Dostupni linkovi

Švarc-Šiling napušta funkciju


Milad OBRADOVIC i Gordana SANDIC - HADŽIHASANOVIC

Visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling nastavlja svoje konsultacije o budućnosti Ureda visokog predstavnika i bonskim ovlastima, te danas putuje u Rim da bi o tome razgovarao s italijanskim zvaničnicima.Već je najavio i put u Vašington i Moskvu. Tek, nakon dosadašnjih razgovora u Briselu i Parizu, a posebno nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, poslije, kako kaže, pažljivih i detaljnih razmatranja došao je do zaključka:

„Situacija u regionu i Bosni i Hercegovini je takva da bonske ovlasti i OHR- Ured visokog predstavnika - trebaju ostati u nekom obliku. Taj stav sam prenio u prijestolnicama i taj stav i dalje ću zastupati.“

Kristijan Švarc-Šiling nije želio detaljnije govoriti o situaciji u BiH i regiji, kao ni o tome kome će ostati pravo da primjenjuje bonske ovlasti, osim da Evropska unija ne želi da specijalni predstavnik Evropske unije ima te ovlasti. Švarc- Šiling je uvjeren da je tranzicija Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u ured specijalnog predstavnika Evropske unije još uvijek moguća u ovoj godini:

„To znači da sredinom ove godine možemo imati novi početak. Poslije razgovara s kancelarkom Merkel, održanog 11. januara, poslao sam joj pismo u kojem je zbog toga obavještavam da nakon 30. juna neću tražiti produženje mandata.“

Visoki predstavnik podsjeća da je Vijeće za implementaciju mira u BiH nadležno za donošenje odluka, te da će Upravni odbor Vijeća 26 . i 27. februara donijeti sve odluke koje se odnose na mandat i sva relevantna pitanja.


* * * * *

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Švarc-Šiling je do prije nekoliko dana tvrdio da je on posljednji visoki predstavnik, da će Ured u bliskoj budućnosti biti ugašen, a s njim i bonska ovlaštenja. O tome Mirsad Ćeman, Stranka demokratske akcije, kaže:

“Ono što se zovu bonska ovlaštenja je potrebno Bosni i Hercegovini, bez obzira koliko to, iskreno govoreći, s aspekta bh. patriotizma i osjećaja suverenosti bilo u kontradikciji.»

Još 1997. godine, na sastanku u Bonu, visokom predstavniku je data mogućnost da sam proglašava zakone i smjenjuje političare. Šiling to nije koristio. Mirsad Ćeman:

“To je bila izlazna strategija u ovom periodu i u ovom periodu se očekivalo da će na domaćoj sceni biti dovoljno pokazatelja da će, imajući u vidu situaciju u regionu i kontraverze u regionu, domaća scena ohrabrivati taj pristup i vraćanje nadležnosti državnim organima BiH u punom kapacitetu. Ali i razvoj događaja u regionu, a s tim u vezi povezani odnosi u samoj BiH ne daju baš ohrabrujuće tonove.”

Marko Tadić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, podržava bonska ovlaštenja visokog predstavnika:

“Da li nekoga smeta ako on smijeni nekog ministra zbog korupcije ili kriminala, ako smijeni nekog ministra zbog kršenja zakona i propisa, ako smijeni nekog političara koji izaziva nacionalnu mržnju? Dakle, ja ne vidim koga bi trebale smetati bonske ovlasti visokog predstavnika. A u ovom trenutku bilo bi vrlo neugodno, možda čak i rizično, da se ukine Ured visokog predstavnika i da ode visoki predstavnik jer mi, možda, ulazimo u jedno politički turbulentno vrijeme kada može doći do kakve ili takve, ili svakako će doći do određene neovisnosti Kosova, što može imati svoje refeleksije na političke prilike u BiH.”

Direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja:

“Gospodin Švarc-Šiling nije htio da to postavlja na autoritarnu osnovu kako je to radio njegov prethodnik Ešdaun, i pokušavao je da političkim usmjerenjem dođe do nekih rješenja. To što možda nije rezultat bio očekivan više govori o realnosti BiH nego o poziciji i ulozi Švarc-Šilinga.”

Gašenje ili ostanak Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice inače izaziva različite komentare. Političke partije u RS-u smatraju da je ispunjena misija onako kako je navedena u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ognjen Tadić iz Srpske demokratske stranke kaže:

“Šta god da odluči međunarodna zajednica, ukoliko bude bila u stanju da provodi svoje odluke, onda to znači da organi BiH nemaju nikakvu svoju samosvojnost, da nemaju samostalnost i da nisu u stanju da odbrane integritet zemlje. Ući u analizu bilo kojih od mogućih opcija zapravo znači ući u vrzino kolo, jer ne možete a da ne date jednu ocjenu: ili je BiH pod protektoratom ili nije.”

U Socijaldemokratskoj uniji smatraju da međunarodna zajednica mora imati svoj ured s bonskim ovlaštenjima sve dok BiH ne potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ivo Komšić navodi:

“U ovakvom uređenju BiH je uvijek moguće blokirati vlast i blokirati faktički cijelu državu. Evo pogledajmo, od naših izbora je proteklo više od tri mjeseca, a mi još uvijek nemamo vlast gotovo ni na jednom nivou, čak ni nivou kantona.”

Visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling je izjavljivao kako je spreman koristiti bonske ovlasti, ali da postoje granice onog što se može postići nametanjem. Te granice su dostignute - govorio je visoki predstavnik. Aktuelna situacija u BiH, ali i regionu, natjerala ga je da mišljenje promijeni.
XS
SM
MD
LG