Dostupni linkovi

Umesto razgovora, oštriji kurs Vašingtona


Uprkos sve učestalijim inicijativama i pritiscima u SAD da uključi Iran i Siriju u diplomatsko rešavanje sukoba na Bliskom istoku, Džordž Buš je intezivirao napore u cilju ograničavanja uticaja Teherana na Irak i region u celini. Prošle sedmice, američki predsednik je objavio novu strategiju za Irak koja podrazumeva i slanje dodatnih 21 hiljadu vojnika. Osim ove zemlje, pomenuti plan je usmeren i na Iran i Siriju, kao što je to i sam Buš objasnio:

"Ova dva režima omogućavaju teroristima da koriste njihove teritorije da ulaze i napuštaju Irak. Iran obezbeđuje materijalnu podršku za napade na američke trupe. Mi ćemo onemogućiti te akcije i uništićemo mrežu koja obezbeđuje moderno oružje i obučavanje naših neprijatelja u Iraku."

Dan nakon njegovog govora, prošlog četvrtka, američke snage su uhapsile šest Iranaca u iračkom gradu Irbil, optužujući ih za umešanost u napade na civile i domaće snage bezbednosti. Teheran je protestvovao zbog njihovog hapšenja i zatražio je njihovo oslobađanje. I američki ministar odbrane Robert Gejts (Gates) je istakao da treba razbiti neke iluzije u Teheranu:

"Iranski zvaničnici veruju da smo mi blokirani u Iraku, da oni imaju inicijativu i mogu da vrše pritisak na nas na različite načine. Oni u ovom trenutku ne čine ništa konstruktivno u Iraku."

U međuvremenu, američki državni sekretar Kondoliza Rajs (Condoleeza Rice) je upravo završila posetu Bliskom istoku, tokom koje se srela i sa sunitskim arapskim ministrima spoljnih poslova, što se tumači kao pokušaj stvaranja alijanse u cilju podrške američkim naporima u Iraku i ograničavanju uticaja Irana.

Međutim, svakako najveću pažnju privlači jačanje američkih snaga u regionu. Prošle sedmice, potvrđen je dolazak drugog nosača aviona u Persijski zaliv, kao i antiraketnog sistema Patriot. Entoni Kordesman (Anthony Cordesman), bivši visoki zvaničnik američkog ministarstva odbrane:

"Reč je o jačanju snaga u cilju suočavanja sa krizama kao što su u Somaliji, Avganistanu i Iraku. Ako SAD žele da se aktivnije uhvate u koštac sa sunitskim pobunjenicima i šiitskim milicijama, onda su potrebne veće vazdušne snage."

Nosaču aviona Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) pridružiće se uskoro i borbena grupa "Stennis". Sveukupno, biće angažovano 16 hiljada mornara, nosač na nuklearni pogon, dve podmornice i još mnoštvo najmodernijeg naoružanja. Istovremeno, 16 bombardera F-16 nedavno je razmešteno u Turskoj. Prema zvaničnim podacima, oni su došli u cilju vojnih vežbi sa turskim snagama. Međutim, analitičari procenjuju da mogu biti upotrebljeni i za neku drugu namenu, imajući u vidu trenutak njihovog dopremanja.

Na kraju, po prvi put u istoriji, visoki mornarički oficir je imenovan za šefa Američke Centralne Komande. Admiral Vilijam Felon (William Fallon) biće zadužen za nadgledanje operacija u Iraku i Avganistanu, a u njegovoj nadležnosti biće i Iran.

Ovakav razvoj događaja podstako je medijske spekulacije – da li se SAD, možda uz sadejstvo Izraela, spremaju za vojnu intervenciju protiv Irana? Pojedini članovi Kongresa SAD izrazili su ove sedmice zabrinutost da bi rat u Iraku mogao da se proširi na Iran i Siriju ukoliko američke trupe budu gonile militante preko granice. Međutim, portparol Bele kuće Toni Snou (Tonz Snow) tvrdi da je plan o slanju dodatnih trupa usmeren isključivo na Irak.

Analitičar Entoni Kordesman smatra da je Iran svakako u stanju da izaziva probleme u regionu, koristeći Hezbolah i ostale ekstremističke pokrete. On međutim ističe da je Iran još uvek daleko od mogućnosti da postane glavna regionalna sila sve dok se SAD i njegovi saveznici budu suprostavljali namerama vlasti u Teheranu. Kordesman smatra da se preuveličava i nuklearna pretnja Irana:

"On će doći u posed nuklearnog oružja verovatno kudikakmo posle 2010. godine. Iranski raketni sistem, iako je sve sofisticiraniji, još uvek je u razvojnoj fazi i nema dobre rezultate na testovima. Modernizacija njegove armije ne može čak ni da reši problem sve veće zastarelosti postojećeg oružja. U stvari, vojna moć Irana je u padu, a ne jača."

Međutim, mnogi se ne slažu sa ovom ocenom, uključujući i izraelskog premijera Ehuda Olmerta, koji strahuje da je Iran blizu dolaska u posed nuklearnog oružja, što za njegovu zemlju predstavlja smrtnu opasnost, imajući u vidu pretnju iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada da Izrael treba "zbrisati sa lica zemlje". Londonski Tajms (Times) je početkom meseca objavio da Izrael planira da uništi iranska nuklearna postrojenja napadom sa atomskim oružjem ograničenog dometa. Izrael je to odlučno demantovao.

Neki analitičari ocenjuju da je jačanje američkih snaga n a Bliskom istoku i imenovanje Felona veoma logično ukoliko se priprema udar na iranska nuklearna postrojenja. Međutim, Entoni Kordesman smatra da postojeće trupe SAD u tom regionu nisu dovoljne za ozbiljnu vojnu kampanju protiv Irana.
XS
SM
MD
LG