Dostupni linkovi

logo-print

Štrajk u zatvorima još traje


Zdravko Božić, Mladen Blagojević, Željko Zarić i Zoran Živanović, optuženici za ratne zločine protiv Bošnjaka u Srebrenici, nisu se pojavili na današnjem ročištu pred Sudom Bosne i Hercegovine. Nepojavljivanje su obrazložili iscrpljenošću zbog višednevnog štrajka glađu.

Ta četvorka dio je grupe od oko 40 zatvorenika, optuženika i osuđenika za ratne zločine u zatvoru Kula u Istočnom Sarajevu, zeničkom zatvoru, te Pritvorskoj jedinici Suda BiH koji su od 8. januara do danas stupili u štrajk glađu. Advokat jednog od štrajkača Duško Tomić kaže da je devet štrajkača zbog štrajka glađu već završilo u kasindolskoj bolnici u Sarajevu:

«Neprijatno je da Sud BiH ne izvještava javnost o tome kako se ponašaju i u kakvom su stanju ljudi koji su u štrajku glađu, a kojima sudi taj sud.»

Zahtjev štrajkača je da im se ne sudi retroaktivno po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, već po Krivičnom zakonu SFRJ iz 1991. godine, koji je bio važeći u vrijeme činjenja djela. Ombudsmen Bosne i Hercegovine za ljudska prava iz reda srpskog narodaVitomir Popović smatra njihov zahtjev opravdanim, a danas je uputio Savjetu ministara Bosne i Hercegovine preporuku da se iz Krivičnog zakona BiH izbriše član 4a koji omogućava retroaktivno suđenje za ratne zločine:

«Kantonalni sudovi u Federaciji BiH i okružni sudovi u RS-u u procesima koji se vode povodom slučajeva ratnih zločina primjenjuju materijalno pravo koje je važilo u vrijeme izvršenje ovih djela, dok Sud BiH primjenjuje zakon iz 2003. godine, što na određen način doprinosi kako neravnopravnom položaju optuženih, tako i stvaranju različite prakse, što je u svakom slučaju protivno principima vladavine prava.»

Ombudsmen za ljudska prava BiH iz reda Bošnjaka Safet Pašić tvrdi kako je Popović preporuku pripremio na svoju ruku, te da bi stručnjaci trebali da razmotre Krivični zakon Bosne i Hercegovine. Pašić smatra kako je štrajk glađu postao instrument pritiska na nezavisno pravosuđe, te modni trend u regionu:

«Ja neću sad da kažem da li je tu riječ o podstrekavanju od strane advokata, ali mogla bi se vjerovatno izraziti sumnja i u to. Moraju se i oni malo preispitati šta bi bilo kad bi bilo najružnije ono šta se može desiti sa tim ljudima. Mislim da se u posljednje vrijeme čini taj pritisak na te sudove i da treba prepustiti sudovanje sudovima.»

Duško Tomić negira da su advokati podstrekavali zatvorenike na štrajk glađu:

«Pravosudna, zakonodavna, pa i sudska vlast imali su mnogo vremena prije da ne dovede do ovakve situacije.»

U Udruženju žena žrtava rata smatraju da je štrajk glađu izrežiran, te da predstavlja sramotu za žrtve u Bosni i Hercegovini. Predsjednica Udruženja Bakira Hasečić:

«Već godinu dana mi žrtve i podrodice ubijenih slušamo u različitim medijima rasprave o pravima ratnih zločinaca i pomoći optuženim za ratne zločine. A ko priča o žrtvama? Potpuno su zaboravljene, ojađene.»

Direktorica Balkanske istraživačke mreže Nerma Jelačić mišljenja je kako bojkot rada sudova nije rješenje problema pravne relevantnosti u slučajevima ratnih zločina:

«Ono što je činjenica i na šta smo mi upozorili u maju prošle godine jeste da zakonodavstvo koje funkcioniše po četiri ili čak pet različitih zakona ne može da se nazove pravednim. Znači da svaka osoba nije jednaka pred zakonom. Međutim, također se ne slažemo s onima koji osporavaju legitimitet državnog zakona BiH.»

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Slobodan Kovač najavio je kako je planirano formiranje radne grupe koja će izvršiti analizu krivičnog zakonodavstva. I Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi se trebao izjasniti o relevantnosti postojećeg krivičnog zakona.
XS
SM
MD
LG