Dostupni linkovi

logo-print

Do ustavnih promjena ni sa novom vlasti


Dok BiH svakim danom sve teže funkcionira pod teretom dejtonskog Ustava, nova vlast u samom startu ne nudi optimizam, upozorava prof. Nerzuk Ćurak, Centar za strateške studije:

«Neki do najvažnijih zagovaratelja ustavnih promjena nisu ušli u vlast i to sad u određenoj mjeri limitira mogućnost ustavnih promjena, uzimajući u obzir da je vlast koja je formirana - formirana radi vlasti, a ne radi realizacije najvažnijih pitanja naše zajednice.»

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podsjeća da je postojala volja kod određenog broja političkih partija prošle godine da se učini korak naprijed:

«Ono što je bilo ponuđeno, bio je plod dogovora relevantnih političkih partija u BiH koji je trajao godinu i po dana - i sigurno su bili koraci naprijed i sigurno bi značili naš krupan korak ka evroatlantskim integracijama. U tome nismo uspjeli. Moramo od početka. Ali kad nismo u nečemu uspjeli, to ne znači da svi klonemo, to ne znači da zovemo stalno nekoga da arbitrira ovdje, nego ponovo sjedamo za sto i dogovoramo se u BiH kakvu mi hoćemo BiH.»

Član Predsjedništva BiH i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić ponavlja od ranije poznati stav da je bolje održati status quo nego prihvatiti neprihvatljiva rješenja:

«Ustavne promjene nisu tretirale osnovnu stvar, a to je diskriminacija u pogledu jednakosti glasa u BiH - dakle glas u RS-u, kada je u pitanju to entitetsko glasanje, vrijedi dva glasa u Federaciji. Sve međunarodne konvencije to zabranjuju. Ovi amandmani nisu to tretirali, tretirali su nešto sasvim drugo i to ne bio bio korak naprijed. Bi bio korak naprijed za one koji bi željeli da RS ima sve poluge moći. Ali mi nećemo takvu BiH -hoćemo jednake građane, sa jednakim pravom glasa u BiH.»

Predsjednik najjače opozicione partije, SDP-a BiH, Zlatko Lagumdžija upozorava da BiH nema više vremena za čekanje i otvara pitanje da li BiH može čekati vrijeme kada će neke nove generacije možda postići dogovor i predložiti ustav kakav danas imaju mnoge moderne evropske države, ili insistirati sada na promjenama koje je moguće dogovoriti:

«Da li ćemo čekati dok ne dobijemo sve ili ćemo krenuti ne bi li jednog dana došli do onoga što zovemo sve? Ja smatram i zagovornik sam evolutivnog pristupa koji podrazumijeva - dajte, ljudi, da krenemo. Također, pitanje koje se ozbiljno postavlja ovdje: ako mi nismo u stanju da dobijemo sve, imamo li mi pravo da ne radimo ništa zato što za našeg života ne može se dobiti sve?»

I Radmanović i Lagumdžija smatraju da domaće snage što prije trebaju pokrenuti ovo pitanje. Silajdžić, pak, smatra da BiH još uvijek treba arbitar:

«I ja sam naravno za dogovor, sve ćemo mi to rješavati, ali nam je očigledno još uvijek potreban arbitar, da nam neko kaže, pošto idemo prema Evropi, koji su to evropski principi. Neka nam Evropa kaže kako treba da se ponašamo, ako se već priključujemo Evropi.»

Mnoge nevladine organizacije ovih dana najavljuju ponovni angažman oko pokretanja rasprava za promjenu Ustava BiH, a vladajuće strukture treba da pokažu da li je predizborna retorika preuzeta obaveza - ili puko obećanje.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG