Dostupni linkovi

logo-print

Pljačkaški porezni sustav


„Porezni sustav u Hrvatskoj je nepravedan, lopovski, pljačkaški. To je totalna anarhija. Užasno. U to sam siguran.“

„O tome malo znam, ali da ova država ide u propast, to vrlo dobro znam.“

„Moja iskustava su loša jer imam firmu i po završnom računu platim 20 posto poreza na dobit. Ako hoću dići tu dobit, još plaćam 15 posto poreza, kao da mi je to dohodak i još na to plaćam prirez gradu Zagrebu. Kao da sam si sve vrijeme isplaćivala plaću. Nema logike.“

I dok građani na puno mjesta ne vide poreznu logiku za plaćanje poreza, stručnjaci pak navode područja u kojima nema logike da se porez ne naplaćuje. Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, doktorica Sandra Švaljek, kaže da su baš nedavno dovršili jedno istraživanje o porezu na dobit:

„Kada se uzme u obzir porez na dobit, ispada da smo mi u odnosu na svih 25 zemalja Evropskoj uniji zemlja sa gotovo najnižim poreznim opterećenjem.“

Hrvatski tajkuni ne trebaju bježati u porezne oaze, pogotovo ne zbog novca zarađenog na dionicama, kamatama od štednje ili burzovnim spekulacijama, kaže ekonomski savjetnik u Savezu samostalnih sindikata, Mario Švigir, koji smatra apsurdnim da se u Hrvatskoj, recimo, ne oporezuje dohodak od kamata:

„Vama se oporezuje kroz određene stope svaki prihod od dvije, tri, četiri tisuće kuna koje zaradite, ali vam se ne oporezuje ako zaradite u godini 500 tisuća eura koje možete dobiti kao kamatu, ili kao povrat na uloženih 20 milijuna eura.“

Nered na tržištu, prema njegovom mišljenju, stvara i neplaćanje poreza na dividendu:

„Onoga trenutka kada ste oslobodili od poreza dividendu, vi ste na neki način potaknuli dezinvestiranje. Sada su svi vlasnici većeg paketa dionica bili na neki način stimulirani bez poreza izvući taj novac iz poduzeća. Niste porezno stimulirali tog dioničara da ulaže u vlastito poduzeće.“

Doktorica Švaljek napominje da se u većini drugih zemalja oporezuje i kapitalni dobitak, u Hrvatskoj ne:

„Kapitalni dobitak je razlika između cijene po kojoj ste nešto kupili i cijene po kojoj ste nešto prodali, bilo da se radi o nekretninama, o vrijednosnim papirima. Znači, kupite vrijednosti papir po 100, a sutra ga prodate po 150. Tako ostvarite prinos od 50, na koji ne plaćate nikakva porez.“

Unatoč brojnim neracionalnostima i pogodovanju bogatima, glavna urednica časopisa Banka, Marina Ralašić, napominje da ti isti bogati Hrvati ipak pune državnu blagajnu zahvaljujući progresivnom oporezivanju kod poreza na dohodak:

„Koliko god su porezi ovakvi kakvi jesu kod nas, ipak oni sudjeluju u tome - deset posto bogatih, 90 posto poreznih prihoda.“

Većina anketiranih Zagrepčana misli da je u Hrvatskoj veći problem u stimuliranju, odnosno izbjegavanju plaćanja poreza, nego li postojeće porezne nelogičnosti:

„Upravo nosim porez na najamninu koji uredno prijavljujem. Za razliku od mnogih u gradu Zagrebu, plaćam porez na najam stana.“

„Kada ne platiš porez i prevariš državu onda si faca u gradu. O tome bi se trebalo malo više razmišljati.“

„Kada bi se malo bolje i ažurnije reguliralo plaćanje poreza, mislim da bi to bilo u redu, a pogotovo za one koji imaju novaca. Kažu - Bogu Božje, caru carevo. Nosim caru carevo.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG