Dostupni linkovi

logo-print

Politika kao isplativ biznis


Tako je kandidat za člana Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, naime, izjavljivao da nema riješeno stambeno pitanje, te da je izvor njegove egzistencije "samo plata koju zarađuje". U njegovom imovinskom kartonu, pak, stoji da ima stan u Sarajevu u vrijednosti od 106.000 KM, kuću u Bosanskom Šamcu i poslovni prostor u vrijednosti od 300.000 KM.
Skrivanje stana u Zagrebu, čija je vrijednost 250.000 maraka, koštala je i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića izlaska iz zatvora.

Tihić i Čović nisu jedini koji su sakrili vrijednost imovine. Prema podacima Centralne izborne komisije, čak 158 kandidata za učešće na oktobarskim izborima nije dostavilo imovinske kartone. Poslanik SDS-a u državnom parlamentu Momčilo Novaković o tome kaže:

„Mislim da su dva razloga zbog čega je veliki broj političara zakazao u predaji imovinskih kartona. Jedan je zbog tog što su ljudi pomalo neodgovorni i neozbiljni i drugi - vjerovatno kod onih koji misle da imaju potrebe nešto sakriti.“

Koliko su političari moralni prema građanima najbolje ilustruje posljednji primjer predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića. Njegov imovinski karton koji je podnio Centralnoj izbornoj komisiji pred izbore se razlikuje od onog kojeg je dostavio Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Špirićev obrazac, naime, bio je nepopunjen, nekvalitetan, pa čak i nepotpisan.

Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara državnog parlamenta zanemarila je tu činjenicu, iako je predstavnik SDP-a na nju ukazivao. O tome predstavnik ove političke partije u Parlamentu BiH Denis Bećirović kaže:

„Ja mislim da je to vrhunac jedne neodgovornosti prije svega prema biračima u BiH, a onda da krenemo i priču o nekim zakonskim projektima.“

Predsjedavajući Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara u državnom parlamentu Halid Genjac krivca vidi u Centralnoj izbornoj komisiji koja nije smjela, prema Izbornom zakonu, prihvatiti kandidaturu sa takvim imovinskim kartonom:

„Mislim da ću ja biti jedan od inicijatora da postavim pitanje zašto je Centralna izborna komisija prihvatila takvu kandidaturu.“

Članica Centralne izborne komisije Lidija Korać ne isključuje propuste ove institucije:

„Centralna izborna komisija je mogla taj karton vratiti onome ko ga je dostavio, u ovom slučaju politička stranka SNSD, i reći da taj karton ne sadrži bitno - a to je potpis.“

Zbog propusta u državnim institucijama građani Bosne i Hercegovine pred izbore, ali i poslije njih, su ostali uskraćeni za podatke koji govore o imovini političara koje biraju. Prema postojećem zakonu ovi podaci se mogu naći jedino na web stranici Centralne izborne komisije, a samo 14 posto stanovništva u BiH se koristi internetom.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG