Dostupni linkovi

logo-print

Zajednička istraga zločina na području Zvornika


Zoran GLAVONJIC, Marko DIVKOVIC

Prvi istražni tim Srbije i Bosne i Hercegovine predvodiće Miroslav Alimpić, istražni sudija Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, dok će članovi ove ekipe biti i predstavnici tužilaštava i policija dve države. Njihov prevashodni zadatak biće istraživanje ratnih zločina počinjenih na teritoriji zvorničke opštine, rekao je Siniša Važić, predsednik beogradskog Okružnog suda:

„Šta je suština? Da se otkrivaju, pronalaze svedoci, odnosno bolje reći dokazi. Taj zajednički istražni tim će imati pravo i mogućnost da deluje i na području BiH i na području Srbije, da prikuplja dokaze i da kasnije, na osnovu tih dokaza, zasnova dovoljno kvalitetan procesni materijal, koji će, u zavisnosti od stava tužilaštva, ići kasnije u postupak. Ako bude takvih dokaza, a ja verujem da ćemo biti uspešni u tome.“

Sporazum o osnivanju ovog tima potpisan je u Beogradu, a tom prilikom Adnan Gulamovic, glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, izjavio je da očekuje da će sve dokaze koje prikupi ova istražna grupa moći da koriste i Srbije i Bosna i Hercegovina u pravosudnim procesima:

„Ono što me kao čoveka raduje je da ovaj sporazum pokazuje da možemo i umemo zajedno da se dogovaramo i sarađujemo. Da takve stvari ne moraju da se rade samo na najvišem, državnom nivou, već da to mogu raditi i niži organi vlasti. Normalno, uz odobrenje onih koji su iznad u ove dve zemlje.“

Za ratne zločine u zvorničkoj opštini 1992. godine u specijalnom sudu u Beogradu vodi se proces protiv šestorice pripadnika Teritorijalne odbrane, ali je istraga protiv dvojice od njih proširena, pa će se novoformirani istražni tim baviti zločinima počinjenim na tom području koji još nisu procesuirani. Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, nevladine organizacije koja se bavi istraživanjem ratnih zločina, rekla je za naš program da je saradnja pravosuđa Srbije i BiH sve intenzivnija, između ostalog i zbog toga što optužnicom za Zvornik nije bio obuhvaćen najveći zločin počinjen u toj opštini:

„To je ubistvo više od 700 Bošnjaka u Bijelom Potoku. Mi smo onda tražili da se otvori istraga za Bijeli Potok i Školsko-tennički centar gde je bilo zatvoreno tih 700 Bošnjaka, i onda je počela ta priprema i konačno pre leta je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine saopštilo da otvara istragu.“

Nataša Kandić kaže da je ovakva regionalna saradnja neophodna kako bi se pokrenuli sudski procesi i počinioci priveli pravdi:

„Ako hoćemo vladavinu prava i stvaranje demokratske budućnosti, onda nema drugog prioritetnijeg pristupa nego saradnja na procesuiranju onih koji su počinili ratne zločine. To je jedna društvena i pravna potreba.“

Strani predstavnici u Beogradu veoma su zadovoljni saradnjom pravosuđa Srbije i BiH. Rut van Rijn iz OEBS-a kaže da su zajednički napori veoma važni:

„Uspostavljanje zajedničkog istražnog tima je izraz spremnosti da se sazna istina, da se krivično gone i da se osude počinioci ratnih zločina. U zavisnosti od rezultata i iskustava, možda bi ovaj koncept mogao da se koristi i u drugim slučajevima.“

Sa tom idejom slaže se i Adnan Gulanović, tužilac Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, koji je poručio:

„Mislim da je ovo dobar put za sve ono što se desilo u proteklom ratu. Ovo bi trebalo da bude primer i drugim organima naših zemalja da krenu sa saradnjom i za neke druge događaje u istraživanju i dokumentovanju, i ja se iskreno nadam da će to i biti u budućnosti.“

Prve konkretne zadatke, zajednički istražni tim pravosuđa Srbije i Bosne i Hercegovine uradiće u najskorije vreme.

* * *

Svaki oblik saradnje koji vodi utvrđivanju istine i procesuiranju počinilaca zločina bezrezervno pozdravljamo. Smatramo da su Kantonalno tužilaštvo u Tuzli i Okružno javno tužilaštvo u Beogradu i do sada profesionalno obavljali svoj posao, a ovo je novi korak koji nam ulijeva optimizam, kaže predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih Zvorničana Ahmet Grahić:

«Svaki počinilac zločina ne može se više kriti po Srbiji. Jednostavno biće procesuiran nalazi se na bilo kojem mjestu stanovanja. Nama je u interesu da se procesuira što veći broj zločinaca. Kad će oni biti i na koji način osuđeni, to je već sasvim nešto drugo.»

Naš optimizam gradimo i na tome da će saradnja doprinijeti i proširivanju optužnica za zločine počinjene na drugim lakacijama, koje nisu obuhvaćene nijednom aktuelnom optužnicom. Od ukupno 1.534 nestala i zarobljena Bošnjaka Zvornika, do sada je pronađeno tek 1.100, kaže Grahić:

«Kad svjedoci daju svoje iskaze, mi očekujemo da će doći do proširenja optužnice - Bijelog Potoka, Drinjače, Jusića i svih ostalih mjesta na prostoru opštine Zvornik.»

U Udruženju povratnika opštine Zvornik također su optimisti. Očekuju da dosadašnja saradnja, danas potvrđena potpisima tužilaca, dovede do proširenja optužnice za nestanak žitelja naselja Divič. Na spisku nestalih, zarobljenih i ubijenih iz ovog naselja je 107 imena, a aktuelne optužnice obuhvataju tek njih 19, kaže predsjednik Udruženja povratnika Salih Kapidžić:

«Ja se nadam tome poboljšanju - da barem prava istina izađe na vidjelo.»

Porodice žrtava očekuju da se nakon sporazuma o saradnji konačno sa mrtve tačke pokrene istraga za zlodjela koja se pripisuju Vojinu Vučkoviću Žući, zapovjedniku jedinice «Žute ose», za kojeg mediji navode da živi u naselju Umka kod Beograda.

Zbog ubistva najmanje 19 civila i protjerivanje 1.822 civila sa ovog područja, pred beogradskim Okružnim sudom vodi se postupak protiv osam osoba, među kojim su najodgovorniji Branko Grujić i Branko Popović. Povratnička udruženja u BiH ističu da se još ne zna sudbina 669 Bošnjaka, nestalih 1992. godine u mjestu Bijeli Potok, te 42 stanovnika sela Jusići. Od ukupno 1.532 nestalih ili zarobljenih Bošnjaka sa ovog područja, zna se za sudbinu njih 1100.
XS
SM
MD
LG