Dostupni linkovi

logo-print

Zašto povratnici ponovo napuštaju Srebrenicu?


Gordana SANDIC – HADŽIHASANOVIC

Nevladina organizacija Human Rights Watch objavila je u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava da su odgovornost za ratne zločine i prava bivših izbjeglica i raseljenih osoba najalarmantniji problemi u BiH, pri čemu je njihovo rješavanje, kako se navodi, tokom 2006. godine bilo opterećeno naslijeđem iz rata. Human Rights Watch navodi da godišnji broj izbjeglica i raseljenih lica koji se vraćaju u svoje domove i dalje opada, a da je situacija povratnika u sredinama u kojima čine manjinu izrazito teška, naročito zbog uznemiravanja i diskriminacije pri zapošljavanju u javnom i privatnom sektoru.

* * * * *

Izmjenom Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH utvrđuje se 28. februar 2007. godine kao novi rok za podnošenje zahtjeva, odlučila je Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici u Sarajevu. Agencije koje obavljaju verifikaciju dužne su ovaj posao završiti do 31. maja 2007. godine, saopšteno je iz Vladinog ureda za informiranje. Inače, početkom godine je počela isplata potraživanja u pojedinačnim iznosima do 1.000 KM po osnovu stare devizne štednje štedišama koje su obavile verifikaciju.

Istovremeno, zbog ovog procesa negoduju udruženja štediša. Predsjednik Skupštine Udruženja za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, Ale Lizalović, ističe da je žalosno što se pitanjem stare devizne štednje bave entiteti a ne država. “Naravno da je protuzakonita odluka da se građanima samo jednog entiteta isplati novac, a da u drugom entitetu ne dobiju ništa. Individualna je odluka svakog pojedinca da li će prihvatiti iznos do hiljadu KM ili će dug potraživati na drugi način. Smatram da bi trebala biti jednaka prava za građane oba entiteta, a jedini način da se to desi je da država konačno počne da rješava zadatke koji su pred njom “ izjavio je Lizalović.

* * * * *

Član 17. Zakona o državljanstvu BiH nalaže gubitak državljanstva BiH svih osoba koje steknu državljanstvo zemlje s kojom BiH nema bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu i zato mora biti što hitnije stavljen van snage, saopštio je Kabinet ministra civilnih poslova BiH.
"Gotovo nijedna država u kojoj se nalaze bh. državljani ne prakticira sklapanje ovakvih ugovora, a većina ih je i zvanično istakla da to nemaju namjeru uraditi. Praktični efekat člana 17. je da ostavlja bez bh. državljanstva oko pola miliona osoba, mahom onih nasilno protjeranih sa svojih ognjišta”, kaže se, između ostalog, u ovom saopštenju.

Ministarstvo civilnih poslova je u protekle četiri godine vodilo niz inicijativa u ovom pravcu, koje su tri puta bile predložene u Parlamentarnoj skupštini BiH. "Nijedan od tih pokušaja nije uspio, jer su ih poslanici iz Republike Srpske blokirali entitetskim glasanjem. Oni su svoje protivljenje pravdavali tvrdnjom da je član 17. uslovljen Ustavom BiH, da bi se potom počeli pozivati na nepostojeće međunarodne konvencije”. Prezentirane ekspertne pravne analize dokazuju da član 17. ne samo da nije uslovljen Ustavom BiH, već da je neustavan, te da ne postoji apsolutno nijedna međunarodna konvencija, koja nalaže zadržavanje ovog člana, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.

* * * * *

Tridesetak članova Regionalnog udružnja izbjeglih i raseljenih Srba iz Zenice i Sarajeva, koji su nastanjeni u Bratuncu, odustali su od započetog štrajka glađu nakon što su od premijera Milorada Dodika i ministra Omera Brankovića dobili obećanje kako će im pružiti pomoć u ostvarivanju njihovih imovinskih prava.

Predsjednik Udruženja Uroš Nedić je izjavio da se ove izbjeglice još uvijek nalaze u alternativnom smještaju u Bratuncu, iako su se obraćali svim nadležnim institucijama u RS-u, BiH, kao i međunarodnoj zajednici.

U Bratuncu se nalazi oko 360 porodica koje su izbjegle uglavnom sa područja Zeničko - dobojskog i Kantona Sarajevo, a koje još nisu vratile svoju imovinu u Federaciji BiH, niti riješile svoje stambeno pitanje u RS-u. Od tog broja, 96 porodica koristi alternativni smještaj, a njih 30 spada u socijalno ugrožene kategorije.

* * * * *

Ovih dana iz Srebrenice je odaslana vijest kako sve više Bošnjaka napušta grad, prije svega zbog zakona koji su za povratnike diskriminirajući. Predsjednik Komisije za povratak i obnovu u srebreničkoj opštini Suljo Čakanović za naš program o tome kaže:

“Raspolažemo jednim frapantnim podatkom da su u dosadašnjem periodu 463 uglavnom mlađe osobe odjavile svoj boravak u Srebrenici iz njihovih ličnih razloga, tj. što zakoni u RS-u ne omogućavaju pristup zdravstvenoj zaštiti, ne omogućavaju adekvatan pristup obrazovanju, ne omogućavaju neki vid zaposlenja. Ti ljudi su zapostavljeni i od federalnih vlasti, tako da imamo tamo pojavu tih diskriminirajućih zakona koji se donose na štetu povratničke populacije u RS-u. Znamo da je značajna cifra te populacije koja se vraća u RS, ali eto dolazi do situacije da se ljudi odjavljuju kako bi mogli ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, na obrazovanje ili na dodatna prava iz kategorije boračke populacije – najnoviji aktuelni zakon je donesen na štetu povratnika u RS.”

Na pitanje šta je do sada urađeno na održivom povratku, Čakanović ističe:

“Mi radimo sve što je u našoj moći da ljudima omogućimo opstanak u Srebrenici, tj. da im se stvori minimalni tehnički uslovi da oni mogu živjeti. Dosta radimo i na zapošljavanju tih ljudi. Podatak iz prošle godine je da su rekonstruisane 242 stambene jedinice na području opštine Srebrenica. Tu, naravno, spadaju i porodice interno raseljenih stanovnika. Ali, eto, imamo situaciju da je oko 1.500 aplikanata bilo za te 242 stambene jedinice, što znači da smo uspjeli da zadovoljimo blizu 20 posto zainteresovanih za povratak. U svojoj bazi podataka mi trenutno imamo 2.777 prijava za rekonstrukciju, odnosno prijava za dobrovoljni povratak, a planiramo u narednom periodu više od 250 stambenih jedinica obnoviti. Sad imamo tri aktuelna projekta u toku - još uvijek jedan javni poziv za CRS – to je od 10 do 15 stambenih jedinica; zatim Caritas također od 10 do 15 stambenih jedinica; imamo javni poziv koji je već prošao i obilaze se aplikanti – to je UNDP “Plod sutra”, minimum 27 stambenih jedinica. Imamo i nekih neizvjesnih projekata za koje još nismo sigurni – jer organizacije koje su radile na ovim prostorima su također aplicirale kod donatora za projekte za Srebrenicu, odnosno za ovu regiju. Imamo projekat i državnog ministarstva, koje planira znatan broj stambenih jedinica obnoviti. To je ciljani projekat – pražnjenje kolektivnih centara u Federaciji i u RS-u, tako da i ta jedna od ugroženih populacija može imati svoje domove id a se konačno ti kolektivi prazne.”

RSE: Može li se kroz obnovu kuća zaustaviti odlazak povratnika?

ČAKANOVIĆ: Pa sigurno da ne može samo kroz obnovu stambenih jedinica se zaustaviti proces. Ima tu niz faktora. Ono što sam ja nabrojao: povratak ne podrazumijeva samo obnovu stambenih jedinica, povratak podrazumijeva i ostale segmente koji su u sklopu toga, a to su prije svega osnovna ljudska prava - pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje, pravo na korištenje imovine na adekvatan način, pravo na prsitupne puteve, pravo za zapošljavanje, pravo kreativnih ljudi da ostvaruju na ovim prostorima svoje ideje poslovne koje imaju, dakle, obnova stambenih jedinica samo je jedan u nizu segmenata povratka.

Abdurahman Malkić, načelnik opštine Srebrenica, o istom problemu:

“463 osobe su zvanično se odjavile iz baze podataka CIPS projekta u Srebrenici. To ne znači da su one i fizički otišle, ali njihova odjava je ustvari sam čin odlaska. Uglavnom su razlozi odlaska Srebreničana rješavanje egzistencijalnih pitanja koja ne mogu da se riješe u Srebrenici. Naime, osnovni razlog odlaska jeste da iskoriste prava koja imaju po osnovu pripadnosti Armiji BiH i po tom osnovu da dobiju određenu mjesečnu nadoknadu. Ima tu i drugih razloga, ne bih ih sada šire elaborirao, ali ovo je osnovni i zadnji razlog – a raniji su drugi egzistencijalni razlozi, prije svega rješavanje drugih beneficija po osnovu mjesnih prinadležnosti koje imaju na području Federacije po osnovu pripadnosti određenim interesnim skupinama, odnosno odfređenim kategorijama stanovništva.”

RSE: Može li se zaustaviti trend odlaska, odnosno šta to može učiniti opština?

MALKIĆ: Ako se ne poduzme nešto u cilju mijenjanja zakonskih rješenja koja su donesena prije svega na prostorima Federacije, sigurno je da će se taj trend nastaviti. Mi već poduzimamo izvjesne aktivnosti da kroz razgovore sa kreatorima ovih zakona razgovaramo s ovlaštenim predlagačima da određene stvari mijenjaju i da ih prilagode za potrebe povratnika u RS. Nažalost, ovaj problem nije samo problem općine Srebrenica, on je vezan za cijelu populaciju povratničku na prostorima RS-a. Iz općine Srebrenica je otišao samo jedan vapaj, apel, s obzirom da mi imamo mogućnost da dođemo do ovih informacija. Svakako da intenzivnijim ulaganjem, investiranjem mogu se preduprijediti odlasci, ali odlazak se ne može preduprijediti ako se ne naprave zakonska rješenja na nivou države BiH koja će isto tretirati na prostorima BiH pripadnika Armije BiH, porodicu poginulog, demobilisanog borca i ostale kategorije u Sarajevu, u Tuzli, u Srebrenici, u Bratuncu, Zvorniku i drugim mjestima. To je osnovno rješenje i to je osnovni put da nađemo kako možemo preduprijediti selidbu.

* * * * *

Naš sagovornik je Ferid Karić, predsjednik Udruge “Održivi povratak” Odžak.

RSE: Možete li nas na početku razgovora podsjetiti na to kad ste osnovani.

KARIĆ: Udruženje je osnovano 2000. godina, međutim mi smo 2003. godine izvršili preregistraciju. Ono je glasilo “za izbjegla i raseljena lica mostarskog kantona”, dočim mi smo promijenili naziv, pa je od 2003. preregistrovano u posavskom kantonu – Udruženje/ Udruga “Održivi povratak” Odžak.

RSE: To je sad ustvari i najbitnije – taj održivi povratak.

KARIĆ: Da, tako je. Bacili smo težište na to. Samo ukratko da vam u uvodu kažem da je međunarodna zajednica darivala negdje otprilike oko 2 miliona eura. U proteklom periodu smo radili sa nevladinom organizacijom Mercy Corps iz Tuzle. Tu su bila odrađena dva programa – za istočnu Bosnu 6 općina i za sjeveroistočnu Bosnu općine Odžak, Gradačac i Modriča. U tom programu mi smo u sjevernoj Bosni dobili 112 kuća. Od toga je dobiveno 75 za Odžak i ostalo je za Modriču i Gradačac. U tom programu smo imali infratsrukturu još da popravimo i dobili smo poticaj za malu privredu, za zanatsku djelatnost – za mehaničare, za frizere itd. I tu smo dobili vrijednosti negdje oko 30 hiljada maraka. Mi zastupamo i Bošnjake, i Hrvate, i Srbe, sve one koji se žele vratiti u Bosansku posavinu.

RSE: Kako im pomažete?

KARIĆ: Mi sad gledamo koliki je stepen oštećenosti. Baš smo nekidan bili kod gospodina Mirsada Kebe, ministra za raseljena lica i izbjegle, raseljene osobe i ljudska prava, i usvojili smo neke standarde i kriterije po kojim osobe treba da dobiju određenu donaciju u svrhu povratka “svak na svoje”, pa smo zaključili u tom projektu da oni koji imaju stopostotno oštećenje i žele da se vrate, ili su se već vratili i žive po nekim šupama, pod najalonima, imaju prednost i prioritet u tom programu. Tako smo u zadnje vrijeme od međunarodne zajednice dobili - upali smo i u drugi program “30 općina u BiH” - 203.000 maraka i trenutno možemo da izgradimo negdje oko 15 stambenih jedinica.

RSE: A ono ostalo što život znači – zapošljavanje…?

KARIĆ: Kod nas je veliki problem zapošljavanje. Prije rata smo imali 5.300 zaposlenih u samom gradu Odžaku, dočim sad je ovdje negdje oko 2.500 zaposlenih, što na crno, što ovako registrovanih u Zavodu za zapošljavanje. Veliki je to problem koda nas – nemaju ljudi šta da rade. Ovi koji su se dali na poljoprivredu, radi se o tome da je krupni sad sistem, da nema male proizvodnje sa dvije, tri krave i tako te stvari. To će najvjerovatnije otpasti, a samo će doći oni koji budu imali veći kapacitet – 20, 40 itd.

RSE: Koliko je povratnika ukupno?

KARIĆ: Evo imam podatak da prije rata je bilo oko 30.000 građana ovdje u Odžaku. Kada bismo sad izvršili trenutno neku registraciju građana imali bismo negdje oko 18.000 stanovnika. 5.500 je bilo prijeratnih stalno zaposlenih u dijaspori, znači po cijelom svijetu. Imamo otprilike 5.000 ovih koji se nisu vratili u Odžak, a oni se nalaze po cijelom svijetu – od Holandije, Njemačke, Švicarske, Australije, Amerike itd.

RSE: A kako živite sa svojim komšijama?

KARIĆ: Mi imamo ovdje imamo veliki broj povratnika, tako i u Srba, naših susjeda, u mjesnu zajednicu Nov Grad, Donju Dubicu i oni su veoma dobro prihvaćeni i mogu odmah da vam kažem da svi oni koji su radili u općini, u institucijama, u školama, su primljeni, rade ovdje i prihvaćeni su dobro. Međureligijski odnosi su veoma dobri, imamo napravljene crkve, džamije, svak svoje upražnjava, niko nikom ne smeta. Samo treba staviti akcenat na održiv povratak. Nije dovoljno da ima čovjek kuću. On može u nju gledati, a nema šta da jede i od čega da preživi. Znači, potrebno bi nam bilo, pošto je ravna Posavina kod nas, malo više akcenta da stavimo na poljoprivredu i na zanatsku proizvodnju. Tu podrazumijevam ove male zanate - frizere, mehaničare itd.

* * * * *

Savez udruženja / udruga izbjeglih i raseljenih BiH je, tražeći kako da pomogne ljudima koje zastupa, odnosno tražeći mogućnosti zapošljavanja, pokrenuo je krajem prošle godine potpisivanje peticije za povratak na posao svih onih koji su svoje radno mjesto izgubili zbog etničke pripadnosti ili drugog vida diskriminacije. Predsjednicu Saveza Mirhunisu Zukić pitamo kakva je sudbina ove peticije:

“Trenutno smo preko 70.000 potpisa dobili i pokušavamo da realiziramo kroz jedan projekat, gdje ćemo učiniti transparentnim sve natječaje, konkurse, da oni ljudi koji su se našli kod zavoda za zapošljavanje, bilo kantonalnih ili entitetskih, da im učinimo dostupnim da mogu aplicirati na ta radna mjesta. Dakle, želimo konkretno da tim potpisima u narednom periodu pomognemo ljudima da prije i efikasnije da dođu do radnog mjesta. S druge strane, mi smo uticali na zavode za zapošljavanje i Agenciju za zapošljavanje BiH da u prvi plan stavi nezaposlene, a ne poslodavce, koji su počesto znali da zloupotrijebe sredstva.”

RSE: Ovih dana objavljena je procjena o tome koliko još kuća treba obnoviti. Dakle, nakon 11 godina obnove potrebno je još najmanje 700 miliona KM za zbrinjavanje oko 150.000 ljudi. Kakav je vaš komentar?

ZUKIĆ: Naš komentar se zna, jer mi ne baratamo ciframa nego ljudima koji su u fazi potrebe za takvim nečim, a to je da imaju krov nad glavom – naročito kada su u pitanju oni u kolektivnim centrima. Smatramo da je potreban jedna vrlo odgovorna politika i prema novcu kojim se BiH zadužila kod Evropske razvojne banke i prema prikupljanju sredstava od entiteta i od lokalnih zajednica. Smatramo da to posebno, u paketu se mora riješiti, i to što prije, jer najava zatvaranja kolektivnih centara krenula je još prošle godine. Da ne govorimo da se u ovoj godini jedna cigla za ljude koji žive u kolektivnim cetrima nije ugradila - a da bi se pričalo o nekim planovima, da je potrebno još sredstava itd. Mi kao Savez, kao nevladina organizacija, smatramo da se mora ozbiljnije krenuti u tom rješavanju, a da ne govorimo da državna komisija tri puta odgađa održavanje jednog sastanka u kojem je goruće pitanje rješavanje kolektivnih centara. Također bih ovdje napomenula za sredstva koja su došla od holandske vlade preko Mercy Corpsa, 4,2 miliona eura, kojima oni žele da pomognu u infrastrukturi korisnicima u kolektivnim centrima i, naravno, u rekonstrukciji kuća. Ta implementing organizacija još uvijek nije dobila valjane ulazne informacije kome treba to učiniti.

* * * * *

Stanojka Avramović, predsjednica Udruženja žena Podrinja, sa sjedištem u Bratuncu, podsjeća kako je i dalje veoma teška situacija za sve raseljene i izbjegle, a posebno povratnike:

“Teška situacija – i sve te priče što se priča da se radi, jako malo se radi. I sad kažem sama sebi, hiljadu puta si to postavim u toku dana: ’Šta se uradilo?’ Možda sam ja i neskromna, ali jako malo se uradilo. Pružili smo sve od sebe što je u našoj mogućnosti – bar ljudima toplu i lijepu riječ, ali jako se malo uradilo na našoj opštini. A isto tako jako malo sredstava je došlo u Srebrenicu, a priča se podržao je ovaj, podržao je onaj. Ja sam puno očekivala. Mislila sam da su ljudi već shvatili da je najveće zlo čovječanstva ta para, koja povede ljude, pa ih povede u pogrešnom pravcu. Nažalost, jako puno ljudi je izgubilo obraz i povjerenje i razumijevanje zbog para. Jer to je najveće zlo – da više ljudi nemaju ni osjećaja, ni volje da razumiju. Kaže se sit gladnom ne vjeruje. To je najveće zlo koje nas je zadesilo. Kažu cunami je zadesio tamo, je li, pa evo sad ovi ratovi što se dešavaju, ali najveće je zlo, bez kojeg se nažalost ne može, je ta para, koja upravlja i mijenja ljude. Ja sam godinama u nevladinom sektoru, godinama sam pokušavala, ali šta smo učinili? Jako malo smo učinili. Jako, jako sam razočarana, jer na kraju kad se nadaš, vjeruješ u ljude, a ostaneš… tako da sam i ja sad socijalni slučaj, jer i ja i moja porodica nemamo primanja od 1992. godine. Ovo što sam ja radila, radial sam volonterski da bih mogla preživjeti. A na kraju sam i ja ostala, jer ljudi su toliko pohlepni za tom nesrećom, za tim parama i nemaju mjere ni razumijevanja za ostale. Najviše me boli što jako malo se radi na našoj opštini, a toliko se priča – nažalost, to su naši ljudi iz Bosne koji rade u međunarodnim organizacijama. Strašno je teško i bolno. Kažu da je omladina naša budućnost, ali jako malo se čini da bi se nešto uradilo za tu našu omladinu, za tu našu budućnost.”

* * * * *

Slušali ste specijalnu emisiju Radija Slobodna Evropa posvećenu ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgavaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u BiH, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pismo s pitanjem pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je: Fra Anđela Zvizdovića, broj 1, Sarajevo. Na pismu naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje.
Ukoliko je to za vas najjednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG