje će definisati 21. vek. Mi gotovo ahanrono govorimo o oblikovanju Evrope u trenutku dok čitav ostatak globalne zajednice govori o oblikovanju sveta. I zaista, ono što nam treba jeste Srbija kao partner za modelovanje svetske zajednice, a ne ona koja će se okretati vekovima starim problemima. Oni u ovom trenutku treba da budu rešeni, ali će u budućnosti izgledati skoro trivijalni, kad na njih bacimo pogled sa vidikovca ujedinjene Evrope. Krajem II Svetskog rata, kada je evropski eksperiment počinjao, mnogo ljudi bi se nasmejalo na pomisao o otvorenim granicama između Nemačke i Francuske, Britanije i ostatka Evrope, o tome da ćete voziti auto sa jednog na drugi kraj Evrope, a da vas niko ne zaustavi. Upravo to će se dogoditi ovde. Pitanje je samo koliko brzo će se to dogoditi. Mislim da građani Srbije žele da se to vrlo brzo dogodi, a vođstvo ove zemlje će morati da pokaže da li je te želje prevodilo u stvarnost.

RSE: Ipak, ovde se vrlo često čuje argument, koji ste i Vi, sigurna sam, toliko puta čuli: Evropska unija, Sjedinjene Države, međunarodni igrači pokušavaju Srbiji da poruče da granice nisu bitne, da će postati deo Evropske unije koja će relativizovati granice na Kontinentu. S druge strane, ako pokušate tu istu poruku da uputite, recimo, Crnoj Gori ili Hrvatskoj ili Makedoniji… ili Kosovu…?

POLT: Mi zapravo diskutujemo o tome i sa Hrvatskom i sa Crnom Gorom. Pitanje granica u celom regionu jeste predmet diskusije i mi to radimo korak po korak. Sjedinjene Države zapravo imaju aktivni program u Srbiji, u Crnoj Gori, ali i u drugim delovima regiona, kako bi učinili granice transparentnijima; sigurnijima u smislu kooperativnije kontrole ilegalnog trafikinga preko granica, ali i transparentnijima na način na koji su to granice u ostatku Evrope, tako da ne morate da budete zaustavljani krećući se između, recimo, Srbije i Hrvatske, Hrvatske i Bosne, Srbije i Bosne i tako dalje. Cilj je da se stigne do onakve Evrope koju je jedan broj zemalja dostigao, ali i da se ide dalje. Sjedinjene Države će učiniti sve da kroz proces evroatlantskih odnosa takav razvoj pomognu.

RSE: Ruski predsednik Vladimir Putin je nekoliko puta u poslednje vreme pokazao prilično čvrst stav prema pitanju budućeg statusa Kosova. Takođe je činjenica da on nikad nije bio jači u svom predsednikovanju nego što je sada. Da li već sada Sjedinjene Države i Evropska unija iza scene pregovaraju sa Rusijom?

POLT: Znate, mnogo se spekuliše o podelama u tzv. Kontakt-grupe, podelama između Rusije i Sjedinjenih Država ili Rusije i Evrope po pitanju Kosova. Činjenično stanje je sledeće: Sjedinjene Države i druge članice Kontakt-grupe u tom telu veoma efektivno sarađuju. Tu je uključena i Rusija. Razume se, u tom procesu imali smo vrlo aktivne polemike i nismo uvek iskazivali saglasnost u svakom sitnom detalju, ali smo uvek dolazili do konsenzusa. Sam proces koji predvodi Ahtisari, koji u Beograd i Prištinu dolazi sledeće nedelje, zapravo je rezultat konsenzusa Kontakt-grupe. Da li ćemo uspeti da u ovom pitanju postignemo saglasnost? Nadamo se da hoćemo. Da, svakako, mi radimo na očuvanju takvog konsenzusa. Ako se stvari budu razvijale u drugom pravcu, američki stav da se kosovski problem mora rešiti ostaje jasan: mi želimo to rešenje u veoma skoroj fazi ove godine. Mislim da Evropska unija i naši evropski partneri u Kontakt-trupi dele taj stav. Smatram da i Rusija želi rešenje kosovskog problema, da ni ona ne želi da gleda nesređeno ili u još gorem slučaju, opasno Kosovo. Zato se se nadam da ćemo svi u Kontakt-grupi doći do odluke koja će podržati fer rezoluciju za Kosovo, fer pre svega za ljude koji danas žive na Kosovu.

RSE: Postoji zabrinutost da bi se, čak i kad Kosovo dobije novi status, moglo dogoditi da krenu pritisci da se izdejstvuje i de jure nezavisnost. Da li Vas takva potencijalna opasnost brine? U vezi sa tim pitanjem je i sledeće: da li će Sjedinjene Države koje su spremne da odu iz ovog regiona, u slučaju takvog scenarija, biti prinuđene da se u njega vrate?

POLT: Pre svega želim da kažem ovo: kosovski status će biti rešen i biće, po mom mišljenju, rešen definitivno. Dakle, taj status Kosova će biti onakav kakav bude definisan na kraju Ahtisarijevog procesa, sankcionisan, nadajmo se, i rezolucijom Saveta bezbednosti.

RSE: Postoje stavovi da novi status neće biti de jure, međunarodno priznat suverenitet u smislu da Kosovo može istaći zastavu na zgradu Ujedinjenih nacija. Neki smatraju da je ovo samo prvi stepen u rešavanju konačnog statusa Kosova.

POLT: Ne mislim da će to biti status privremenog karaktera. Biće to veoma jasna, veoma nedvosmislena odluka na kojoj će Kosovo graditi budućnost. Ne, to neće biti tip statusa koji ste sugerisali u svom pitanju. Drugi deo vašeg pitanja bio je... pomozite mi.

RSE: Pitala sam: ako se radi o nekom modusu uslovne nezavisnosti, limitirane nezavisnosti, da li bi to stvorilo povoljnu klimu za naoružane elemente tamo da počnu da vršljaju...

POLT: Pre svega, stvoriće se takva klima da će ljudi dobre volje moći da implementiraju to buduće rešenje. Naravno, takvih – ljudi dobre volje – koji će sprovoditi u život budući status, kakav god on bio, ima mnogo. I u Beogradu i u Prištini, na Kosovu i u drugim delovima Srbije. Ima, međutim, i mnogo onih koji bi želeli da to sve propadne. Mi nemamo nameru – mi u Kontakt-grupi, mi u Sjedinjenim Državama, mi sa svojim partnerima u Evropskoj uniji i svojim prijateljima u Rusiji nećemo dozvoliti da se to dogodi i učinićemo sve što možemo da sprečimo da se to dogodi. Sjedinjene Države se neće dezangažovati na Kosovu. Došli smo tamo da završimo posao zajedno sa svojim partnerima i želimo da taj posao bude okončan - u najboljem interesu Sjedinjenih Država, u najboljem interesu Srbije i u najboljem interesu Evrope u celini.

RSE: To je i gospodin Powell izjavio pre nekoliko godina, ako se ja dobro sećam, ali vi ipak odlazite iz regiona, a Evropska unija preuzima misiju od Ujedinjenih nacija. Hoće li Evropska unija biti dovoljno odlučna, može držati stvari pod kontrolom?

POLT: Mi ne odlazimo, a naši evropski partneri su više nego osposobljeni da, kako kažete, drže stvari pod kontrolom. Ja to ne bih nazvao tako, pre bih rekao: da pokreću region napred, zajedno sa nama. Sjedinjene Države definitivno imaju interes u održavanju odličnih odnosa sa Evropskom unijom. To uključuje svaki delić, a ne samo izvesne regione Evrope. Mi ne napuštamo Kosovo. Radićemo zajedno sa svojim prijateljima iz Evropske unije i međunarodnom zajednicom u celini jer ovaj projekat zahteva izuzetno veliki napor: ići napred, ali voditi pre svega i više od svega računa o interesima stvarnih ljudi. Mi, nažalost, sve vreme govorimo o geopolitičkim linijama i granicama, zastavama, nacionalnim simbolima, ali sve to treba da služi ljudima koji tamo žive i njihovim životnim interesima. I Srbi, i Albanci i Aškali, Romi i pripadnici svih drugih grupa zaslužuju da žive u ekonomskoj, političkoj, fizičkoj, socijalnoj i sveukupnoj sigurnosti u bilo kom delu regionu u kojem su izabrali da žive.

RSE: Gospodine ambasadore, da li imate bojazni da bi novi kosovski status mogao zatalasati Bosnu. Tamo ima elemenata koji rezonuju na ovaj način: ako Kosovo može da ode iz Srbije, Republika Srpska može da ode u Srbiju. Dobro, bilo bi fer pomenuti da je gospodin Dodik vašeg kolegu, američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini uveravao ovih dana da novi status Kosova neće uticati na situaciju u Bosni.

POLT: Brine me neodgovorno ponašanje bilo kog lidera u regionu. U tom smislu, Sjedinjene Države će pratiti osluškivati i direktno komunicirati sa regionalnim čelnicima koji ne žele da budu naši i evrospki partneri, koji ne žele da učine ovaj region mirnim, bezbednim i spremnim za evroatlantske integracije. Pitanje Bosne i Republike Srpske je odvojeno pitanje i to pitanje je rešeno. Dejton se za to postarao. Sada govorimo o razvijanju i nadgrađivanju Dejtona, kako bi se Bosna učinila uspešnom i spremnom za punu integraciju za evroatlantsku zajednicu. Šta god da se dogodi na Kosovu, to neće biti presedan koji će važiti za Republiku Srpsku. Taj problem je rešen Dejtonom, sada se to rešenje može konstruktivno nadgrađivati – i to je to.

RSE: Možete li dati ocenu stanja u Bosni, 10 godina, odnosno, više od 10 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma? Mnogi posmatrači ističu da se ni u ovom dugom periodu tri etničke zajedinice nisu približile jedna drugoj.

POLT: Znate, mi smo došli u Bosnu kad je krv tekla ulicama. Došli smo u Bosnu kad su ljudi i kuće od metaka padali od metaka kao snoplje. Bila je to istinska ljudska tragedija koja se odvijala pred našim očima. Zaustavili smo to. Obnavljanje i građenje psiholoških, socijalnih, ekonomskih i političkih odnosa između ljudi koji su se doskora ubijali zahteva vreme. Mislim da smo ipak napredovali. Postigli smo progres u mnogim oblastima: kad je reč o zajedničkim oružanim snagama, postigli smo napredak kad je u pitanju centralna vlada... Dobro, još uvek su tu entiteti koji imaju posebne ingerencije, ali to samo po sebi nije problem. Sve dok postoji zajedničko opredeljenje za ono što je zaista ključno za 21. vek, umesto otvaranja bitaka iz 18., devetnaestog ili prethodnih vekova. Sve dok se zajedno traže odgovori na pitanja kako da izgradimo bolji svet u u 21. veku. Mislim da su građani, obični ljudi, često spremniji od svojih lidera da prihvate priliku i šansu da žive u 21. veku, a ne u nekim prošlim stolećima.

RSE: Dotaknimo na trenutak aktuelni rat protiv terorizma. Šta su vaše glavne brige i preokupacije kad je reč o američkoj spoljnoj politici nakon 9. septembra 2001? Šta će, u tom smislu, biti glavni problemi u toj borbi i za sve nas druge. Da li je uopšte moguće boriti se protiv pokreta zvanog islamski radikalizam?

POLT: Znate, to je zapravo mnogo šire nego problem islamskog radikalizma. Ono protiv čega se borimo jesu zapravo ljudi koji u suštini žele da unište jedan način života, način života koji su širom sveta izgradili ljudi koji dele isti sistem vrednosti, zasnovan na dignitetu čoveka, vrednosti života kao takvog, demokratiji, slobodnom tržištu, otvorenom društvu, slobodnom izražavanju misli i volje. Sve to je ugroženo od strane osoba koje nisu vezane religijskom pripadnošću ili religijskim nalogom, već koje žele da proizvedu haos, destrukciju i ubijanje. Tu bitku smo odlučni da vodimo i u njoj ćemo pobediti. To je još jedan razlog, pored onih koje sam vam ranije pomenuo, da se širom sveta integrišu ljudi sličnih uverenja, oni koji su posvećeni slobodi i demokratiji, u zajedničkoj borbi protiv takvog ekstremizma, bez obzira da li je reč o Evropi, SAD ili bilo kom drugom delu zemaljske kugle i, što je još važnije, da su pristutni i među umerenim, slobodoljubivim glasovima u regionu Bliskog istoka koji dele nas cilj - okončanje ubijanja i destrukcije.

RSE: Da li Vas zabrinjava eventualna mogućnost islamskog fundamentalizma ovde na Balkanu?

POLT: Ja mogu da govorim samo o Srbiji, jer je to sredina koju najbolje poznajem. Sjedinjene Države su imale odličan odnos sa Islamskom zajednicom u Srbiji. Bili smo impresionirani konstruktivnim i umerenim stavom Islamske zajednice u Srbiji. Želimo da održimo ovakav odnos, a ohrabrivali smo i Vladu Srbije da zauzme isti stav, što je ona i učinila. Mi posebno želimo da sarađujemo sa mladim ljudima u Srbiji, a kada je reč o islamskoj zajednici sa njenim mladim pripadnicima, kako bismo se uverili da delimo zajedničku viziju ljudskog dostojanstva i slobode i kako bismo kroz saradnju očuvali tu viziju humanosti i slobode u Srbiji i proširili je na čitav region i svet. Mislim da je saradnja koju ovde imamo sa Islamskom zajednicom odlična.

RSE: U oblasti Sandžaka je bilo nekoliko incidenata i u analizama koje su urađene i objavljene izneta je procena da u Sandžaku raste broj vehabija za koje se pretpostavlja da su došli iz Bosne jer je za njih situacija u Bosni postala teška pa su jednostavno došli u Sandžak. Da li Vas to zabrinjava?

POLT: Veoma pomno posmatramo situaciju. Pratimo kretanja svih potencijalnih izvora nebezbednosti u celom svetu i u regionu. Da, brine me kada vidim da ekstremistički elementi iz drugih delova sveta, Evrope ili regiona dolaze u Srbiju kako bi uneli pometnju i kako bi konstruktivnu situaciju preokrenuli u destruktivnu. Imam poverenje u vođe Islamske zajednice u Srbiji i znam da prate situaciju jer sam u stalnom kontaktu sa njima. Oni prate situaciju i njihove vođe moraju da spreče da takav ekstremizam napadne i inficira Islamsku zajednicu u Srbiji.

RSE: Gospodine ambasadore, američki predsednik Buš je doneo odluku da pošalje više od 20.000 dodatnih vojnika u Irak. Ne samo Demokrate, već i neki Republikanci, kritikuju takvu odluku. Da li se američka vojska tamo zaglibila i ne može da izađe? Da li vas brine opasnost da bi ovaj konflikt mogao da preraste u građanski rat?

POLT: Predsednik je ove nedelje u svom govoru o stanju nacije predstavio plan na koji način se treba nositi sa veoma teškom situacijom sa kojom je suočen irački narod, iračka vlada i čitav region, čak i čitava svetska zajednica. Taj plan zaslužuje da mu se pruži šansa. Predsednik je poslao, ne samo trupe koje ste pomenuli, već i komandu tih snaga. General Petraeus će stupiti na funkciju čim njegovo imenovanje bude verifikovano. U ovom trenutku je neophodno, kao što je to predsednik Buš rekao, da stvorimo uslove, pre svega u Bagdadu, kako bi Vlada u Iraku učinila ono što je potrebno za ujedinjenje zemlje. Neophodno je da Vlada podjednako distribuira bogatstvo Iraka svim tamošnjim etničkim zajednicama, da u njoj učestvuje što je moguće širi spektar Iračana. Takođe je bitno kroz odnose sa drugima u regionu, da iračka Vlada ubedi, ne samo SAD već i ostatak regiona, da je sposobna da održi sigurnu i jedinstvenu strukturu koja će, baš kao i u Srbiji, moći da udovolji volji iračkog naroda. Irački narod ne želi svakodnevne eksplozije bombi i tela raskomadana tela po ulicama Bagdada i drugih gradova. Irački narod želi mir koji će odlučna Vlada obezbediti, a mi želimo da joj obezbedimo da nastavi da obavlja funkciju i da obezbedi sigurnost za građane.

RSE: Da li postoji mogućnost nekih drugih izazova u svetu, pored Iraka i rata protiv terorizma, koji bi predstavljali stratešku opasnost za SAD? Mislim na Iran i Severnu Koreju, recimo, odnosno na činjenicu da SAD ne bi bile u stanju da efikasno reaguju jer im je gro trupa u Iraku.

POLT: Ne verujem. Reći ću Vam, ne sećam se tačno reči bivšeg predsednika, Vi ćete ih se verovatno setiti, ali činjenica je da su SAD tokom svoje istorije bile suočene sa mnogim teškim izazovima. Uvek smo bili veoma odlučni u tome da ćemo se suočiti sa svakim izazovom i svakom vrstom opasnosti zarad društva kome smo posvećeni. Dakle, bez obzira na vrstu izazova širom sveta, za SAD ili njene prijatelje i saveznike u svetu, nastavićemo da gradimo neophodne koalicije i partnerstva, ali i održavamo individualnu snagu SAD-a kako bismo mogli da odgovorimo na sve potencijalne izazove i opasnosti. Uveren sam, s obzirom da smo uspeli da prevaziđemo izazove u prošlosti, da ćemo to uspeti i ovog puta.

RSE: Postoji mišljenje da je 20. vek pripadao SAD, da je to bio vek SAD-a, a da će 21. vek pripadati Kini. Šta Vi mislite o tome?

POLT: Mislim da 20. vek, 21., 22., 23., 24…i svi redom vekovi - pripadaju svetu. Mi jesmo velika, moćna i odlučna zemlja. Ali smo takođe i zemlja koja je duboko zainteresovana da živi u miru i harmoniji sa ostatkom sveta. Kroz saradnju sa drugima širom sveta želimo da odgovorimo na mnoge izazove sa kojima smo suočeni, pored političkih, vojnih i bezbednosnih: takvi su, recimo, sida, globalno zagrevanje i mnogi drugi koje je predsednik podvukao u svom obraćanju naciji. Budućnost pripada svima nama. Zemaljska kugla postaje mala, komunikacija postaje sve intenzivnija, sve smo bliži jedni drugima, doba elektronike nas je zbližilo, zbližilo nas je i mirno rešavanje konflikta. Budućnost ne pripada nekom ili nekima od nas već svima nama.

RSE: Gospodine ambasadore, da se pred kraj ovog intervjua vratimo u Srbiju. Kako biste ocenili odnose SAD i Srbije tokom proteklih 6-7 godina – kao nedovoljnu, dobru, veoma dobru ili izuzetno dobru saradnju?

POLT: Sugurno je da smo postigli veliki napredak u odnosu na Miloševićevo doba, kada smo bili u otvorenom sukobu. Ako na raspolaganju imam samo ponuđene ocene, rekao bih da je naša saradnja dobra i da se kreće ka veoma dobroj. Založiću se da u narednoj godini i nadalje ta saradnja postane izuzetna i mislim da je to moguće postići bez nekih većih problema - sve dok smo fokusirani na to da idemo u susret 21. a ne 14. veku. Ako mi i Srbija možemo da ostanemo posvećeni tome kao glavnom cilju, onda nismo daleko od ocene “izuzetno dobra” saradnja.

RSE: Dakle, šta je neophodno da se uradi? Šta bi buduća Vlada trebalo da učini da bi ova ocena bila “izuzetna”. Šta je to što je nedostajalo na političkom i ekonomskom polju?

POLT: Biću veoma iskren, ne pokušavajući pri tom da savetujem srpsku vladu, jer to nije na meni. Na srpskom narodu i liderima je da donesu odluku kako bi Srbiju trebalo voditi. Po mom mišljenju, neophodno je da svi mi, opet govorim o ideji i realnosti 21. veka, u potpunosti prihvatimo nov svet. Pod tim podrazumevam novu stvarnost globalne ekonomije, doba interneta i komunikacije, novonastalih i već postojećih opasnosti i činjenicu da danas vreme teče mnogo brže nego pre jednu deceniju ili pre jednog veka. Ono što mene brine i što bi bila preporuka našim srpskim prijateljima jeste da moraju da napreduju brže. Vreme nije na vašoj strani, baš kao što nije ni na našoj strani. Morate da iskoristite prilike koje vam se pružaju. Ukoliko propustite priliku, sledeća vam se možda dugo, dugo neće ukazati. A svet oko vas ne miruje. To bi bila moja najjača preporuka.

RSE: Srbija je, metaforički rečeno, sada takoreći“okupirana” od strane Evropske unije, zar ne? Dakle, mora da napreduje prilično brzo kako bi sustigla Rumuniju, Bugarsku...

POLT: Ne bih rekao da je okupirana.

RSE: To je bilo rečeno metaforički.

POLT: Srbija je okružena i Srbija je u zagrljaju Evropske unije. Srbiji je mesto u Evropskoj uniji, ona je evropska država i čim joj se ukaže prilika da krene bržim korakom ka punom članstvu, stvari će krenuti nabolje za srpski narod i, što je još važnije, za sledeću generaciju srpskog naroda – za one koji su sada u školi, za one koji su završili srednju, višu školu ili fakultet i koji se pitaju šta će biti sa njihovom budućnosti. To je danas najveći izazov za vlast u Srbiji.

RSE: Kada smo spomenuli Bugarsku i Rumuniju, najmlađe članove Evropske unije, ovde se mnogi pitaju: kako to da su Bugarska i Rumunija bolje od nas, da su one spremne za Evropsku uniju a Srbija nije?

POLT: Moj odgovor je: one nisu bolje već brže. I vi morate da ubrzate.
XS
SM
MD
LG